Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Revakcinacija nepotrebna za oporavljene

Istraživanje u Beču
Foto: © David Bohmann / PID
Srpska ekonomija

Prema novoj studiji urađenoj u Beču druga doza vakcine protiv virusa Covid-19 proizvođača Biontech i Pfizer za osobe oporavljene od virusa nije neophodna. Rezultati studije objavljeni su početkom avgusta u žurnalu „European Journal of Clinical Investigation“.

Prema sprovedenoj studiji, ljudi koji su se oporavili od koronavirusa razvijaju nakon prve doze vakcine ekstremno visok nivo antitela u krvi. „Iako do sada ne postoje različite preporuke za vakcinisanje osoba sa preležanim virusom tj. za ljude koji nisu prethodno zaraženi virusom, sa imunološkog stanovišta se postavlja pitanje, da li kod ove dve grupe ljudi stvaranje antitela drugačije protiče“, piše Tomas Perkman sa Medicinskog fakulteta u Beču.

U Austriji je virus korona preležalo više od 660.000 ljudi a u svetu više od 200 miliona. Pitanje, kako sprovesti vakcinaciju kod tih ljudi, postavlja se otkad se pojavila prva vakcina: da li vakcinisati samo jednom ili dva puta? A to je velika razlika kada je u pitanju nabavka vakcina.

„Nakon preležane infekcije neophodna je samo jedna vakcina“, objasnio je još početkom juna 2021. bečki stručnjak Robert Štrasl sa odeljenja za Kliničku virusologiju na Medicinskom fakultetu u Beču.

Perkman i njegove kolege potvrdili su istraživanje na 69 osoba koje nisu preležale infekciju i 12 oporavljenih od virusa Covid-19: svi su dobili jednu dozu mRNA-Covid-19-vakcine proizvođača Pfizer i Biontech. Nakon 21 dana urađena je kontrola koncentracije antitela u krvi. Ispostavilo se da se koncentracija antitela nakon prve vakcine kod oporavljenih, zavisno od metode testiranja, razlikovala za više od stostruko tj. više od dvadesetostruko nego kod osoba koje su dobile jednu vakcinu ali nisu preležale virus.

U nastavku istraživanja 69 osoba bez preležane SARS-CoV-2-infekcije i sa prvom dozom vakcine kao i svih 12 oporavljenih učesnika studije sa dobijenom prvom vakcinom dobilo je drugu dozu mRNA- vakcine. Nakon toga se koncentracija antitela povećala kod osoba koje nisu preležale infekciju za dvadesetpetostruko u odnosu na vrednosti nakon prve dobijene vakcine. Kod osoba koje su preležale infekciju koncentracija antitela se povećala za samo polovinu u poređenju sa koncentracijom nakon dobijene prve doze.

Sveukupno vrednosti antitela kod učesnika istraživanja nakon preležale infekcije bila su znatno veća nego kod osoba koje nisu bile inficirane. To znači da konfrontacija imunog sistema sa čitavim virusom – ne samo sa delovima virusa – izaziva jaču odbrambenu reakciju.

 

Ostali naslovi

Berza za selidbu pčela od sada i u Beču
Srpska ekonomija
Takozvana berza za selidbu pčela sada postoji i u Beču. Ideja je jednostavna: ljudi ili preduzeća koji poseduju veće cvetne površine nude ih onlajn, a pčelari potom sele svoje košnice tamo. Berza za selidbu pčela trebalo bi da donese prednosti kako poljoprivredi, tako i pčelarstvu. Bolje oprašivanje biljaka pčelama znači veći prinos
U Beču razvijaju bateriju koja ne zahteva problematične sirovine poput litijuma
Srpska ekonomija
Austrijski institut za tehnologiju (AIT) u Beču dobio je od Evropske unije veliki istraživački projekat za proizvodnju baterija od recikliranih materijala. Oko 35 stručnjaka radi u laboratoriji za razvoj baterija za koje nisu potrebne problematične sirovine poput litijuma, nikla i kobalta
Sajber kriminalci kontaktiraju decu preko video poziva
Srpska ekonomija
Popularna smart Igračka - robot ranjiva na potencijalne sajber napade koje kriminalci mogu da iskoriste da bi stupili u kontakt sa decom preko putem video chat-a, bez saglasnosti roditelja. Postoji rizik da hakeri dobiju direktan pristup osetljivim informacijama poput imena korisnika, pola, godina, pa čak i njihove lokacije
Katastrofe postaju predvidive uz svemirske podatke
Srpska ekonomija
Mnogi ljudi su nepripremljeni za poplave ili klizišta. Projekat Evropske svemirske agencije (ESA) u saradnji sa Tehničkim univerzitetom u Beču odsada čini ciklus kruženja vode predvidivim. Koncept „Digitalni blizanac“ Zemlje omogućava precizne prognoze
Više od polovine kompanija koristi AI i IoT u poslovanju
Srpska ekonomija
Više od 50 odsto kompanija implementiralo veštačku inteligenciju (AI) i Internet of Things (IoT) u poslovnu infrastrukturu. Takođe, 33 odsto ispitanika planira da implementira ove povezane tehnologije u roku od dve godine. Međusobno povezane tehnologije AI i IoT povezuju sve više uređaja, sistema i aplikacija
Više od 33 miliona sajber napada na mobilne uređaje tokom 2023. godine
Srpska ekonomija
Primetan je trend rasta napada na mobilne uređaje. Samo u 2023. godini, broj globalnih napada porastao je na 33.790.599, što je skok od skoro 52 odsto u poređenju sa 22.255.956 napada zabeleženih 2022. godine
Petina korisnika servisa za onlajn dejting u Srbiji su žrtve digitalnog uhođenja
Srpska ekonomija
Novo istraživanje koje je sprovela kompanija Kaspersky na uzorku od 21.000 ispitanika širom sveta, uključujući i 1.000 ispitanika iz Srbije, otkrilo je nove uvide o razmerama zloupotreba i uhođenja u digitalnom svetu
Veštačka inteligencija u borbi protiv rasipanja hrane
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija ima široku primenu u avio-industriji, poput predviđanja vremenskih prilika, održavanja aviona, davanja personalizovanih saveta putnicima nakon rezervacija. Predviđa se najtačniji mogući broj putnika za ceo proces keteringa, čime se sprečava višak obroka i, posledično, bacanje hrane
Medonosne pčele otkrivaju zagađivače okoline
Srpska ekonomija
U potrazi za hranom pčele prikupljaju zagađivače iz vazduha, zemlje i vode, zbog čega su ovi insekti već duže vreme u fokusu nauke kao pokazatelji stepena zagađenja okoline. Pčele su genijalni „detektivi“ za praćenje zagađenja, posebno u vezi sa teškim metalima
Da li je umetnost blagotvorna i kako razlikovati kič od umetnosti?
Srpska ekonomija
Posmatranje „Betovenovog friza“ slikara Gustava Klimta pozitivno utiče na raspoloženje – posebno kada istovremeno svira Deveta simfonija Ludviga van Betovena. To je pokazalo istraživanje koje su sproveli psiholozi Bečkog univerziteta