Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Ljudska prava da budu ključna u toku i nakon KOVID krize

Međunarodne organizacije u Srbiji
Srpska ekonomija

Dan ljudskih prava 2020. godine nije nalik prethodnima, jer ovog puta ne daje samo povod za slavlje, već podseća na rastuće nejednakosti, krhkost ljudskog dostojanstva i postojeće rizike za živote i osnovna prava ljudi širom sveta.

Na Dan ljudskih prava, 10. decembra, Ujedinjene nacije u Srbiji, Delegacija Evropske unije u Srbiji, Kancelarija Saveta Evrope u Beogradu i Misija OEBS-a u Srbiji pozvale su sve članove društva, pojedince, vladu, civilno društvo i privredu, da preuzmu aktivnu ulogu u prevazilaženju krize kovida-19 i u izgradnji boljeg sveta posle kovida-19 za sadašnje i buduće generacije.

Istovremeno, moramo da osiguramo da se čuju i uzmu u obzir glasovi onih koje je kriza najviše pogodila, kao i onih najosetljivijih, u toku i nakon perioda oporavka, navodi se u zajedničkoj izjavi.

Dok Dan ljudskih prava inače predstavlja priliku za države i njihove građane da sagledaju ostvaren napredak i izazove koji su pred njima, ova godina nas je podsetila da je obezbeđivanje uživanja ljudskih prava proces koji još uvek traje.

Zdravstvena kriza izazvana kovidom-19 pokazala je rastuće nejednakosti. Stoga, organizacije koje dele vrednosti vladavine prava, jednakosti, tolerancije, nediskriminacije i slobode medija pozivaju na zajedničku, kontinuiranu i odlučnu akciju ka premošćavanju jaza u sistemima i praksama koje pothranjuju nejednakosti. Napori treba da se usmere na okončanje svih oblika diskriminacije, podsticanje učešća i solidarnosti, kao i na promovisanje održivog razvoja za sve ljude i planetu.

Važno je i uzeti u obzir sve informacije koje imamo na raspolaganju o teškoj situaciji sa kojom se suočavaju oni najranjiviji, od Roma i Romkinja u podstandardnim naseljima, žena u nasilnim domaćinstvima, beskućnika i beskućnica, dece i adolescenata do radnika u neformalnoj ekonomiji i transrodnih osoba koje pokušavaju da ostvare pristup zdravstvenoj nezi.

Moramo da radimo zajedničkim snagama i udvostručimo napore kako bismo osigurali da niko ne bude izostavljen.

Takođe, moramo da podržimo one koji su pomerili sopstvene granice i posvetili se pomaganju drugima i očuvanju zdravlja i života svih ljudi u Srbiji, stavljajući po strani sopstveno blagostanje - medicinsko osoblje, učitelje i druge hrabre pojedince.

Na kraju, gledajući u svet posle kovida-19, moramo se postarati da prevrnemo svaki kamen da bismo pomogli desetinama hiljada ljudi koji nemaju pristup čistoj vodi, adekvatnom stanovanju i dostojanstvenom radu, te kako bismo spremnije dočekali svaku narednu krizu.

Imajući to u vidu, dozvolite nam da zajedno pretvorimo reči u dela i vodimo se idealom ljudskih prava, vrednostima koje nas sve ujedinjuju, zaključeno je u zajedničkoj izjavi.

Ostali naslovi

U Beču razvijaju bateriju koja ne zahteva problematične sirovine poput litijuma
Srpska ekonomija
Austrijski institut za tehnologiju (AIT) u Beču dobio je od Evropske unije veliki istraživački projekat za proizvodnju baterija od recikliranih materijala. Oko 35 stručnjaka radi u laboratoriji za razvoj baterija za koje nisu potrebne problematične sirovine poput litijuma, nikla i kobalta
Sajber kriminalci kontaktiraju decu preko video poziva
Srpska ekonomija
Popularna smart Igračka - robot ranjiva na potencijalne sajber napade koje kriminalci mogu da iskoriste da bi stupili u kontakt sa decom preko putem video chat-a, bez saglasnosti roditelja. Postoji rizik da hakeri dobiju direktan pristup osetljivim informacijama poput imena korisnika, pola, godina, pa čak i njihove lokacije
Katastrofe postaju predvidive uz svemirske podatke
Srpska ekonomija
Mnogi ljudi su nepripremljeni za poplave ili klizišta. Projekat Evropske svemirske agencije (ESA) u saradnji sa Tehničkim univerzitetom u Beču odsada čini ciklus kruženja vode predvidivim. Koncept „Digitalni blizanac“ Zemlje omogućava precizne prognoze
Više od polovine kompanija koristi AI i IoT u poslovanju
Srpska ekonomija
Više od 50 odsto kompanija implementiralo veštačku inteligenciju (AI) i Internet of Things (IoT) u poslovnu infrastrukturu. Takođe, 33 odsto ispitanika planira da implementira ove povezane tehnologije u roku od dve godine. Međusobno povezane tehnologije AI i IoT povezuju sve više uređaja, sistema i aplikacija
Više od 33 miliona sajber napada na mobilne uređaje tokom 2023. godine
Srpska ekonomija
Primetan je trend rasta napada na mobilne uređaje. Samo u 2023. godini, broj globalnih napada porastao je na 33.790.599, što je skok od skoro 52 odsto u poređenju sa 22.255.956 napada zabeleženih 2022. godine
Petina korisnika servisa za onlajn dejting u Srbiji su žrtve digitalnog uhođenja
Srpska ekonomija
Novo istraživanje koje je sprovela kompanija Kaspersky na uzorku od 21.000 ispitanika širom sveta, uključujući i 1.000 ispitanika iz Srbije, otkrilo je nove uvide o razmerama zloupotreba i uhođenja u digitalnom svetu
Veštačka inteligencija u borbi protiv rasipanja hrane
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija ima široku primenu u avio-industriji, poput predviđanja vremenskih prilika, održavanja aviona, davanja personalizovanih saveta putnicima nakon rezervacija. Predviđa se najtačniji mogući broj putnika za ceo proces keteringa, čime se sprečava višak obroka i, posledično, bacanje hrane
Medonosne pčele otkrivaju zagađivače okoline
Srpska ekonomija
U potrazi za hranom pčele prikupljaju zagađivače iz vazduha, zemlje i vode, zbog čega su ovi insekti već duže vreme u fokusu nauke kao pokazatelji stepena zagađenja okoline. Pčele su genijalni „detektivi“ za praćenje zagađenja, posebno u vezi sa teškim metalima
Da li je umetnost blagotvorna i kako razlikovati kič od umetnosti?
Srpska ekonomija
Posmatranje „Betovenovog friza“ slikara Gustava Klimta pozitivno utiče na raspoloženje – posebno kada istovremeno svira Deveta simfonija Ludviga van Betovena. To je pokazalo istraživanje koje su sproveli psiholozi Bečkog univerziteta
Zavisnost od mobilnih telefona uporediva sa drogama
Srpska ekonomija
Austrijanci u proseku provedu tri sata dnevno sa svojim pametnim telefonom. Sve više ljudi postaje doslovno zavisno od „online aktivnosti“. Dva stručnjaka iz Instituta Anton Prokš u Beču, jedne od vodećih klinika za lečenje bolesti zavisnosti u Evropi, vide paralele između zavisnosti od mobilnih telefona i zavisnosti od droga