Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

San ili java – električni leteći taksi

Savremene tehnologije osvajaju svet
Piše: Jelena Filipović

Nešto što je mnogima san, da stignu brzo do posla, bez zastoja u saobraćaju, bez stajanja na stanicama i semaforima, u relativno bliskoj budućnosti biće, bar prema najavama kompanija koje razvijaju najbolja rešenja za sletanje i poletanje letelice-taksija, java. Na stotine kompanija razvija električno vertikalno sletanje i poletanje letelica, u svetu poznatih kao eVTOL. Kao ni helikopterima, ni njima nisu potrebne piste, ali trebalo bi da budu tihe i jeftine.

Stručnjaci u toj industriji procenjuju da taksi služba tim novim letelicama ipak neće biti omasovljena do 2030. godine. Čini se, onda, da san izgleda nekako daleko, smatra urednik tehnologije biznisa u Bi-Bi-Siju Ben Moris i postavlja pitanje gde je zapelo.

Razdaljina

Postoje dobri razlozi zbog kojih se industrija eVTOL fokusirala na kratke „skokove” u gradovima i izvan njih. Najpre, u gradovima su brojni potencijalni korisnici, a sledeći razlog leži u činjenici što eVTOL letelice ne mogu da lete na velikim udaljenostima. Većina ima baterije koje im dozvoljavaju da lete oko pola sata. Na primer, nemački volokopter može da pređe razdaljinu od oko 35 kilometara krećući se maksimalnom brzinom od oko 110 kilometara na sat. Prvi probni let volokopter je imao u drugoj polovini oktobra u Singapuru, svojoj bazi u Jugoistočnoj Aziji.

Druge kompanije pojačale su domet dodajući krila, te tako nemački „Lilijum” ima letelicu koja može da uzleti vertikalno, ali i da okrene svoja krila i motor i da tako leti više nalik običnom avionu. U toj kompaniji očekuju da njihove letelice prelaze razdaljinu od 300 kilometara. Britanska kompanija „Vertikal aerospejs”, takođe, radi na eVTOL-u s krilima i očekuje da će letelica moći da pređe više od 160 kilometara. Ali industrija bi žarko želela da vidi napredak na polju tehnologije baterija, što bi omogućilo svim tim prototipovima da budu mnogo korisnije letelice.

– Prilikom planiranja leteće taksi službe mora da se povede računa i o tome gde letelica može prikladno da uzleti i sleti, kao i gde može da napuni ili zameni svoje baterije, a tu postoji više izazova – ističe Moris.

U velikim gradovima prostor je poprilično ograničen. Helikopteri već postoje, ali možda nisu idealno locirani ili sposobni da se nose s dodatnom gužvom u saobraćaju. Neke zgrade možda imaju odgovarajuće krovove, ali su verovatno preskupe da se koriste. Čak i ako se pronađu, takva mesta moraju da budu u skladu s propisima o planiranju, koji, doduše, još ne postoje.

Nema buke

Jedna od bitnih stavki letelica eVTOL jeste to što su relativno tihe. Dok lebde, mogu da naprave tek četvrtinu buke helikoptera, naveo je jedan od izvršnih direktora u „Vertikal aerospejsu” Majkl Cervenka i istakao da ih dok lete prema vama uopšte nećete čuti. To bi donekle moglo da ublaži zabrinutost onih koji žive u blizini mesta sletanja i uzletanja letećih taksija. Regulatorna avio-tela u Evropi i SAD trenutno rade na standardima koje treba da ispune nove letelice. Kada se jednom budu dogovorila, eVTOL letelica proći će kroz testiranja koja mogu da traju godinama, a ceo proces mogao bi da košta stotine miliona funti.

– Većina proizvođača eVTOL letelica s kojima sam razgovarao nastoji da dobije sertifikat do 2023. godine – rekao je specijalni savetnik za eVTOL industriju Darel Svanson.

Kao prednost novih letelica navodi se to što su jednostavnije od helikoptera i putničkih aviona, pa mehanički postoji manja šansa da nešto krene naopako. Neki dizajni predviđaju višestruke motore, tako da letelica može da leti čak i kada jedan motor prestane da radi.

„Uber”, koji ima projekat eVTOL letelica nazvanih „Uber er” (Uber Air), smatra da leteća taksi služba treba da bude samo sigurnija od vožnje automobila, možda čak i dva puta. Međutim, javnost i regulatorna tela očekuju bezbednosne standarde mnogo sličnije onima koji važe za avio-prevoznike.

Postoji još jedno pitanje na koje baš i nije dat odgovor, a to je na koji će način nova letelica funkcionisati po lošem vremenu. Takve letelice biće veoma lake, a to može da predstavlja visok rizik po bezbednost u vetrovitim vremenskim uslovima. To bi značilo da taksi služba neće raditi po vetrovitom danu, što onda nikako nije odgovarajuće za mnoga mesta širom sveta.

Sistemi za kontrolu vazdušnog saobraćaja već prate aktivnosti helikoptera nad gradovima, a stručnjaci smatraju da bi ti sistemi verovatno mogli da se nose sa još stotinama aviona eVTOL. Kroz mnoge velike gradove protiču reke, na kojima, naravno, nema ljudi, tako da bi let iznad njih bio idealan.

Ali ako eVTOL postane sistem prevoza na masovnom tržištu, s hiljadama aviona, tada će morati da se uspostave novi sistemi za upravljanje vazdušnim prostorom. To će svakako biti neminovno ako industrija ispuni svoj konačni cilj – avione bez pilota. Te letelice i same će morati da osete šta se oko njih događa i da identifikuju druge letelice. Neće se dogoditi da odjednom 1. januara 2023. godine nad Londonom leti 5.000 vozila već će se taj saobraćaj postepeno povećavati, što će dati vremena da se sistemi nadzora uspostave i počnu kvalitetno da rade.

Poslovni model leteće taksi službe tek treba da bude razrađen, ali verovatno će opsluživati putnike na kratkim, dobro definisanim rutama u gradovima i izvan njih. „Uber” veruje da će takve usluge postati pristupačan oblik dnevnog prevoza, čak i jeftiniji od automobilskog. Međutim, za početak, u fokusu će biti bogatiji kupci spremni da za tu uslugu više plate. Let s vrha zgrade neke skupe londonske oblasti do, recimo, aerodroma Hitrou bio bi, svakako, neverovatno dragocena mogućnost.

Ostali naslovi

Sajber kriminalci kontaktiraju decu preko video poziva
Srpska ekonomija
Popularna smart Igračka - robot ranjiva na potencijalne sajber napade koje kriminalci mogu da iskoriste da bi stupili u kontakt sa decom preko putem video chat-a, bez saglasnosti roditelja. Postoji rizik da hakeri dobiju direktan pristup osetljivim informacijama poput imena korisnika, pola, godina, pa čak i njihove lokacije
Katastrofe postaju predvidive uz svemirske podatke
Srpska ekonomija
Mnogi ljudi su nepripremljeni za poplave ili klizišta. Projekat Evropske svemirske agencije (ESA) u saradnji sa Tehničkim univerzitetom u Beču odsada čini ciklus kruženja vode predvidivim. Koncept „Digitalni blizanac“ Zemlje omogućava precizne prognoze
Više od polovine kompanija koristi AI i IoT u poslovanju
Srpska ekonomija
Više od 50 odsto kompanija implementiralo veštačku inteligenciju (AI) i Internet of Things (IoT) u poslovnu infrastrukturu. Takođe, 33 odsto ispitanika planira da implementira ove povezane tehnologije u roku od dve godine. Međusobno povezane tehnologije AI i IoT povezuju sve više uređaja, sistema i aplikacija
Više od 33 miliona sajber napada na mobilne uređaje tokom 2023. godine
Srpska ekonomija
Primetan je trend rasta napada na mobilne uređaje. Samo u 2023. godini, broj globalnih napada porastao je na 33.790.599, što je skok od skoro 52 odsto u poređenju sa 22.255.956 napada zabeleženih 2022. godine
Petina korisnika servisa za onlajn dejting u Srbiji su žrtve digitalnog uhođenja
Srpska ekonomija
Novo istraživanje koje je sprovela kompanija Kaspersky na uzorku od 21.000 ispitanika širom sveta, uključujući i 1.000 ispitanika iz Srbije, otkrilo je nove uvide o razmerama zloupotreba i uhođenja u digitalnom svetu
Veštačka inteligencija u borbi protiv rasipanja hrane
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija ima široku primenu u avio-industriji, poput predviđanja vremenskih prilika, održavanja aviona, davanja personalizovanih saveta putnicima nakon rezervacija. Predviđa se najtačniji mogući broj putnika za ceo proces keteringa, čime se sprečava višak obroka i, posledično, bacanje hrane
Medonosne pčele otkrivaju zagađivače okoline
Srpska ekonomija
U potrazi za hranom pčele prikupljaju zagađivače iz vazduha, zemlje i vode, zbog čega su ovi insekti već duže vreme u fokusu nauke kao pokazatelji stepena zagađenja okoline. Pčele su genijalni „detektivi“ za praćenje zagađenja, posebno u vezi sa teškim metalima
Da li je umetnost blagotvorna i kako razlikovati kič od umetnosti?
Srpska ekonomija
Posmatranje „Betovenovog friza“ slikara Gustava Klimta pozitivno utiče na raspoloženje – posebno kada istovremeno svira Deveta simfonija Ludviga van Betovena. To je pokazalo istraživanje koje su sproveli psiholozi Bečkog univerziteta
Zavisnost od mobilnih telefona uporediva sa drogama
Srpska ekonomija
Austrijanci u proseku provedu tri sata dnevno sa svojim pametnim telefonom. Sve više ljudi postaje doslovno zavisno od „online aktivnosti“. Dva stručnjaka iz Instituta Anton Prokš u Beču, jedne od vodećih klinika za lečenje bolesti zavisnosti u Evropi, vide paralele između zavisnosti od mobilnih telefona i zavisnosti od droga
Robotska terapija
Srpska ekonomija
Novi terapijski centar „tech2people“ postavlja nove standarde u austrijskoj fizioterapiji i rehabilitaciji. Više od 20 najboljih robotskih uređaja na svetu vrednih oko 1,5 milion evra, zajedno sa timom od devet specijalizovanih fizioterapeuta, pruža najefikasniju terapiju ljudima koji su pretrpeli moždani udar, imaju multiplu sklerozu ili traumatičnu povredu kičmene moždine