Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Svet u borbi s kovidom-19

Pandemija
Piše: Jelena Filipović

Naučnici širom sveta rade na potencijalnim postupcima lečenja i vakcinama protiv nove koronavirusne bolesti poznate kao kovid - 19. Nekoliko kompanija radi na antivirusnim lekovima, od kojih se neki već koriste protiv drugih bolesti kako bi lečili ljude obolele od kovid -19. Druge kompanije rade na vakcinama koje bi mogle da se koriste kao preventiva protiv ove bolesti.

U svetu je potvrđeno blizu 20 miliona slučajeva koronavirusa, a ta brojka svakim danom se povećava, dok s druge strane naučnici ulažu ogromne napore u cilju pronalaženja vakcine i lečenja koji bi usporili pandemiju i smanjili štetu zbog te bolesti.

Neki od najranijih postupaka lečenja biće, kako se navodi u članku na sajtu Heltlajn (Healthline), verovatno lekovi koji su već odobreni za druga stanja ili su testirani na druge viruse.

"Ljudi proučavaju mogu li postojeća antivirusna sredstva da deluju ili da li se mogu razviti novi lekovi kako bi se pokušali boriti protiv virusa", rekao je dr Brus Li (Bruce Y. Lee), profesor na CUNY Graduate School of Public Health & Health Policy (Visoka škola za javno zdravlje i zdravstvenu politiku) u Njujorku.

Od 8. maja, dva leka su od američke Uprave za hranu i lekove (FDA) dobila odobrenje za hitnu upotrebu: antivirusni remdesivir i lek koji se koristi za sedaciju ljudi na ventilatoru.

FDA je u martu izdala odobrenje za hitnu upotrebu za antimalarijske lekove hlorokin i hidroksihlorokin, ali ih je kasnije povukla nakon što su studije pokazale da verovatno neće biti efikasni u lečenju kovid-19.

Odobrenje za hitnu upotrebu dozvoljava lekarima da koriste ove lekove za lečenje ljudi od kovid-19 virusa čak i pre nego što su lekovi prošli formalni postupak odobrenja FDA.

Ovi lekovi se još uvek testiraju u kliničkim ispitivanjima kako bi se utvrdilo da li su efikasni protiv koronavirusa, a taj korak je potreban da bi bili sigurni da su lekovi bezbedni za upotrebu kao i da bi se odredilo koja je doza odgovarajuća.

Kako se ističe, mogli bi da prođu meseci pre nego što postanu dostupni za upotrebu tretmani lečenja za koje se utvrdi da deluju protiv kovid-19 virusa. Za vakcinu bi moglo da potraje i duže.

Međutim, postoje još uvek i druga oruđa koja se mogu iskoristiti da se smanji šteta od novog koronavirusa, poznatog i kao SARS-CoV-2.

- Iako nam tehnološki napredak omogućava da brže uradimo određene stvari, ističe Li za Heltlajn, još uvek moramo da se oslanjamo na socijalno distanciranje, traženje kontakata, samoizolaciju i druge mere.

Razvoj lekova se ponekad opisuje kao cevovod, s delovima koji se kreću od ranog razvoja u laboratoriji, zatim laboratorijskog testiranja i ispitivanja na životinjama pa do kliničkih ispitivanja na ljudima.

Može proći decenija ili više da novo jedinjenje pređe od početnog otkrića do tržišta. Neka nikada ni ne stignu tako daleko i zato se mnogi lekovi koji već postoje posmatraju kao potencijalni postupci u lečenju kovid-19.

Nijedna kompanija nije ponudila vremenski okvir za to kada bi njihov lek mogao da uđe u uširu upotrebu u lečenju zaraženih koronavirusom.

To i nije lako proceniti.

Posle laboratorijskih ispitivanja i ispitivanja na životinjama, lekovi moraju da prođu kroz nekoliko faza kliničkog ispitivanja pre nego što mogu da budu odobreni za široku upotrebu kod ljudi.

Takođe, teško je ubrzati stvari, jer naučnici moraju da imaju dovoljan broj upisanih volontera u svakoj fazi, da bi imali korisne rezultate, a moraju i da sačekaju dovoljno dugo da bi videli postoje li štetni, neželjeni efekti leka.

Ostali naslovi

Berza za selidbu pčela od sada i u Beču
Srpska ekonomija
Takozvana berza za selidbu pčela sada postoji i u Beču. Ideja je jednostavna: ljudi ili preduzeća koji poseduju veće cvetne površine nude ih onlajn, a pčelari potom sele svoje košnice tamo. Berza za selidbu pčela trebalo bi da donese prednosti kako poljoprivredi, tako i pčelarstvu. Bolje oprašivanje biljaka pčelama znači veći prinos
U Beču razvijaju bateriju koja ne zahteva problematične sirovine poput litijuma
Srpska ekonomija
Austrijski institut za tehnologiju (AIT) u Beču dobio je od Evropske unije veliki istraživački projekat za proizvodnju baterija od recikliranih materijala. Oko 35 stručnjaka radi u laboratoriji za razvoj baterija za koje nisu potrebne problematične sirovine poput litijuma, nikla i kobalta
Sajber kriminalci kontaktiraju decu preko video poziva
Srpska ekonomija
Popularna smart Igračka - robot ranjiva na potencijalne sajber napade koje kriminalci mogu da iskoriste da bi stupili u kontakt sa decom preko putem video chat-a, bez saglasnosti roditelja. Postoji rizik da hakeri dobiju direktan pristup osetljivim informacijama poput imena korisnika, pola, godina, pa čak i njihove lokacije
Katastrofe postaju predvidive uz svemirske podatke
Srpska ekonomija
Mnogi ljudi su nepripremljeni za poplave ili klizišta. Projekat Evropske svemirske agencije (ESA) u saradnji sa Tehničkim univerzitetom u Beču odsada čini ciklus kruženja vode predvidivim. Koncept „Digitalni blizanac“ Zemlje omogućava precizne prognoze
Više od polovine kompanija koristi AI i IoT u poslovanju
Srpska ekonomija
Više od 50 odsto kompanija implementiralo veštačku inteligenciju (AI) i Internet of Things (IoT) u poslovnu infrastrukturu. Takođe, 33 odsto ispitanika planira da implementira ove povezane tehnologije u roku od dve godine. Međusobno povezane tehnologije AI i IoT povezuju sve više uređaja, sistema i aplikacija
Više od 33 miliona sajber napada na mobilne uređaje tokom 2023. godine
Srpska ekonomija
Primetan je trend rasta napada na mobilne uređaje. Samo u 2023. godini, broj globalnih napada porastao je na 33.790.599, što je skok od skoro 52 odsto u poređenju sa 22.255.956 napada zabeleženih 2022. godine
Petina korisnika servisa za onlajn dejting u Srbiji su žrtve digitalnog uhođenja
Srpska ekonomija
Novo istraživanje koje je sprovela kompanija Kaspersky na uzorku od 21.000 ispitanika širom sveta, uključujući i 1.000 ispitanika iz Srbije, otkrilo je nove uvide o razmerama zloupotreba i uhođenja u digitalnom svetu
Veštačka inteligencija u borbi protiv rasipanja hrane
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija ima široku primenu u avio-industriji, poput predviđanja vremenskih prilika, održavanja aviona, davanja personalizovanih saveta putnicima nakon rezervacija. Predviđa se najtačniji mogući broj putnika za ceo proces keteringa, čime se sprečava višak obroka i, posledično, bacanje hrane
Medonosne pčele otkrivaju zagađivače okoline
Srpska ekonomija
U potrazi za hranom pčele prikupljaju zagađivače iz vazduha, zemlje i vode, zbog čega su ovi insekti već duže vreme u fokusu nauke kao pokazatelji stepena zagađenja okoline. Pčele su genijalni „detektivi“ za praćenje zagađenja, posebno u vezi sa teškim metalima
Da li je umetnost blagotvorna i kako razlikovati kič od umetnosti?
Srpska ekonomija
Posmatranje „Betovenovog friza“ slikara Gustava Klimta pozitivno utiče na raspoloženje – posebno kada istovremeno svira Deveta simfonija Ludviga van Betovena. To je pokazalo istraživanje koje su sproveli psiholozi Bečkog univerziteta