Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

DONALD TRAMP - IZAZOV PREDSEDNIKA RAZJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA

ZAGONETNI VLADAR S PORESKOM REFORMOM ZA MILION RADNIH MESTA
Piše: Mirjana Pantić

„Dobro veče svima. Ja sam Stiven Kolber. Bar mislim da jesam. Nisam više ni u šta siguran“ – ovom izjavom je legendarni komičar započeo svoj šou dan nakon što je Donald Tramp izabran za predsednika Sjedinjenih Američkih Država. Šok zbog izbornih rezultata, prihvatanje činjenice da su prognoze agencija za istraživanje javnog mnjenja bile pogrešne i strah od naredne četiri godine – tako ukratko može da se opiše trenutno raspoloženje među Amerikancima koji su se pre samo nekoliko dana grohotom smejali na pomisao da im Donald Tramp može biti predsednik.

KAD 27-GODIŠNJAK OSTAJE BEZ POMOĆI VAŠINGTON DC


So na ranu dosipa najava da iduće godine sledi udarac na kućni budžet svih Amerikanaca koji sami kupuju zdravstveno osiguranje. Najavljeno poskupljenje neće pogoditi one koji imaju osiguranje preko poslodavca ili vladinih osiguravajućih kuća. Međutim, ostali će plaćati osiguranje koje će na godišnjem nivou biti više za oko 20 odsto u odnosu na ovogodišnju cenu, zavisno od države u kojoj živi osiguranik. Tako će u Arizoni biti skuplje za 116 odsto, a u Nju Hempširu za dva odsto. Prema navodima televizijske kuće NBC, to znači da će 27-godišnjak, koji nema uslove da traži finansijsku pomoć države za troškove zdravstvenog osiguranja, morati da plati 422 dolara mesečno za isti plan, za koji je ranije izdvajao 196 dolara. Tramp je najavio da će ukinuti Obaminu zdravstvenu reformu. Time je raširio optimizam mahom među onima koji su se od početka protivili Obaminom planu. Njegova najava, međutim, donosi dodatnu neizvesnost građanima koji strahuju od plaćanja još većih nameta osiguravajućim društvima.

Predstojeća vladavina Trampa zasad zaista i izgleda zagonetno, pa se na prognoze više niko ne oslanja. U prilog tome svedoči ne samo činjenica da su izbori doveli do rezultata suprotnog očekivanjima već i to što je berza dan nakon glasanja u SAD zabeležila brojke koje su šokirale ekonomiste s najcrnjim slutnjama. Vol strit nije doživeo krah. Naprotiv. Berza je bezmalo procvetala, pošto je industrijski indeks Dau Džonson po završetku izbora dostigao rekord, zabeleživši porast od 218 poena ili 1,2 odsto. Mediji su ovaj skok na berzi pripisali nadi da će Tramp ispuniti što je naumio i stimulisati američku ekonomiju izgradnjom infrastrukture. Jedno od njegovih predizbornih obećanja bilo je, naime, da će ulagati u mostove, puteve i aerodrome, što ekonomisti ocenjuju kao dobar potez, koji će Amerikancima doneti nove poslove i pospešiti ekonomski rast.

Ipak, ovaj optimizam može da bude prolazan i nerealan, baš kao što je bila i izborna prognoza. Izražavajući oprez u vezi sa trenutnim ekonomskim okolnostima, ugledni list Vašington post ukazao je na niz problema u Trampovoj ekonomskoj agendi, među kojima su preispitivanje međunarodnih trgovinskih ugovora, masovna deportacija ilegalnih imigranata i poništavanje Obamine zdravstvene reforme. Ceo svet s nestrpljenjem čeka Trampove poteze na planu spoljne trgovine i povećanja carina. Američki magnat za nekretnine je, naime, u predizbornoj trci najavio preispitivanje Severnoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini (NAFTA) i uvođenje većih carina za strane konkurente na tržištu, kao što su to Kina i Japan. Osim toga, Tramp je poručio Ujedinjenim nacijama da SAD više neće plaćati milijarde dolara za programe namenjene borbi protiv klimatskih promena, već će taj novac uložiti u domaće projekte za zaštitu život- ne sredine. Po oceni Vašington posta, ove mere bi mogle uticati na američku ekonomiju, ali i dalje je misterija kada i kako će ih Tramp sprovesti. Kao najveći problem za ekonomsku prognozu američki mediji ističu to što Tramp nije obavljao državne funkcije pa da bilo ko može da nasluti da li će ispuniti obećanja, niti se njegov plan podudara s merama koje zagovara Republikanska partija, pa je neizvesno da li će za njih imati podršku u Kongresu.

Stanovnici ruralnih krajeva Amerike uzdaju se u Trampovo obećanje da će reformisati poreski sistem. Dobrim delom oni su i zaslužni za njegovu pobedu, jer su se osetili zapostavljeno pod vladavinom demokrata. Demograf Vilijam Frej sa Brukings instituta rekao je za agenciju Blumberg da su to ljudi koji se osećaju odsečeno od urbanih područja i svet ne posmatraju iz globalne perspektive.

„U mnogim od ruralnih područja broj stanovnika je u padu i mladih je sve manje. Međutim, ljudi i dalje žive u tim područjima i ne osećaju se kao da su deo budućnosti zemlje“, rekao je Frej. U prilog ovom svedoči izjava jednog poljoprivrednika za medijsku kuću NBC da je glasao za Trampa jer ga je dosadašnja vlast potpuno zanemarila. Jedino što ga čini da se oseća da je deo sistema jeste, kako kaže, kad dođe vreme da plati porez birokratiji u Vašingtonu.

Trampova poreska reforma jeste na vrhu liste ekonomskih prioriteta. Podaci, međutim, govore da će od nje najveću korist imati ne siromašni, već najbogatiji. Prema proceni ekonomista, najsiromašniji slojevi društva neće videti veliku razliku u izdvajanjima za porez, jer će u proseku plaćati između 100 i 200 dolara manje nego što su plaćali do sada. Srednja klasa, s primanjima između 48.000 i 83.000 dolara, izdvajaće godišnje 1,8 odsto ili 1.000 dolara manje za porez na prihod. Korporacije će osetiti daleko veće olakšanje. Ilustracije radi, kompanije danas plaćaju porez na dobit u iznosu od 35 odsto, što je najveća stopa poreza u razvijenim državama. Republikanci se zalažu da ta stopa bude snižena na 20 odsto, dok Tramp želi da bude još niža, i da iznosi 15 odsto. Prema pisanju lista Forbs, Tramp se zalaže i za to da stopa oporezivanja za mala preduzeća bude snižena sa sadašnjih 39,6 na 15 odsto, dok njegova Republikanska partija želi da ta stopa bude 25 odsto. Stručnjaci smatraju da su ovo dobre vesti za poslovni svet, ali istovremeno ne i za budžet, jer smanjenje poreza može da poveća deficit. Dobra strana poreske reforme je u tome što bi trebalo da omogući veća ulaganja u infrastrukturu i pomogne otvaranje milion novih radnih mesta.

Kakvom će Amerikom Tramp vladati?

Pred novim predsednikom SAD nalazi se zemlja podeljena i umorna. Podeljena po rasnoj i klasnoj pripadnosti, po stavovima o posedovanju oružja, imigraciji, zdravstvenom sistemu koji je sproveo doskorašnji predsednik Barak Obama i nizu drugih pitanja. Umorna od predsedničke kampanje i svih gore pobrojanih tema koje danas polarizuju američko društvo. Takvom Amerikom Tramp će vladati naredne četiri godine.

Iako su podele i problemi više nego očigledni, ogromna većina Amerikanaca, ali i imigranata, na pitanje: „A zašto tu živiš?“, odgovorila bi vam: „Zato što je ovo najbolja zemlja za život.“ I zaista, na prvi pogled, posebno onima koji u ovu zemlju dođu poslom ili turistički, bezmalo sve u Americi danas izgleda idilično. Zemlja se oporavila od ekonomske krize, dolar je stabilan, troši se mnogo novca, minimalna zarada je povećana. Ekonomski rast u periodu od jula do septembra 2016. iznosio je 2,9 odsto, što je rekord u protekle dve godine. Izvoz je u istom periodu povećan za 10 odsto, a stopa nezaposlenosti sada je ispod pet odsto. Domaćinstva troše sve više. Ilustracije radi, Amerikanci su samo za praznik Noć veštica ove godine potrošili oko osam i po milijardi dolara, od čega je čak 350 miliona izdvojeno za kostime za kućne ljubimce.

Kad se malo zagrebe ispod površine, nije sve tako bajkovito. Društvo je oštro podeljeno, o čemu govore podaci istraživačkog centra Pju po kojem simpatizeri i članovi Republikanske partije i Demokratske partije danas jedni na druge gledaju sa više animoziteta nego ikad ranije. Taj animozitet pretočen je u proteste na ulicama gradova SAD posle proglašenja Trampa za pobednika u izbornoj trci.

Uz brojne izazove na domaćem terenu, ne treba smetnuti s uma ni to da su ne samo siromašni već i pripadnici srednje klase u SAD i dalje ogorčeni jer smatraju da vlada ništa nije učinila da im olakša da prevaziđu posledice recesije i pripremi ih za stranu konkurenciju na tržištu. Na tržištu rada nema nekadašnje dinamike, pošto se radnici teže odlučuju da promene profesiju ili presele u drugo mesto zbog posla. Koncentracija vlasništva raste, a građani se žale da vlada više pomaže bogatašima nego srednjoj klasi.  

Ostali naslovi

Sajber kriminalci kontaktiraju decu preko video poziva
Srpska ekonomija
Popularna smart Igračka - robot ranjiva na potencijalne sajber napade koje kriminalci mogu da iskoriste da bi stupili u kontakt sa decom preko putem video chat-a, bez saglasnosti roditelja. Postoji rizik da hakeri dobiju direktan pristup osetljivim informacijama poput imena korisnika, pola, godina, pa čak i njihove lokacije
Katastrofe postaju predvidive uz svemirske podatke
Srpska ekonomija
Mnogi ljudi su nepripremljeni za poplave ili klizišta. Projekat Evropske svemirske agencije (ESA) u saradnji sa Tehničkim univerzitetom u Beču odsada čini ciklus kruženja vode predvidivim. Koncept „Digitalni blizanac“ Zemlje omogućava precizne prognoze
Više od polovine kompanija koristi AI i IoT u poslovanju
Srpska ekonomija
Više od 50 odsto kompanija implementiralo veštačku inteligenciju (AI) i Internet of Things (IoT) u poslovnu infrastrukturu. Takođe, 33 odsto ispitanika planira da implementira ove povezane tehnologije u roku od dve godine. Međusobno povezane tehnologije AI i IoT povezuju sve više uređaja, sistema i aplikacija
Više od 33 miliona sajber napada na mobilne uređaje tokom 2023. godine
Srpska ekonomija
Primetan je trend rasta napada na mobilne uređaje. Samo u 2023. godini, broj globalnih napada porastao je na 33.790.599, što je skok od skoro 52 odsto u poređenju sa 22.255.956 napada zabeleženih 2022. godine
Petina korisnika servisa za onlajn dejting u Srbiji su žrtve digitalnog uhođenja
Srpska ekonomija
Novo istraživanje koje je sprovela kompanija Kaspersky na uzorku od 21.000 ispitanika širom sveta, uključujući i 1.000 ispitanika iz Srbije, otkrilo je nove uvide o razmerama zloupotreba i uhođenja u digitalnom svetu
Veštačka inteligencija u borbi protiv rasipanja hrane
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija ima široku primenu u avio-industriji, poput predviđanja vremenskih prilika, održavanja aviona, davanja personalizovanih saveta putnicima nakon rezervacija. Predviđa se najtačniji mogući broj putnika za ceo proces keteringa, čime se sprečava višak obroka i, posledično, bacanje hrane
Medonosne pčele otkrivaju zagađivače okoline
Srpska ekonomija
U potrazi za hranom pčele prikupljaju zagađivače iz vazduha, zemlje i vode, zbog čega su ovi insekti već duže vreme u fokusu nauke kao pokazatelji stepena zagađenja okoline. Pčele su genijalni „detektivi“ za praćenje zagađenja, posebno u vezi sa teškim metalima
Da li je umetnost blagotvorna i kako razlikovati kič od umetnosti?
Srpska ekonomija
Posmatranje „Betovenovog friza“ slikara Gustava Klimta pozitivno utiče na raspoloženje – posebno kada istovremeno svira Deveta simfonija Ludviga van Betovena. To je pokazalo istraživanje koje su sproveli psiholozi Bečkog univerziteta
Zavisnost od mobilnih telefona uporediva sa drogama
Srpska ekonomija
Austrijanci u proseku provedu tri sata dnevno sa svojim pametnim telefonom. Sve više ljudi postaje doslovno zavisno od „online aktivnosti“. Dva stručnjaka iz Instituta Anton Prokš u Beču, jedne od vodećih klinika za lečenje bolesti zavisnosti u Evropi, vide paralele između zavisnosti od mobilnih telefona i zavisnosti od droga
Robotska terapija
Srpska ekonomija
Novi terapijski centar „tech2people“ postavlja nove standarde u austrijskoj fizioterapiji i rehabilitaciji. Više od 20 najboljih robotskih uređaja na svetu vrednih oko 1,5 milion evra, zajedno sa timom od devet specijalizovanih fizioterapeuta, pruža najefikasniju terapiju ljudima koji su pretrpeli moždani udar, imaju multiplu sklerozu ili traumatičnu povredu kičmene moždine