Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Zdravstveni sistem, poljoprivreda i avio saobraćaj su oblasti od nacionalnog interesa za Srbiju

Svet posle pandemije
Piše: Dragana Bokan

Kriza svetskih razmera izazvana novim korona virusom ujedinila je političare i analitičare u oceni da će pandemija imati značajne posledice i da će to zahtevati preispitivanje funkcionisanja država na svim poljima. Sem ove zajedničke konstatacije, sve drugo je predmet različitih tumačenja, počevši od ocene kako jevi rus nastao do stavova o najboljim rešenjima za saniranje nastalih posledica, naročito ekonomskih. Kao i u mnogim kriznim situacijama u prošlosti, pri razmatranju ovih pitanja neće moći da se izbegne njihova politizacija, jer se ovde, u suštini, radi o pitanju različitih ideologija, čije je preispitivanje neminovno – pre ili kasnije.

- Prvo neočekivano iznenadjenje u vezi pandemije dogodilo se u vezi različite spremnosti država da se suoče sa njom. Ispostavilo se da države sa neo-liberalnim ekonomskim sistemom nisu bile u stanju da odmah odgovore potrebama svojih zdravstvenih službi u meri u kojoj su to uspele države koje se oslanjaju na centralni sistem planiranja, pa su čak bile u stanju da pomognu i drugima - kaže Prvoslav Davinić, bivši diplomata Ujedinjenih nacija za sajt “Srpska ekonomija” .

Davinić objašnjava da za poznavaoce neo-liberalnog kapitalizma to nije iznenadjujuće, jer on funkcioniše na osnovu profita. I dodaje da je za privatnog investotora mali interes da investira svoj kapital u robu za kojom ne postoji veća tekuća potražnja na tržištu, jer to zamrzava kapital i čini ga neproduktivnim.

- Primera radi, predsednik SAD je nedavno razmišljao o upotrebi Ratnog akta, koji mu omogućava da privatnim privrednim subjektima naredi da povećaju ili čak preusmere svoje proizvodne kapacitete u skladu sa tekućim potrebama. Drugi primer je Evropska unija, kojoj je trebalo nekoliko nedelja da obavi administrativne procedure potrebne da se uputi pomoć sopstvenim članicama, uključujući Italiju i Španiju, koje su bile blizu potpunog kolapsa zdravstvenog sistema. Medjutim, situacija sa virusom je samo doprinela da pitanje daljeg funkcionisanja, pa i opstanka, neo-liberalnog ekonomskog sistema dodje u fokus dodatne pažnje - objašnjava sagovornik sajta “Srpska ekonomija”

Proces promena je nezaustavljiv

Već neko vreme medju zapadnim ekonomskim stručnjacima, uključujući i one vodeće, mogu se čuti upozorenja da je ovaj koncept ostvario svoj optimum i da su potrebna alternativna rešenja. Ne može se poreći da je ovaj sistem doprineo snažnom ekonomskom razvoju tih, ali i drugih zemalja u svetu, što se nebi postiglo tako brzo na druge načine.

Problem, na koji ukazuju ekonomisti, je u tome što su za takve uspehe tržišne privrede postojali povoljni uslovi u svetu, kao sto su lako dostupne jeftine sirovine i otvorena tržišta za plasman proizvoda.

- Situacija se u tom pogledu drastično izmenila u nekoliko zadnjih decenija. Na scenu su stupili novi akteri, iz tzv.”trećeg sveta”, koji predstavljaju snažnu konkurenciju dosadašnjim ekonomskim silama pa samim tim dobijaju veći značaj u svetskoj privredi i trgovini. Takva njihova ekonomska snaga, podržana sa vojnom moći, znatno je ojačala njihov medjunarodni položaj, a time i mogućnost snažnijeg uticaja na tokove medjunarodnih odnosa. To će neminovno dovesti i do preraspodele uticaja u svetu, neki bi rekli do stvaranja novog svetskog poretka, ali različitog od onog o kome se donedavna govorilo, a u kome je neo-liberalni kapitalizam bio očekivani pobednik. Očigledno da se to neće desiti. Medjutim, proces promena je nezaustavljiv, ali neće biti ni lak ni brz. Pitanje kakav će biti taj novi-novi svetski poredak odlučvaće se u neposrednom sučeljavanju dosadašnjih glavnih aktera, s jedne strane, i novih snaga, medju kojima poseban značaj imaju države kao sto su Brazil, Indija. Indonezija, Kina i Rusija, s druge strane. Ishod će u mnogome zavisiti od brzine kojom ce se pojedine države oporavljati, i koje to države konkretno, odnosno iz koje od ove dve grupe, što će verovatno biti od presudnog uticaja na to kako ce izgledati budućnost čovečanstva - objašnjava Davinić.

Prilagodjavanje situaciji

Sagovrnik “Srpske ekonomije” naglašava da će ovaj proces biti od izuzetnog značaja i za Srbiju, jer će morati da se prilagodjava situaciji kako se ona bude odvijala i, u skladu sa time, da donosi odluke od strateškog značaja za svoje nacionalne interese.

- Jedna od tih stvari je uskladjivanje politike pridruživanja Evropskoj zajednici sa veoma korisnom saradnjom na svim poljima sa Kinom i Rusijom. Interesi su značajni na obe strane. U situaciji očekivanog preispitivanja celokupnih medjunarodnih odnosa, sa velikom neizvesnošću na kojim će se osnovama ti odnosi zasnivati ubuduće, ne postoje razlozi da se nešto menja u politici vojne neutalnosti, jer ona u postojećim okolnostima najbolje obezbedjuje nacionalne interese - objašnjava Davinić

Naš sagovornik naglašava da ono što treba da se preispita to je strategija nacionalne bezbednosti, kako bi se u njoj razradili postojeći stavovi, ali uneli i novi, na koje upućuju iskustva stečena u vezi sa brojnim posledicama pandemije, ne samo u zdravstvenom pogledu, već u brojnim drugim oblastima života i rada. Jer, ne postoje sigurne procene da se ova ili neka druga epidemija neće ponoviti.

Prema rečima našeg sagovornika postoji pet opravdanih razloga odnosno pet specifičnih oblasti koje je potrebno da se proglase oblastima od strateškog značaja za zaštitiu nacionalnih interesa.

- Prvi je zdravstveni sistem. Poželjno je ubrzati završetak započetih objekata, ali uložiti i u nove, ne samo zbog opasnosti od mogućih budućih epidemija, već stvaranja optimalnih uslova za zdravstvenu zaštutu svih gradjana. Efikasan zdravstveni sistem predstavlja odraz snage jednog društva. Paralelno sa time opravdano je povećavati medicinski kadar, kako putem školovanja tako i destimulisanja odlazaka u inostranstvo. Druga oblast je farmaceutska industrija, čije kapacitete treba uskladiti sa domaćim potrebama, imajući u vidu da je po izbijanju pandemije došlo do značajnih restrikcija na medjunarodnom tržištu lekova. Treca oblast su poljoprivreda i stočarstvo. S obzirom na primere uvodjenja embarga na neke poljoprivredne proizvode od strane pojedinih zemalja prvih dana nakon izbijanja pandemije, neohodno je imati sopstvene kapacitete za podmirivanje nacionalne potrošnje. Ovo postaje još značajnija potreba s obzirom na sve glasnije prognoze svetskih stručnjaka da će nedostatak hrane najverovatnije biti prva naredna katastrofa koja bi mogla da pogodi svet - objašnjava Davinić.

On naglašva da veoma važna oblast očuvanja za nacionalne interese Srbije su – da izvore vode treba proglasiti objektima od nacionalnog značaja, jer svetski stručnjaci ukazuju i predvidjaju već izvesno vreme da će vrlo brzo doći do nedostatka pijaće vode.

- Peta oblast tiče se aviosaobraćaja. To je privredna grana koja mora dobiti status delatnosti od strateškog značaja. Jer, postavlja se pitanje kako bi se bez nacionalne avio kompanije obezbedila pravovremena dostava svega neophodnog za efikasnu borbu sa virusom? Isto pitanje se postavlja i u pogledu transporta desetina hiljada naših gradjana zatečenih u raznim zemljama širom sveta, koje je u zemlju mogla da vrati samo nacionalna avio kompanija - zaključuje Prvoslav Davinić za sajt “Srpska ekonomija”.

Ostali naslovi

Sajber kriminalci kontaktiraju decu preko video poziva
Srpska ekonomija
Popularna smart Igračka - robot ranjiva na potencijalne sajber napade koje kriminalci mogu da iskoriste da bi stupili u kontakt sa decom preko putem video chat-a, bez saglasnosti roditelja. Postoji rizik da hakeri dobiju direktan pristup osetljivim informacijama poput imena korisnika, pola, godina, pa čak i njihove lokacije
Katastrofe postaju predvidive uz svemirske podatke
Srpska ekonomija
Mnogi ljudi su nepripremljeni za poplave ili klizišta. Projekat Evropske svemirske agencije (ESA) u saradnji sa Tehničkim univerzitetom u Beču odsada čini ciklus kruženja vode predvidivim. Koncept „Digitalni blizanac“ Zemlje omogućava precizne prognoze
Više od polovine kompanija koristi AI i IoT u poslovanju
Srpska ekonomija
Više od 50 odsto kompanija implementiralo veštačku inteligenciju (AI) i Internet of Things (IoT) u poslovnu infrastrukturu. Takođe, 33 odsto ispitanika planira da implementira ove povezane tehnologije u roku od dve godine. Međusobno povezane tehnologije AI i IoT povezuju sve više uređaja, sistema i aplikacija
Više od 33 miliona sajber napada na mobilne uređaje tokom 2023. godine
Srpska ekonomija
Primetan je trend rasta napada na mobilne uređaje. Samo u 2023. godini, broj globalnih napada porastao je na 33.790.599, što je skok od skoro 52 odsto u poređenju sa 22.255.956 napada zabeleženih 2022. godine
Petina korisnika servisa za onlajn dejting u Srbiji su žrtve digitalnog uhođenja
Srpska ekonomija
Novo istraživanje koje je sprovela kompanija Kaspersky na uzorku od 21.000 ispitanika širom sveta, uključujući i 1.000 ispitanika iz Srbije, otkrilo je nove uvide o razmerama zloupotreba i uhođenja u digitalnom svetu
Veštačka inteligencija u borbi protiv rasipanja hrane
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija ima široku primenu u avio-industriji, poput predviđanja vremenskih prilika, održavanja aviona, davanja personalizovanih saveta putnicima nakon rezervacija. Predviđa se najtačniji mogući broj putnika za ceo proces keteringa, čime se sprečava višak obroka i, posledično, bacanje hrane
Medonosne pčele otkrivaju zagađivače okoline
Srpska ekonomija
U potrazi za hranom pčele prikupljaju zagađivače iz vazduha, zemlje i vode, zbog čega su ovi insekti već duže vreme u fokusu nauke kao pokazatelji stepena zagađenja okoline. Pčele su genijalni „detektivi“ za praćenje zagađenja, posebno u vezi sa teškim metalima
Da li je umetnost blagotvorna i kako razlikovati kič od umetnosti?
Srpska ekonomija
Posmatranje „Betovenovog friza“ slikara Gustava Klimta pozitivno utiče na raspoloženje – posebno kada istovremeno svira Deveta simfonija Ludviga van Betovena. To je pokazalo istraživanje koje su sproveli psiholozi Bečkog univerziteta
Zavisnost od mobilnih telefona uporediva sa drogama
Srpska ekonomija
Austrijanci u proseku provedu tri sata dnevno sa svojim pametnim telefonom. Sve više ljudi postaje doslovno zavisno od „online aktivnosti“. Dva stručnjaka iz Instituta Anton Prokš u Beču, jedne od vodećih klinika za lečenje bolesti zavisnosti u Evropi, vide paralele između zavisnosti od mobilnih telefona i zavisnosti od droga
Robotska terapija
Srpska ekonomija
Novi terapijski centar „tech2people“ postavlja nove standarde u austrijskoj fizioterapiji i rehabilitaciji. Više od 20 najboljih robotskih uređaja na svetu vrednih oko 1,5 milion evra, zajedno sa timom od devet specijalizovanih fizioterapeuta, pruža najefikasniju terapiju ljudima koji su pretrpeli moždani udar, imaju multiplu sklerozu ili traumatičnu povredu kičmene moždine