Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kea: manje dominantnosti veći uspeh

Beč
Foto: © R. Schwing/Vetmeduni Vienna
Srpska ekonomija

Ugrožena vrsta novozelandskog velikog papagaja kea (Nestor notabilis) važi za veoma inteligentnu pticu zbog čega je od velikog značaja za proučavanje ponašanja kod životinja. U nedavno objavljenoj studiji Univerziteta veterinarske medicine u Beču pokazalo se da je dominantnost prepreka za uspešnu saradnju. Čim su po hijerarhiji visoko rangirane životinje odustale od takvog ponašanja, uspeh je bio ostvariv.

Na jednoj grupi u kavezu odgajanih kea-ptica međunarodni tim istraživača je ispitivao koji faktori podržavaju ili sprečavaju saradnju između životinja kada one mogu slobodno međusobno da imaju interakciju.

„Očekivali smo da je tolerancija dominantnih životinja važan faktor koji eventualno sprečava saradnju. S druge strane, pošli smo od toga da će životinje sa jačim asocijativnim vezivanjem i nižim rangom pokazati više tolerancije i time uspešniju saradnju“, objašnjava autor studije Raul Šving (Raoul Schwing).

Istraživači su ispitivali koji uticaj imaju dominantnost, hijerarhija, tolerancija, pripadnost grupi i koordinacija prilikom saradnje. Na drvenom sanduku postavljena su dva, tri ili četiri lanca koji moraju istovremeno da se povuku da bi se došlo do hrane kao nagrade. Nagrada je mogla biti nejednako raspoređena, ali nije mogla jedna životinja u potpunosti imati monopol. „Najpre smo životinje upoznali sa mehanizmom tako što smo im dozvolili da vuku jedan lanac koji je otvarao katanac na dnu sanduka. To je omogućilo pristup nagradi. Dodajući drugi lanac na suprotnoj strani sanduka napravili smo zadatak koji se obavlja u kooperaciji sa još jednom životinjom, gde se dva lanca moraju istovremeno povući da bi se ostvario uspeh“, kaže Šving.

Na početku eksperimenta pokazalo se da su dominantne životinje u početku toliko bile zainteresovane da odbrane sanduk da niko od njih nije pokazao dovoljno suzdržanosti da se keama nižeg ranga omogući da povuku lanac. Zbog toga su istraživači adaptirali konstrukciju tako što su svih 16 ptica mogle da učestvuju na eksperimentu i da se suoče sa sandukom i dva lanca. Za vreme zajedničkog suočavanja dve ptice su uspele da istovremeno povuku lance. Nakon više pokušaja na kojima su učestvovale sve ptice kutija je konačno otvorena. Nakon ovog poduhvata dominantnije životinje su dozvolile svojim niže rangiranim pripadnicima vrste da povlače lance.

U nastavku je tim naučnika mogao da izvede planirane testove. Za vreme testiranja uz prvobitna dva lanca dodati su treći i konačno četvrti lanac da bi se ispitala saradnja između tri i četiri životinje. Kod tih testova dominantno ponašanje pojedinih kea ostao je najjači faktor koji je odlučivao o uspehu. Interesantno je što ta vrsta papagaja može da ovlada svojim dominantnim ponašanjem i da uči da se prilagodi grupi. „Verovatnoća uspeha se povećava sa stepenom suzdržavanja dominantnih životinja. Uz to su ranija iskustva na istom zadatku doprinela uspehu na narednim vežbama. Povećavanjem hijerarhije smanjivao se uspeh posebno kod pokušaja sa četiri lanca. Iako postoji još mnogo faktora koji moraju da se istražuju, po prvi put smo uspeli da pokažemo da četiri ptice istovremeno mogu da rade na istoj spravi, da bi dobile nagradu“, dodaje Šving.

Posebna vrednost studije ogleda se u sprovođenju testa gde više životinja treba međusobno da sarađuje. Retki su naučni eksperimenti gde više od dve životinje mogu koordinisanim delovanjem da dobiju nagradu. „Ovo je iznenađujuće imajući u vidu da mnogi oblici saradnje u prirodi posebno zavise od ponašanja više individua, na primer, kada lavovi i drugi mesojedi zajedno love plen ili kod šimpanzi kada zajednički štite teritoriju i druge resurse ili se brane od drugih životinja“, objašnjava Šving.

 

Ostali naslovi

Berza za selidbu pčela od sada i u Beču
Srpska ekonomija
Takozvana berza za selidbu pčela sada postoji i u Beču. Ideja je jednostavna: ljudi ili preduzeća koji poseduju veće cvetne površine nude ih onlajn, a pčelari potom sele svoje košnice tamo. Berza za selidbu pčela trebalo bi da donese prednosti kako poljoprivredi, tako i pčelarstvu. Bolje oprašivanje biljaka pčelama znači veći prinos
U Beču razvijaju bateriju koja ne zahteva problematične sirovine poput litijuma
Srpska ekonomija
Austrijski institut za tehnologiju (AIT) u Beču dobio je od Evropske unije veliki istraživački projekat za proizvodnju baterija od recikliranih materijala. Oko 35 stručnjaka radi u laboratoriji za razvoj baterija za koje nisu potrebne problematične sirovine poput litijuma, nikla i kobalta
Sajber kriminalci kontaktiraju decu preko video poziva
Srpska ekonomija
Popularna smart Igračka - robot ranjiva na potencijalne sajber napade koje kriminalci mogu da iskoriste da bi stupili u kontakt sa decom preko putem video chat-a, bez saglasnosti roditelja. Postoji rizik da hakeri dobiju direktan pristup osetljivim informacijama poput imena korisnika, pola, godina, pa čak i njihove lokacije
Katastrofe postaju predvidive uz svemirske podatke
Srpska ekonomija
Mnogi ljudi su nepripremljeni za poplave ili klizišta. Projekat Evropske svemirske agencije (ESA) u saradnji sa Tehničkim univerzitetom u Beču odsada čini ciklus kruženja vode predvidivim. Koncept „Digitalni blizanac“ Zemlje omogućava precizne prognoze
Više od polovine kompanija koristi AI i IoT u poslovanju
Srpska ekonomija
Više od 50 odsto kompanija implementiralo veštačku inteligenciju (AI) i Internet of Things (IoT) u poslovnu infrastrukturu. Takođe, 33 odsto ispitanika planira da implementira ove povezane tehnologije u roku od dve godine. Međusobno povezane tehnologije AI i IoT povezuju sve više uređaja, sistema i aplikacija
Više od 33 miliona sajber napada na mobilne uređaje tokom 2023. godine
Srpska ekonomija
Primetan je trend rasta napada na mobilne uređaje. Samo u 2023. godini, broj globalnih napada porastao je na 33.790.599, što je skok od skoro 52 odsto u poređenju sa 22.255.956 napada zabeleženih 2022. godine
Petina korisnika servisa za onlajn dejting u Srbiji su žrtve digitalnog uhođenja
Srpska ekonomija
Novo istraživanje koje je sprovela kompanija Kaspersky na uzorku od 21.000 ispitanika širom sveta, uključujući i 1.000 ispitanika iz Srbije, otkrilo je nove uvide o razmerama zloupotreba i uhođenja u digitalnom svetu
Veštačka inteligencija u borbi protiv rasipanja hrane
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija ima široku primenu u avio-industriji, poput predviđanja vremenskih prilika, održavanja aviona, davanja personalizovanih saveta putnicima nakon rezervacija. Predviđa se najtačniji mogući broj putnika za ceo proces keteringa, čime se sprečava višak obroka i, posledično, bacanje hrane
Medonosne pčele otkrivaju zagađivače okoline
Srpska ekonomija
U potrazi za hranom pčele prikupljaju zagađivače iz vazduha, zemlje i vode, zbog čega su ovi insekti već duže vreme u fokusu nauke kao pokazatelji stepena zagađenja okoline. Pčele su genijalni „detektivi“ za praćenje zagađenja, posebno u vezi sa teškim metalima
Da li je umetnost blagotvorna i kako razlikovati kič od umetnosti?
Srpska ekonomija
Posmatranje „Betovenovog friza“ slikara Gustava Klimta pozitivno utiče na raspoloženje – posebno kada istovremeno svira Deveta simfonija Ludviga van Betovena. To je pokazalo istraživanje koje su sproveli psiholozi Bečkog univerziteta