Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Bio-čip za najbrži korona-test na svetu

Beč
Foto: © TU Wien
Srpska ekonomija

Dosadašnji brzi korona-testovi zasnivaju se na poznatim postupcima detektovanja kao i za ostale viruse. Na Tehničkom univerzitetu u Beču razvijena je nova test-metoda koja se zasniva na promenjenom mernom principu.

Ova metoda može znatno brže da dâ rezultat nego dosadašnje, a osim toga ona je i ekstremno senzitivna. Dovoljno je tri do pet virusa da se generiše pouzdan signal. Time se smanjuje opasnost od pogrešno-negativnih rezultata.

Nova metoda je već patentirana ali će potrajati još nekoliko meseci dok se proizvede prototip spreman za tržište. Nakon toga bi test mogao da se koristi pred početak javnih događaja gde veliki broj ljudi u veoma kratkom roku može sa visokom pouzdanošću da se testira.

Čitava laboratorija u jednom čipu

„Mi se već dugo godina bavimo bio-čip-tehnologijom“, kaže rukovodilac naučne grupe na Institutu za hemijsku tehnologiju i analitiku na Tehničkom univerzitetu u Beču, Peter Ertl.

Pri tome se radi sa sićušnim količinama tečnosti koje u sitnim kanalima bio-čipa mogu precizno da se kanališu i ispituju. Upravo takve tehnologije mogu da se koriste da se razvije visoko senzitivan brzi korona-test.

Najpre se u bio-čip postave odgovarajuća antitela koja mogu da detektuju traženi virus. Ukoliko ispitivani uzorak sadrži viruse, oni se tamo vezuju. Potom sledi sledeća specijalna vrsta antitela: oni su pokretni, ali snabdeveni sa nanočesticama od zlata. Ta antitela vezuju se na fiksiranim virusima, svaki virus se markira sa sitnim komadom zlata. Ova markacija se ostavi da poraste – uz pomoć rastvora od srebra. Atomi srebra se talože na zlatu i svuda gde se virus nalazi stvara se srebrni kompleks sa zlatnim jezgrom. Nakon kratkog vremena ova struktura od plemenitih metala je toliko velika da uspostavlja električni kontakt između dve elektrode. Iznenada poteče struja, lampa zasvetli i to je dokaz da se između elektroda mora da nalazi virus.

Sigurno i brzo

„Naša metoda ima više prednosti naspram dosadašnjih“, kaže Peter Erl.

„Dosadašnji testovi utvrđuju se pogledom, jer se test-kartica oboji. Kod malog broja virusa efekat bi mogao biti mali da bi se primetio. Nama je bilo važno da imamo što manju kvotu pogrešno-negativnih rezultata. Smatramo da bi i najmanje količine virusa trebalo moći utvrditi.“

Druga velika prednost je ta što test funkcioniše ekstremno brzo, nisu potrebni dodatni aparati, čip je sasvim dovoljan.

„Dosadašnji test traje oko 12 minuta. To ne zvuči mnogo, ali ukoliko se u kratkom roku želi testirati veliki broj ljudi, to ide teže. Sa našim testom, to ide mnogo brže. Naravno naša tehnologija nije samo primenjiva za koronaviruse, već se može prilagoditi za bilo koju vrstu virusa“, ističe Erl.

Ostali naslovi

U Beču razvijaju bateriju koja ne zahteva problematične sirovine poput litijuma
Srpska ekonomija
Austrijski institut za tehnologiju (AIT) u Beču dobio je od Evropske unije veliki istraživački projekat za proizvodnju baterija od recikliranih materijala. Oko 35 stručnjaka radi u laboratoriji za razvoj baterija za koje nisu potrebne problematične sirovine poput litijuma, nikla i kobalta
Sajber kriminalci kontaktiraju decu preko video poziva
Srpska ekonomija
Popularna smart Igračka - robot ranjiva na potencijalne sajber napade koje kriminalci mogu da iskoriste da bi stupili u kontakt sa decom preko putem video chat-a, bez saglasnosti roditelja. Postoji rizik da hakeri dobiju direktan pristup osetljivim informacijama poput imena korisnika, pola, godina, pa čak i njihove lokacije
Katastrofe postaju predvidive uz svemirske podatke
Srpska ekonomija
Mnogi ljudi su nepripremljeni za poplave ili klizišta. Projekat Evropske svemirske agencije (ESA) u saradnji sa Tehničkim univerzitetom u Beču odsada čini ciklus kruženja vode predvidivim. Koncept „Digitalni blizanac“ Zemlje omogućava precizne prognoze
Više od polovine kompanija koristi AI i IoT u poslovanju
Srpska ekonomija
Više od 50 odsto kompanija implementiralo veštačku inteligenciju (AI) i Internet of Things (IoT) u poslovnu infrastrukturu. Takođe, 33 odsto ispitanika planira da implementira ove povezane tehnologije u roku od dve godine. Međusobno povezane tehnologije AI i IoT povezuju sve više uređaja, sistema i aplikacija
Više od 33 miliona sajber napada na mobilne uređaje tokom 2023. godine
Srpska ekonomija
Primetan je trend rasta napada na mobilne uređaje. Samo u 2023. godini, broj globalnih napada porastao je na 33.790.599, što je skok od skoro 52 odsto u poređenju sa 22.255.956 napada zabeleženih 2022. godine
Petina korisnika servisa za onlajn dejting u Srbiji su žrtve digitalnog uhođenja
Srpska ekonomija
Novo istraživanje koje je sprovela kompanija Kaspersky na uzorku od 21.000 ispitanika širom sveta, uključujući i 1.000 ispitanika iz Srbije, otkrilo je nove uvide o razmerama zloupotreba i uhođenja u digitalnom svetu
Veštačka inteligencija u borbi protiv rasipanja hrane
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija ima široku primenu u avio-industriji, poput predviđanja vremenskih prilika, održavanja aviona, davanja personalizovanih saveta putnicima nakon rezervacija. Predviđa se najtačniji mogući broj putnika za ceo proces keteringa, čime se sprečava višak obroka i, posledično, bacanje hrane
Medonosne pčele otkrivaju zagađivače okoline
Srpska ekonomija
U potrazi za hranom pčele prikupljaju zagađivače iz vazduha, zemlje i vode, zbog čega su ovi insekti već duže vreme u fokusu nauke kao pokazatelji stepena zagađenja okoline. Pčele su genijalni „detektivi“ za praćenje zagađenja, posebno u vezi sa teškim metalima
Da li je umetnost blagotvorna i kako razlikovati kič od umetnosti?
Srpska ekonomija
Posmatranje „Betovenovog friza“ slikara Gustava Klimta pozitivno utiče na raspoloženje – posebno kada istovremeno svira Deveta simfonija Ludviga van Betovena. To je pokazalo istraživanje koje su sproveli psiholozi Bečkog univerziteta
Zavisnost od mobilnih telefona uporediva sa drogama
Srpska ekonomija
Austrijanci u proseku provedu tri sata dnevno sa svojim pametnim telefonom. Sve više ljudi postaje doslovno zavisno od „online aktivnosti“. Dva stručnjaka iz Instituta Anton Prokš u Beču, jedne od vodećih klinika za lečenje bolesti zavisnosti u Evropi, vide paralele između zavisnosti od mobilnih telefona i zavisnosti od droga