Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Cene nekretnina rastu u čitavoj Evropi

Tržište nekretnina
Srpska ekonomija

Cene stanova na domaćem tržištu i dalje rastu, a ukupan iznos sredstava u prometu na tržištu nepokretnosti bio je dvostruko veći u drugom kvartalu ove godine u odnosu na prošlu, i 1,6 puta veći u odnosu na prepandemijsku 2019. godinu, pokazuje najnoviji izveštaj Republičkog geodetskog zavoda. Novogradnja u Beogradu i Novom Sadu skuplja je za oko 14 odsto nego lane, a u pojedinim delovima Niša kvadrat je skočio za više od 40 odsto. U poslednjih pet godina, prosečna ponderisana kamatna stopa na novoodobrene stambene kredite (krediti dinarski indeksirani u stranim valutama i devizni krediti) je smanjena za 0,97 procentnih poena. Naime, ona je u junu 2016. godine iznosila 3,47%, dok je u junu ove godine bila na nivou od 2,50%.

Dešavanja na domaćem tržištu nekretnina deo su šireg trenda. Prosečni rast cena u 40 država članica OECD-a iznosio je 9,4% ove godine, što je najsnažniji rast u poslednjih 30 godina. Istraživanje Erste Grupe pokazuje da su stanovi poskupljivali više nego što su rasle plate u celom regionu Centralno istočne Evrope (CIE) od 2010. do 2020. godine, a kako nema promena na strani ponude i potražnje - takav trend bi mogao da se nastavi.

Od 2010. do prvog kvartala 2021. cene stambenog prostora u EU su porasle u proseku za 30,9%, a stanarina za 15,3%. U Mađarskoj su stanovi poskupeli skoro 100%, u Češkoj i Slovačkoj za preko 50%, dok je najmanji rast cena u Sloveniji, Hrvatskoj (obe malo preko 20%) i Rumuniji (svega 10%).

Postoji više razloga za ovakav trend - od neuravnotežene ponude i tražnje do povoljnih kredita sa rekordno niskim kamatama. Treba uzeti u obzir i akumuliranu štednju građana u poslednjih godinu dana i sve veću potrebu za stambenim prostorom usled potrebe rada od kuće. Jedan od faktora je i dug proces pribavljanja građevinske dozvole, koji smanjuje ponudu. Međutim, za razliku od Slovačke, gde taj proces traje najduže u regionu, čak 300 dana, i Rumunije i Slovenije (oko 250 dana), u Srbiji je taj proces kraći od 100 dana, po čemu smo bliži Velikoj Britaniji (86 dana).

Uprkos brzom porastu cena stambenog prostora, rizik od ciklusa uspona i padova cena nekretnina u CIE znatno je smanjen, a bankarski sektor u regionu nalazi se u dobrom i stabilnom stanju, čime doprinosi finansijskoj stabilnosti.

Kada je u pitanju stanovanje, jedno od trenutno najaktuelnijih pitanja, pored pomenutog rasta cena, odnosi se na zelene politike. Trenutno 75% svih zgrada u EU nije energetski efikasno - troše 40% ukupne potrošnje struje i emituju 36% gasova sa efektom staklene bašte. Za postizanje cilja neto smanjenja emisija za 55% odsto do 2030. godine potrebno je udvostručiti stopu energetskog renoviranja privatnih i javnih zgrada, pre svega dekarbonizacijom sistema grejanja i hlađenja koji su odgovorni za oko 80 potrošnje energije. Procenjuje se da će za to biti potrebno 275 milijardi evra investicija godišnje u projekte renoviranja.

Prepreka na tom putu može da bude nedostatak privlačnih finansijskih podsticaja za sprovođenje takvih projekata, a osim toga, razumevanje potencijalnih koristi je i dalje na niskom nivou. U tom smislu, od ključnog značaja za povećanje stope renoviranja u celoj EU tokom predstojeće decenije biće edukativne kampanje i pružanje različitih finansijskih proizvoda kao što su zeleni krediti, hipoteke i poreske olakšice.

Već nekoliko godina unazad Erste Banka, zajedno sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), kroz Program finansiranja zelene ekonomije (GEFF) za Zapadni Balkan, aktivno promoviše energetsku efikasnost u domaćinstvima. Početkom juna, Erste Banka je potpisala drugu po redu kreditnu liniju obezbedivši dodatnih 10 miliona evra dostupnih građanima za ulaganje u poboljšanje energetske efikasnosti. Prošlogodišnji podaci Erste Banke ukazuju na veliko interesovanje klijenata za ove kredite. Prosečan iznos kredita je bio 398.500 dinara, dok je prosečan vremenski period otplate bio 46 meseci. Građani su ova sredstva najčešće koristili za izolaciju zidova i krova, zamenu stolarije, kao i za instaliranje kotlova na biomasu i pelet. Najveći broj kredita za energetsku efikasnost je odobren u Vranju, Zrenjaninu i Somboru.

Ostali naslovi

Sajber kriminalci kontaktiraju decu preko video poziva
Srpska ekonomija
Popularna smart Igračka - robot ranjiva na potencijalne sajber napade koje kriminalci mogu da iskoriste da bi stupili u kontakt sa decom preko putem video chat-a, bez saglasnosti roditelja. Postoji rizik da hakeri dobiju direktan pristup osetljivim informacijama poput imena korisnika, pola, godina, pa čak i njihove lokacije
Katastrofe postaju predvidive uz svemirske podatke
Srpska ekonomija
Mnogi ljudi su nepripremljeni za poplave ili klizišta. Projekat Evropske svemirske agencije (ESA) u saradnji sa Tehničkim univerzitetom u Beču odsada čini ciklus kruženja vode predvidivim. Koncept „Digitalni blizanac“ Zemlje omogućava precizne prognoze
Više od polovine kompanija koristi AI i IoT u poslovanju
Srpska ekonomija
Više od 50 odsto kompanija implementiralo veštačku inteligenciju (AI) i Internet of Things (IoT) u poslovnu infrastrukturu. Takođe, 33 odsto ispitanika planira da implementira ove povezane tehnologije u roku od dve godine. Međusobno povezane tehnologije AI i IoT povezuju sve više uređaja, sistema i aplikacija
Više od 33 miliona sajber napada na mobilne uređaje tokom 2023. godine
Srpska ekonomija
Primetan je trend rasta napada na mobilne uređaje. Samo u 2023. godini, broj globalnih napada porastao je na 33.790.599, što je skok od skoro 52 odsto u poređenju sa 22.255.956 napada zabeleženih 2022. godine
Petina korisnika servisa za onlajn dejting u Srbiji su žrtve digitalnog uhođenja
Srpska ekonomija
Novo istraživanje koje je sprovela kompanija Kaspersky na uzorku od 21.000 ispitanika širom sveta, uključujući i 1.000 ispitanika iz Srbije, otkrilo je nove uvide o razmerama zloupotreba i uhođenja u digitalnom svetu
Veštačka inteligencija u borbi protiv rasipanja hrane
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija ima široku primenu u avio-industriji, poput predviđanja vremenskih prilika, održavanja aviona, davanja personalizovanih saveta putnicima nakon rezervacija. Predviđa se najtačniji mogući broj putnika za ceo proces keteringa, čime se sprečava višak obroka i, posledično, bacanje hrane
Medonosne pčele otkrivaju zagađivače okoline
Srpska ekonomija
U potrazi za hranom pčele prikupljaju zagađivače iz vazduha, zemlje i vode, zbog čega su ovi insekti već duže vreme u fokusu nauke kao pokazatelji stepena zagađenja okoline. Pčele su genijalni „detektivi“ za praćenje zagađenja, posebno u vezi sa teškim metalima
Da li je umetnost blagotvorna i kako razlikovati kič od umetnosti?
Srpska ekonomija
Posmatranje „Betovenovog friza“ slikara Gustava Klimta pozitivno utiče na raspoloženje – posebno kada istovremeno svira Deveta simfonija Ludviga van Betovena. To je pokazalo istraživanje koje su sproveli psiholozi Bečkog univerziteta
Zavisnost od mobilnih telefona uporediva sa drogama
Srpska ekonomija
Austrijanci u proseku provedu tri sata dnevno sa svojim pametnim telefonom. Sve više ljudi postaje doslovno zavisno od „online aktivnosti“. Dva stručnjaka iz Instituta Anton Prokš u Beču, jedne od vodećih klinika za lečenje bolesti zavisnosti u Evropi, vide paralele između zavisnosti od mobilnih telefona i zavisnosti od droga
Robotska terapija
Srpska ekonomija
Novi terapijski centar „tech2people“ postavlja nove standarde u austrijskoj fizioterapiji i rehabilitaciji. Više od 20 najboljih robotskih uređaja na svetu vrednih oko 1,5 milion evra, zajedno sa timom od devet specijalizovanih fizioterapeuta, pruža najefikasniju terapiju ljudima koji su pretrpeli moždani udar, imaju multiplu sklerozu ili traumatičnu povredu kičmene moždine