Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Srbija u borbi protiv korone

Beograd
Foto: mod.gov.rs
Piše: Vesna Zdravković

Medicinske zaštitne maske i rukavice, ograničeno kretanje odnosno zatvaranje granica i policijski čas, otvaranje medicinskih centara za osobe zaražene korona virusom, a sledi masovno testiranje građana i stavljanje u funkciju privremenih bolnica za pacijente sa blažim simptomima covida 19. To je srpski scenario u borbi protiv pošasti XXI veka.

Slične mere je sprovodila i bratska Kina. Ta mnogoljudna zemlja suočila se sa prvim zaraženim korona virusom početkom decembra prošle godine. Sve je krenulo i širilo se velikom brzinom u milionskom gradu Vuhanu. Neverovatnom brzinom su Kinezi izgradili i dva velika medicinska centra. Istovremeno, vlasti u Vuhanu počele su da pretvaraju sportske dvorane I izložbene prostore u privremene bolničke centre za lakše obolele pacijente od virusa korona. Svako soba imala je dva kreveta, kupatilo, televizor i uređaj za prečišćavanje vazduha.

Italija nije dovoljno ozbiljno shvatila opasnost zvanu korona virus. Nisu kontrolisani ulasci putnika u zemlju, nisu odmah obustavljena masovna okupljanja poput fudbalskih utakcima. Na kraju je čitava pokrajina Lombardija stavljena u karantin. Kašnjenje je tu zemlju koštalo velikog broja ljudskih života, pre svega starih, kao I lekara koji su stajali na prvim odbrambenim linijama u borbi protiv korone. Nedostatak kreveta u bolnicama, medicinskog osoblja, maski, respiratora Italiju svrstava u vrh najpogođenijih zemalja korona virusom.

U blokadi je danas I Španija koja nije izvukla pouke iz Italije. Loša procena I organizacija te zemlje u borbi sa pandemijom vinula je Španiju u sam vrh liste najugroženijih država po broju obolelih I umrlih. Španija umesto improvizovanih bolnica za lečenje pravi improvizovane mrtvačnice za žrtve korona virusa.

Britaniju pamtimo po prvom obolelom pacijentu bebi. I upravo u toj zemlji se pravi privremena bolnica u centralnom Londonu, slična našoj na Beogradskom sajmu. Na površini od 100.000 kvardratnih metara nalaziće se 4.000 kreveta. Improvizovana bolnica u Londonu trebalo bi da primi prve pacijente sledeće nedelje.

Ostaje da se vidi šta će doneti masovno testiranje, kao i otvaranje privremenih bolnica. U najvećoj, hali 4 Beogradskog sajma predviđeno je da bude smešteno 3.000 lakših pacijenata. Nadležni su istakli da taj prostor neće bii pretvoren u koletivni centar, već će isključivo služiti za lečenje pacijenata sa lakšim simptomila korona virusa. Inače, vojska će da brine o privremenoj bolnici na Beogradskom sajmu, ostalim karantinima, kao i o objektima izolacije Morovič, Subotica, Vojna gimnazija, hotel Soleks i Lepenka na Fruškoj gori.

Ostali naslovi

U Beču razvijaju bateriju koja ne zahteva problematične sirovine poput litijuma
Srpska ekonomija
Austrijski institut za tehnologiju (AIT) u Beču dobio je od Evropske unije veliki istraživački projekat za proizvodnju baterija od recikliranih materijala. Oko 35 stručnjaka radi u laboratoriji za razvoj baterija za koje nisu potrebne problematične sirovine poput litijuma, nikla i kobalta
Sajber kriminalci kontaktiraju decu preko video poziva
Srpska ekonomija
Popularna smart Igračka - robot ranjiva na potencijalne sajber napade koje kriminalci mogu da iskoriste da bi stupili u kontakt sa decom preko putem video chat-a, bez saglasnosti roditelja. Postoji rizik da hakeri dobiju direktan pristup osetljivim informacijama poput imena korisnika, pola, godina, pa čak i njihove lokacije
Katastrofe postaju predvidive uz svemirske podatke
Srpska ekonomija
Mnogi ljudi su nepripremljeni za poplave ili klizišta. Projekat Evropske svemirske agencije (ESA) u saradnji sa Tehničkim univerzitetom u Beču odsada čini ciklus kruženja vode predvidivim. Koncept „Digitalni blizanac“ Zemlje omogućava precizne prognoze
Više od polovine kompanija koristi AI i IoT u poslovanju
Srpska ekonomija
Više od 50 odsto kompanija implementiralo veštačku inteligenciju (AI) i Internet of Things (IoT) u poslovnu infrastrukturu. Takođe, 33 odsto ispitanika planira da implementira ove povezane tehnologije u roku od dve godine. Međusobno povezane tehnologije AI i IoT povezuju sve više uređaja, sistema i aplikacija
Više od 33 miliona sajber napada na mobilne uređaje tokom 2023. godine
Srpska ekonomija
Primetan je trend rasta napada na mobilne uređaje. Samo u 2023. godini, broj globalnih napada porastao je na 33.790.599, što je skok od skoro 52 odsto u poređenju sa 22.255.956 napada zabeleženih 2022. godine
Petina korisnika servisa za onlajn dejting u Srbiji su žrtve digitalnog uhođenja
Srpska ekonomija
Novo istraživanje koje je sprovela kompanija Kaspersky na uzorku od 21.000 ispitanika širom sveta, uključujući i 1.000 ispitanika iz Srbije, otkrilo je nove uvide o razmerama zloupotreba i uhođenja u digitalnom svetu
Veštačka inteligencija u borbi protiv rasipanja hrane
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija ima široku primenu u avio-industriji, poput predviđanja vremenskih prilika, održavanja aviona, davanja personalizovanih saveta putnicima nakon rezervacija. Predviđa se najtačniji mogući broj putnika za ceo proces keteringa, čime se sprečava višak obroka i, posledično, bacanje hrane
Medonosne pčele otkrivaju zagađivače okoline
Srpska ekonomija
U potrazi za hranom pčele prikupljaju zagađivače iz vazduha, zemlje i vode, zbog čega su ovi insekti već duže vreme u fokusu nauke kao pokazatelji stepena zagađenja okoline. Pčele su genijalni „detektivi“ za praćenje zagađenja, posebno u vezi sa teškim metalima
Da li je umetnost blagotvorna i kako razlikovati kič od umetnosti?
Srpska ekonomija
Posmatranje „Betovenovog friza“ slikara Gustava Klimta pozitivno utiče na raspoloženje – posebno kada istovremeno svira Deveta simfonija Ludviga van Betovena. To je pokazalo istraživanje koje su sproveli psiholozi Bečkog univerziteta
Zavisnost od mobilnih telefona uporediva sa drogama
Srpska ekonomija
Austrijanci u proseku provedu tri sata dnevno sa svojim pametnim telefonom. Sve više ljudi postaje doslovno zavisno od „online aktivnosti“. Dva stručnjaka iz Instituta Anton Prokš u Beču, jedne od vodećih klinika za lečenje bolesti zavisnosti u Evropi, vide paralele između zavisnosti od mobilnih telefona i zavisnosti od droga