Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Avantura stvaranja francuskih pisaca

Književnost
Tekst i fotografije: Dušan Novaković

Francuzi mogu bez svega, ali ne bez svog jezika, književnosti, vina i sireva. Francuska književnost jedna je od najvećih na svetu. To se može zaključiti i po naslovima knjiga u izlozima srpskih knjižara koje su tu stigle s poslednjeg Sajma knjiga u Beogradu, gde je na štandovima skoro svih srpskih izdavača bilo po nekoliko dela francuskih klasika i savremenih pisaca.

Knjige francuskih književnika popularne su i među srpskim srednjoškolcima.

Vladislav Bajac, direktor i glavni urednik „Geopoetike”, u saradnji s Patrik Delpeš (suprugom Danila Kiša) i Francuskim institutom u Srbiji, nosilac je ideje da srpski frankofoni srednjoškolci čitaju knjige koje su ušle u uži izbor za Gonkurovu nagradu za pisca srednjoškolaca u Francuskoj. I da naprave komisiju, donesu sopstveni izbor, koji će Akademija Gonkur uzeti u obzir, a koji se ne poklapa nužno sa izborom francuskih srednjoškolaca.

– U osnovi te ideje je da stiču samopouzdanje kada shvate da sasvim ravnopravno sa svojim vršnjacima Francuzima mogu da čitaju i procene šta, po njihovom mišljenju, zaslužuje pažnju i nagradu. Nažalost, ta ideja nije se ostvarila. Odlučeno je da u komisiji ne budu mladi, još profesionalno neopredeljeni frankofoni srednjoškolci. Umesto toga, komisija je sastavljena od studenata romanistike Filološkog fakulteta u Beogradu, što potpuno menja ulog i perspektivu, jer ne može biti isto kada srednjoškolci procenjuju sebi jednake i kada ih ocenjuju studenti koji su se profesionalno već opredelili samim izborom studija – kaže Bajac.

Pisci putnici

Današnji francuski pisci vole da putuju i da svoje impresije pretoče u knjigu.

Izvršna urednica „Geopoetike” Jasna Novakov Sibinović ističe da su u fokusu tog izdavača putopisi, ali ne tipični, nego dela književnika koji zaista putuju, za to vreme stvaraju i povezuju jezike, kulture i prostore u različitim vremenima. Kao tipičan primer navodi roman Nadleštvo za bašte i ribnjake Didjea Dekoana, koji radnju smešta u Japan XII veka. Putešestvije mlade udovice koja je rešila da po svaku cenu sačuva obraz pokojnog muža i isporuči dogovoreno. Prekinuta ljubav, koju održava osećanje časti i volja da prevaziđe sva iskušenja. Knjiga Matijasa Enara Pričaj im o bitkama, kraljevima i slonovima dobitnik je Gonkurove nagrade za srednjoškolce 2010. Priča se oslanja na istorijske fakte, kada Mikelanđelo, 1506. godine, odlazi u Carigrad, na poziv sultana Bajazita, koji mu nudi da uradi nešto za šta je pre njega odbio Leonarda da Vinčija.

– Kada „otkrije” pisca, „Geopoetika” ga neguje i nastavlja da objavljuje. Svi pisci koji objavljuju u ovoj kući veliki su putnici, kao i osnivač Kenet Vajt. Kada se vrate, osim svoje, imaju još pregršt perspektiva iz kojih pišu. „Geopoetika” je luka između dve avanture stvaranja – ističe Jasna Novakov Sibinović.

Urednik „Derete” Aleksandar Šurbatović kaže da je izdavanje svake knjige, bez obzira na zemlju iz koje dolazi i jezik s kog je prevedena, ozbiljan i odgovoran poduhvat.

– Svaka zemlja ima fondove za prevođenje nacionalne literature na strane jezike jer tako upoznaje druge sa svojom književnošću, a samim tim i s kulturom i običajima. Kanada je veoma posvećena svojoj frankofonoj književnosti. Švedska, Norveška i Češka shvataju koliko je to bitno za njih i u to ulažu – ističe Šurbatović.

„Dereta” je objavila Emila Siorana, francuskog filozofa, rođenog u Rumuniji 1911. godine. Sioran je jedan od najuticajnijih filozofa XX veka koji je pisao na francuskom jeziku, antropološki pesimista, koji ne veruje u čoveka, u ideju dobrog, u Boga kao nosioca dobrog. Sioran voli dobro, teži mu, ali ga se plaši. Atipična ličnost i u poređenju sa samim sobom, ako je tako nešto moguće.

– Francuska književnost i kultura dugo su prisutne u Srbiji i odatle potreba da se iz tako velike kulture prevode savremeni francuski pisci – primećuje Bora Babić, direktorka i glavna urednica „Akademske knjige” iz Novog Sada.

Zvezda te kuće je Patrik Modijano. Ne zato što je nobelovac (2014), nego zato što je u stanju da sažetim i bogatim jezikom kazuje slojevite i intrigantne priče. Do sada je u ovoj ediciji prevedeno osam njegovih knjiga i kao posebna, ona će biti zaokružena u deset naslova. Drugi nobelovac te kuće je Klezio, ovde retko i povremeno objavljivan tek od 2000. godine. U pripremi je njegov roman Alma, koji će biti predstavljen na Beogradskom sajmu knjiga 2020.

I naposletku Emanuel Ruben, rođen 1980. godine, mladi pisac koji 2016. biciklom putuje uz Dunav, od Odese do Strazbura, praktično od izvora do ušća u Crno more, i piše. Deo te knjige nastao je u Novom Sadu, gde je Ruben svakodnevno pisao u kafe-brodu „Cepelin”.

Iz razgovora s Mirjanom Uaknin, prevodiocem Patrika Modijana, saznajemo da je mladu marokansku književnicu Lejlu Slimani, dobitnicu Gonkurove nagrade za 2016. godinu, francuski predsednik Makron 2017. postavio na mesto ličnog savetnika za razvoj frankofonije u svetu. Uakninova daje informaciju da je remek-delo Patrika Modijana, Dora Bruden, kod nas prevedeno i objavljeno još pre deset godina, kada je pisac imao mali krug čitalaca, uglavnom intelektualaca, a da široj publici postaje poznat tek posle 2014. kada dobija Nobelovu nagradu za književnost.

Čitaoci motivišu izdavače

Vlasnik i glavni urednik Izdavačke kuće „Albatros plus” Jagoš Đuretić, nekadašnji glavni urednik „Filipa Višnjića”, do privatizacije, preuzeo je sve tradicije nekadašnje matične kuće i preneo ih u svoju, novu. Preuzeo je celu redakciju za francusku književnost, opus izdatih knjiga, i nastavio, na šta su čitaoci dobro reagovali, a izdavač ostao motivisan. Mišljenje Jagoša Đuretića je da tehnološka pamet obezduhovljuje svet i da zato više nema uslova za postojanje velike filozofije, literature, politike i velikih državnika. Nema više opštih vrednosti, koje su preduslov za temeljno obrazovanje i sve što iz toga proističe. I moral je, smatra, postao „roba”.

Ivana Hadži-Popović, književnica i prevodilac za francuski jezik, vodi ediciju Galika, u okviru koje se objavljuju novi naslovi i francuske i frankofone književnosti. U saradnji s Patrik Delpeš (u njenom prevodu) i Francuskim institutom u Srbiji, na francuskom je objavljena knjiga Udri bandu, autora Miroslava Popovića, koji kazuje o svom stradanju na Golom otoku tokom sedam godina i surovim sredstvima koja su tamo primenjivana, gde su svi bili primorani da budu i robijaši i krvnici. Pjer Asulin, član Akademije Gonkur i skorašnji gost Molijerovih dana u Beogradu, ovde objavljuje roman Klijentkinja, koji se bavi veoma delikatnim i mračnim delom francuske istorije, u toku nacističke okupacije. Izdvajamo i roman Marks i lutka Mirijam Mađiđi, koji je dobio Gonkurovu nagradu 2017. godine za najbolji prvi roman.

Zlatica Đokić Katalinić, načelnica službe za marketing i odnose s javnošću u „Službenom glasniku”, kaže da su u ediciji Rečnici i enciklopedije svakodnevnog života neka dela doživela i treće izdanje iako nisu klasični bestseleri. To dokazuje nivo kvaliteta tih autora i edicije. U njoj su knjiga predsednika Akademije Gonkur Bernara Pivoa Rečnik zaljubljenika u vina, Žan-Kloda Karijea Rečnik zaljubljenika u Indiju i Alana Šifra Rečnik zaljubljenika u sitna zadovoljstva.

U ediciji 1001 knjiga, malog formata i pristupačne cene, može se naći sve ono što je vredno čitanja, od klasika, filozofije, eseja, ogleda, romana…

Izdavačka kuća „Clio”, prema rečima Zorana Hamovića, osnivača, direktora i glavnog urednika, kaže da kriterijumi te kuće nisu komplikovani. Reč je o metodi ukrštenih interesovanja među izdavačima, prepoznavanju stvaralaca u usponu koji će ostaviti traga. Bitni su autentičnost jezika, izražavanja i kulture.

Nasuprot tim postulatima, primećuje naš sagovornik, preovlađuje književna konfekcija, dostupna svima, književnost na bazi književnosti, koja je osuđena da trpi nedostatak talenta.

– Veliko je groblje književnih talenata, jer misle da su drugi pogrešili u proceni, a ne oni sami što svoj književni talenat nisu proveravali, na njemu radili i dopustili da se iskaže i razvije. Pitanje šta ću izdati je i pitanje intelektualnog poštenja, kome ću verovati, a postoje mnogi kojima nema ni razloga da pružim poverenje, jer sve je napisano i sve je pokazano, i te kuće najviše truju umove čitalaca, gaje recidivnu književnost, koja samu sebe zabavlja i nastaje ne iz talenta i potrebe sretanja pisca s čitaocem. To je „intelektualna bižuterija” koja osvaja svet – smatra Hamović.

Saradnja s fakultetima

Srpski izdavači nastoje da kada se odlučuju za knjige koje će objaviti vode računa i o tome kako se u Francuskoj razmišlja. Imajući to u vidu, već tri decenije „Clio” radi na tome da pokaže na koji se način u Francuskoj razmišlja, pre svega u okviru akademske zajednice i preko univerziteta.

– Dovodimo autore iz Francuske, koje povezujemo s Filološkim i Filozofskim fakultetom, Fakultetom političkih nauka i ponekada Pravnim fakultetom. Time hoćemo da pojačamo stručno i naučno povezivanje univerziteta – naglašava Hamović.

Dve knjige iz ove oblasti naročito su važne. Prva je Geopolitika televizijskih serija Dominika Mojsijea. Tema knjige su osećanja u globalnoj politici, koju autor povezuje s fenomenom TV serija i emisija kao globalnog prostora uticaja. Druga je knjiga Dejvida Kuka, izdata u dva toma, Istorija filma I i II, koja se smatra najaktuelnijim vodičem kroz filmsku umetnost i industriju, od njenog nastanka do danas. U knjizi se govori o tehnološkom, društvenom i ekonomskom kontekstu kinematografije i to je svojevrsna analiza najznačajnijih filmskih ostvarenja, kao i promena koje su se desile prelaskom na digitalnu tehnologiju, distribuciju i produkciju svega onog što danas čini filmsku industriju.

Među knjigama koje su osvojile srpske čitaoce jeste i prvi roman Žorža Pereka Sarajevski atentat, koji je autor napisao posle svog prvog boravka u Beogradu i Sarajevu 1957. godine, kada je putovao da bi prevazišao prvu ličnu ozbiljnu krizu. Od tog izuzetnog i nesvakidašnjeg pisca kod nas je objavljeno još jedno delo, Život, uputstvo za upotrebu. Olivije Bles napisao je knjigu Beseda jednog drveta o krhkosti ljudi. Radnja se odvija u Kini, ogromnoj zemlji, velike tranzicije, dok autor putujući pešice opisuje siromaštvo, napuštene pruge, fabrike i skladišta. Nasuprot su „kule i gradovi” novobogatih, kojima ni Maov komunizam nije stao na put.

Čitanjem dela francuskih klasika, ali i savremenika, upoznajemo ne samo zemlju iz koje oni dolaze već i različite kulture, običaje, ljude... Uglavnom je reč o knjigama koje se čitaju u dahu i drže pažnju od prve do poslednje rečenice. Knjiga u ruci, s pričama koje teku baš kao i vino niz grlo i prijaju poput francuskog sira, idealan je način da započnete veče i odmorite se od napornog dana. I tada, kada osetite ukus sira na nepcu u svim njegovim nijansama, čitavim vašim bićem ovladaće sve divote ovoga sveta!

Ostali naslovi

Berza za selidbu pčela od sada i u Beču
Srpska ekonomija
Takozvana berza za selidbu pčela sada postoji i u Beču. Ideja je jednostavna: ljudi ili preduzeća koji poseduju veće cvetne površine nude ih onlajn, a pčelari potom sele svoje košnice tamo. Berza za selidbu pčela trebalo bi da donese prednosti kako poljoprivredi, tako i pčelarstvu. Bolje oprašivanje biljaka pčelama znači veći prinos
U Beču razvijaju bateriju koja ne zahteva problematične sirovine poput litijuma
Srpska ekonomija
Austrijski institut za tehnologiju (AIT) u Beču dobio je od Evropske unije veliki istraživački projekat za proizvodnju baterija od recikliranih materijala. Oko 35 stručnjaka radi u laboratoriji za razvoj baterija za koje nisu potrebne problematične sirovine poput litijuma, nikla i kobalta
Sajber kriminalci kontaktiraju decu preko video poziva
Srpska ekonomija
Popularna smart Igračka - robot ranjiva na potencijalne sajber napade koje kriminalci mogu da iskoriste da bi stupili u kontakt sa decom preko putem video chat-a, bez saglasnosti roditelja. Postoji rizik da hakeri dobiju direktan pristup osetljivim informacijama poput imena korisnika, pola, godina, pa čak i njihove lokacije
Katastrofe postaju predvidive uz svemirske podatke
Srpska ekonomija
Mnogi ljudi su nepripremljeni za poplave ili klizišta. Projekat Evropske svemirske agencije (ESA) u saradnji sa Tehničkim univerzitetom u Beču odsada čini ciklus kruženja vode predvidivim. Koncept „Digitalni blizanac“ Zemlje omogućava precizne prognoze
Više od polovine kompanija koristi AI i IoT u poslovanju
Srpska ekonomija
Više od 50 odsto kompanija implementiralo veštačku inteligenciju (AI) i Internet of Things (IoT) u poslovnu infrastrukturu. Takođe, 33 odsto ispitanika planira da implementira ove povezane tehnologije u roku od dve godine. Međusobno povezane tehnologije AI i IoT povezuju sve više uređaja, sistema i aplikacija
Više od 33 miliona sajber napada na mobilne uređaje tokom 2023. godine
Srpska ekonomija
Primetan je trend rasta napada na mobilne uređaje. Samo u 2023. godini, broj globalnih napada porastao je na 33.790.599, što je skok od skoro 52 odsto u poređenju sa 22.255.956 napada zabeleženih 2022. godine
Petina korisnika servisa za onlajn dejting u Srbiji su žrtve digitalnog uhođenja
Srpska ekonomija
Novo istraživanje koje je sprovela kompanija Kaspersky na uzorku od 21.000 ispitanika širom sveta, uključujući i 1.000 ispitanika iz Srbije, otkrilo je nove uvide o razmerama zloupotreba i uhođenja u digitalnom svetu
Veštačka inteligencija u borbi protiv rasipanja hrane
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija ima široku primenu u avio-industriji, poput predviđanja vremenskih prilika, održavanja aviona, davanja personalizovanih saveta putnicima nakon rezervacija. Predviđa se najtačniji mogući broj putnika za ceo proces keteringa, čime se sprečava višak obroka i, posledično, bacanje hrane
Medonosne pčele otkrivaju zagađivače okoline
Srpska ekonomija
U potrazi za hranom pčele prikupljaju zagađivače iz vazduha, zemlje i vode, zbog čega su ovi insekti već duže vreme u fokusu nauke kao pokazatelji stepena zagađenja okoline. Pčele su genijalni „detektivi“ za praćenje zagađenja, posebno u vezi sa teškim metalima
Da li je umetnost blagotvorna i kako razlikovati kič od umetnosti?
Srpska ekonomija
Posmatranje „Betovenovog friza“ slikara Gustava Klimta pozitivno utiče na raspoloženje – posebno kada istovremeno svira Deveta simfonija Ludviga van Betovena. To je pokazalo istraživanje koje su sproveli psiholozi Bečkog univerziteta