Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Uticaj klimatskih promena na praistorijske ajkule pre 325 miliona godina

Beč
Foto: © NHM Wien, Alice Schumacher
Srpska ekonomija

Stalno pomeranje kontinenata ne stvara samo planinske vence već ima veliki uticaj na životinjski svet u morima. Kada su superkontinenti Evroazija i Gondvana počeli da se sudaraju u blizini ekvatora između kopnenih masa je nastao tropski obalni pojas. To su bila staništa najstarijih ajkula u Austriji, a njihovi geološki ostaci se nalaze danas u Karnskim Alpima. Naučna studija Prirodnjačkog muzeja u Beču je dovela do saznanja kako su klimatske promene uticale na praistorijske ajkule.

Pre 325 miliona godina praistrijske ajkule su plivale u Koruškom moru. Sakupljači fosila su pronašli zube najstarijih ajkula u Austriji u periodu između 1989. i 2015. godine. Pronađeni ostaci su donirani Prirodnjačkom muzeju u Beču i Pokrajinskom muzeju u Klagenfurtu radi nove naučne studije.

Zahvaljujući kompjuterizovanoj tomografiji istraživački tim na čelu sa Iris Fajhtinger sa Prirodnjačkog muzeja u Beču je uspeo da napravi slike zuba koji su se još uvek nalazili u steni. To je omogućilo uvid u nervni sistem u unutrašnjosti zuba. Jedan od pronađenih zuba pripadao je nepoznatoj vrsti ajkula koju su istraživači nazvali „Cladodus gailensis“ po području pronalaska.

Period karbona koji je započeo pre oko 360 miliona godina karakterisale su drastične klimatske promene. Na polovima su se konstantno stvarale ledene kape, a nivo mora je dramatično opadao. Neposredno pre prvog velikog zaleđivanja klimatske promene su dovele do masovnog izumiranja praistorijskih ajkula. Nakon kratke faze oporavka usledio je drugi talas izumiranja. Otapanje leda posle vrhunca u periodu zaleđivanja prouzrokovalo je stvaranje novih staništa koje su slatkovodne ajkule naselile. „Ajkule koje su živele u morima sporo su se oparavljale, dok su se slatkovodne ajkule u rekama i jezerima kontinenata brzo razmnožavale i uticale na povećanje diverziteta“, objašnjava Iris Fajhtinger.

Istraživački tim je obuhvatao stručnjake Prirodnjačkog muzeja u Beču, Pokrajinskog muzeja u Klagenfurtu i Univerziteta Beč i Sankt Peterburg. Studija je objavljena u stručnom časopisu „Journal of Vertebrate Paleontology“.

 

 

Ostali naslovi

Sajber kriminalci kontaktiraju decu preko video poziva
Srpska ekonomija
Popularna smart Igračka - robot ranjiva na potencijalne sajber napade koje kriminalci mogu da iskoriste da bi stupili u kontakt sa decom preko putem video chat-a, bez saglasnosti roditelja. Postoji rizik da hakeri dobiju direktan pristup osetljivim informacijama poput imena korisnika, pola, godina, pa čak i njihove lokacije
Katastrofe postaju predvidive uz svemirske podatke
Srpska ekonomija
Mnogi ljudi su nepripremljeni za poplave ili klizišta. Projekat Evropske svemirske agencije (ESA) u saradnji sa Tehničkim univerzitetom u Beču odsada čini ciklus kruženja vode predvidivim. Koncept „Digitalni blizanac“ Zemlje omogućava precizne prognoze
Više od polovine kompanija koristi AI i IoT u poslovanju
Srpska ekonomija
Više od 50 odsto kompanija implementiralo veštačku inteligenciju (AI) i Internet of Things (IoT) u poslovnu infrastrukturu. Takođe, 33 odsto ispitanika planira da implementira ove povezane tehnologije u roku od dve godine. Međusobno povezane tehnologije AI i IoT povezuju sve više uređaja, sistema i aplikacija
Više od 33 miliona sajber napada na mobilne uređaje tokom 2023. godine
Srpska ekonomija
Primetan je trend rasta napada na mobilne uređaje. Samo u 2023. godini, broj globalnih napada porastao je na 33.790.599, što je skok od skoro 52 odsto u poređenju sa 22.255.956 napada zabeleženih 2022. godine
Petina korisnika servisa za onlajn dejting u Srbiji su žrtve digitalnog uhođenja
Srpska ekonomija
Novo istraživanje koje je sprovela kompanija Kaspersky na uzorku od 21.000 ispitanika širom sveta, uključujući i 1.000 ispitanika iz Srbije, otkrilo je nove uvide o razmerama zloupotreba i uhođenja u digitalnom svetu
Veštačka inteligencija u borbi protiv rasipanja hrane
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija ima široku primenu u avio-industriji, poput predviđanja vremenskih prilika, održavanja aviona, davanja personalizovanih saveta putnicima nakon rezervacija. Predviđa se najtačniji mogući broj putnika za ceo proces keteringa, čime se sprečava višak obroka i, posledično, bacanje hrane
Medonosne pčele otkrivaju zagađivače okoline
Srpska ekonomija
U potrazi za hranom pčele prikupljaju zagađivače iz vazduha, zemlje i vode, zbog čega su ovi insekti već duže vreme u fokusu nauke kao pokazatelji stepena zagađenja okoline. Pčele su genijalni „detektivi“ za praćenje zagađenja, posebno u vezi sa teškim metalima
Da li je umetnost blagotvorna i kako razlikovati kič od umetnosti?
Srpska ekonomija
Posmatranje „Betovenovog friza“ slikara Gustava Klimta pozitivno utiče na raspoloženje – posebno kada istovremeno svira Deveta simfonija Ludviga van Betovena. To je pokazalo istraživanje koje su sproveli psiholozi Bečkog univerziteta
Zavisnost od mobilnih telefona uporediva sa drogama
Srpska ekonomija
Austrijanci u proseku provedu tri sata dnevno sa svojim pametnim telefonom. Sve više ljudi postaje doslovno zavisno od „online aktivnosti“. Dva stručnjaka iz Instituta Anton Prokš u Beču, jedne od vodećih klinika za lečenje bolesti zavisnosti u Evropi, vide paralele između zavisnosti od mobilnih telefona i zavisnosti od droga
Robotska terapija
Srpska ekonomija
Novi terapijski centar „tech2people“ postavlja nove standarde u austrijskoj fizioterapiji i rehabilitaciji. Više od 20 najboljih robotskih uređaja na svetu vrednih oko 1,5 milion evra, zajedno sa timom od devet specijalizovanih fizioterapeuta, pruža najefikasniju terapiju ljudima koji su pretrpeli moždani udar, imaju multiplu sklerozu ili traumatičnu povredu kičmene moždine