Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Evropski kontinent od 1914. godine do završetka Prvog svetskog rata

Izložba u Beču Evropa diktatura
Foto: © Hertha Hurnaus
Srpska ekonomija

Muzej Kuća austrijske istorije otvorila je onlajn izložbu pod nazivom „Evropa diktatura: razlike i sličnosti, tada i sada“. U Evropi se aktuelno javljaju antidemokratske, autoritarne struje u pojedinačnim državama. Javno istupanje protiv slobode i raznolikosti i ciljane mere protiv slobode mišljenja i medija govore tome u prilog. Takve tendencije se dovode u vezu sa neuspehom mnogih demokratija nakon Prvog svetskog rata. Koji putevu su tada odveli Evropu u ponor? Da li prošlost i sadašnjost uopšte treba porediti?

Izložba pruža potpuno nov pregled čitavog evropskog kontinenta u periodu od 1914. godine do završetka Prvog svetskog rata u vidu interaktivne karte. Različite ideologije u državama od Islanda do Turske i od Sovjetskog saveza do Portugalije se mogu detaljno uporediti, od društvenog prevrata, preko osvajanja i rodne politike, do ograničavanja slobode štampe.

Svaka diktatura je analizirana u okviru devet tematskih tačaka. Osnovu istraživanja nisu činili kvantitativni podaci kao što su rezultati izbora ili struktura stanovništva. „Sa jednim klikom na pojedinačnu državu može se saznati kako je režim sebe predstavljao, koju politiku je zastupao i kako se situacija u zemlji razvijala“, izjavio je kustos muzeja Štefan Benedik.

Mnoge evropske države su prvi put osnovale demokratije nakon Prvog svetskog rata. Na samom početku je bilo protivljenja različitim mišljenjima i partijama. Demokratija je oklevetana kao dekadentna i „neprimerena“ narodnom karakteru. Govorilo se o tome da će „novi poredak“ izazvati probleme. Mnoge demokratije koje su nastale 1918/1919. godine pretvorile su se ubrzo u diktature.

zadatak Kuće austrijske istorije jeste da ojača svest o krhkosti parlamentarne demokratije. Važno je upoznati se sa odlikama diktature kako bi se one prepoznale u sadašnjosti. Poznavanje istorije je prioritet. Onaj ko može da prepozna i klasifikuje događaje u stanju je da izgradi osnovano mišljenje i postupi na odgovarajući način. To je jedan od razloga zašto smo razvili ovu interaktivnu kartu. Želeli smo da doprinesemo stvaranju dobrog istorijskog pregleda, a da istovremeno ponudimo uvid u dešavanja u pojednačnim zemljama“, objašnjava Monika Zomer, direktorka muzeja.

 

 

Ostali naslovi

Sajber kriminalci kontaktiraju decu preko video poziva
Srpska ekonomija
Popularna smart Igračka - robot ranjiva na potencijalne sajber napade koje kriminalci mogu da iskoriste da bi stupili u kontakt sa decom preko putem video chat-a, bez saglasnosti roditelja. Postoji rizik da hakeri dobiju direktan pristup osetljivim informacijama poput imena korisnika, pola, godina, pa čak i njihove lokacije
Katastrofe postaju predvidive uz svemirske podatke
Srpska ekonomija
Mnogi ljudi su nepripremljeni za poplave ili klizišta. Projekat Evropske svemirske agencije (ESA) u saradnji sa Tehničkim univerzitetom u Beču odsada čini ciklus kruženja vode predvidivim. Koncept „Digitalni blizanac“ Zemlje omogućava precizne prognoze
Više od polovine kompanija koristi AI i IoT u poslovanju
Srpska ekonomija
Više od 50 odsto kompanija implementiralo veštačku inteligenciju (AI) i Internet of Things (IoT) u poslovnu infrastrukturu. Takođe, 33 odsto ispitanika planira da implementira ove povezane tehnologije u roku od dve godine. Međusobno povezane tehnologije AI i IoT povezuju sve više uređaja, sistema i aplikacija
Više od 33 miliona sajber napada na mobilne uređaje tokom 2023. godine
Srpska ekonomija
Primetan je trend rasta napada na mobilne uređaje. Samo u 2023. godini, broj globalnih napada porastao je na 33.790.599, što je skok od skoro 52 odsto u poređenju sa 22.255.956 napada zabeleženih 2022. godine
Petina korisnika servisa za onlajn dejting u Srbiji su žrtve digitalnog uhođenja
Srpska ekonomija
Novo istraživanje koje je sprovela kompanija Kaspersky na uzorku od 21.000 ispitanika širom sveta, uključujući i 1.000 ispitanika iz Srbije, otkrilo je nove uvide o razmerama zloupotreba i uhođenja u digitalnom svetu
Veštačka inteligencija u borbi protiv rasipanja hrane
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija ima široku primenu u avio-industriji, poput predviđanja vremenskih prilika, održavanja aviona, davanja personalizovanih saveta putnicima nakon rezervacija. Predviđa se najtačniji mogući broj putnika za ceo proces keteringa, čime se sprečava višak obroka i, posledično, bacanje hrane
Medonosne pčele otkrivaju zagađivače okoline
Srpska ekonomija
U potrazi za hranom pčele prikupljaju zagađivače iz vazduha, zemlje i vode, zbog čega su ovi insekti već duže vreme u fokusu nauke kao pokazatelji stepena zagađenja okoline. Pčele su genijalni „detektivi“ za praćenje zagađenja, posebno u vezi sa teškim metalima
Da li je umetnost blagotvorna i kako razlikovati kič od umetnosti?
Srpska ekonomija
Posmatranje „Betovenovog friza“ slikara Gustava Klimta pozitivno utiče na raspoloženje – posebno kada istovremeno svira Deveta simfonija Ludviga van Betovena. To je pokazalo istraživanje koje su sproveli psiholozi Bečkog univerziteta
Zavisnost od mobilnih telefona uporediva sa drogama
Srpska ekonomija
Austrijanci u proseku provedu tri sata dnevno sa svojim pametnim telefonom. Sve više ljudi postaje doslovno zavisno od „online aktivnosti“. Dva stručnjaka iz Instituta Anton Prokš u Beču, jedne od vodećih klinika za lečenje bolesti zavisnosti u Evropi, vide paralele između zavisnosti od mobilnih telefona i zavisnosti od droga
Robotska terapija
Srpska ekonomija
Novi terapijski centar „tech2people“ postavlja nove standarde u austrijskoj fizioterapiji i rehabilitaciji. Više od 20 najboljih robotskih uređaja na svetu vrednih oko 1,5 milion evra, zajedno sa timom od devet specijalizovanih fizioterapeuta, pruža najefikasniju terapiju ljudima koji su pretrpeli moždani udar, imaju multiplu sklerozu ili traumatičnu povredu kičmene moždine