Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

DA LI SMO SPREMNI ZA ČETVRTU INDUSTRIJSKU REVOLUCIJU?

Piše: general-major prof. dr Bojan Zrnić

Prva industrijska revolucija nas je oslobodila zavisnosti od životinja, ljudskog rada i biomase kao primarnih izvora energije i otvorila eru korišćenja fosilnih goriva, pomoću kojih se stvarala mehanička snaga (preko vodene pare) kojom se mehanizovala proizvodnja. Druga industrijska revolucija je uzrokovana pojavom električne energije, koja je omogućila masovnu proizvodnju, a potpomognuta je pojavom motora sa unutrašnjim sagorevanjem i komunikacionih tehnologija (telefon i telegraf). Treća industrijska revolucija je zasnovana na razvoju digitalnih računarskih sistema i komunikacija koji su iskorišćeni da znatno automatizuju proizvodnju i omoguće nove forme generisanja, obrade i distribucije informacija. Sada se događa četvrta industrijska revolucija, koja je prema nemačkom inženjeru i ekonomisti Klausu Švabu, inače osnivaču foruma u Davosu, nadogradnja treće, a karakteriše je fuzija tehnologija koje brišu granice između fizičkog, digitalnog i biološkog.

Četvrta industrijska revolucija se može opisati i kao dolazak sajber-fizičkih sistema, koji će obezbediti kompletno nove sposobnosti ljudima i mašinama. Nesporno je da će te sposobnosti počivati na tehnologijama koje je iznedrila treća industrijska revolucija, ali kompletno novi načini na koji će te tehnologije biti ugrađene unutar društva, uključujući čak i ljudsko telo, konstituišu suštinu četvrte industrijske revolucije. Primeri su prepravka genoma, nove forme veštačke inteligencije, materijali novih osobina, novi kriptografski metodi, autonomna vozila, kvantno računarstvo i dr.

Vrlo značajan je i sociološki aspekt promena koje uzrokuje nova industrijska revolucija. Kako kaže Švab, "... (četvrta industrijska revolucija) promeniće ne samo ono što radimo već i ono ko smo. Uticaće na naš identitet i sve što je s njim povezano – našu privatnost, pitanje vlasništva, konzumiranje dobara, vreme koje provodimo na poslu i slobodno vreme, kako gajimo svoje veštine i svoje veze, kako komuniciramo".

Ostali naslovi

Sajber kriminalci kontaktiraju decu preko video poziva
Srpska ekonomija
Popularna smart Igračka - robot ranjiva na potencijalne sajber napade koje kriminalci mogu da iskoriste da bi stupili u kontakt sa decom preko putem video chat-a, bez saglasnosti roditelja. Postoji rizik da hakeri dobiju direktan pristup osetljivim informacijama poput imena korisnika, pola, godina, pa čak i njihove lokacije
Katastrofe postaju predvidive uz svemirske podatke
Srpska ekonomija
Mnogi ljudi su nepripremljeni za poplave ili klizišta. Projekat Evropske svemirske agencije (ESA) u saradnji sa Tehničkim univerzitetom u Beču odsada čini ciklus kruženja vode predvidivim. Koncept „Digitalni blizanac“ Zemlje omogućava precizne prognoze
Više od polovine kompanija koristi AI i IoT u poslovanju
Srpska ekonomija
Više od 50 odsto kompanija implementiralo veštačku inteligenciju (AI) i Internet of Things (IoT) u poslovnu infrastrukturu. Takođe, 33 odsto ispitanika planira da implementira ove povezane tehnologije u roku od dve godine. Međusobno povezane tehnologije AI i IoT povezuju sve više uređaja, sistema i aplikacija
Više od 33 miliona sajber napada na mobilne uređaje tokom 2023. godine
Srpska ekonomija
Primetan je trend rasta napada na mobilne uređaje. Samo u 2023. godini, broj globalnih napada porastao je na 33.790.599, što je skok od skoro 52 odsto u poređenju sa 22.255.956 napada zabeleženih 2022. godine
Petina korisnika servisa za onlajn dejting u Srbiji su žrtve digitalnog uhođenja
Srpska ekonomija
Novo istraživanje koje je sprovela kompanija Kaspersky na uzorku od 21.000 ispitanika širom sveta, uključujući i 1.000 ispitanika iz Srbije, otkrilo je nove uvide o razmerama zloupotreba i uhođenja u digitalnom svetu
Veštačka inteligencija u borbi protiv rasipanja hrane
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija ima široku primenu u avio-industriji, poput predviđanja vremenskih prilika, održavanja aviona, davanja personalizovanih saveta putnicima nakon rezervacija. Predviđa se najtačniji mogući broj putnika za ceo proces keteringa, čime se sprečava višak obroka i, posledično, bacanje hrane
Medonosne pčele otkrivaju zagađivače okoline
Srpska ekonomija
U potrazi za hranom pčele prikupljaju zagađivače iz vazduha, zemlje i vode, zbog čega su ovi insekti već duže vreme u fokusu nauke kao pokazatelji stepena zagađenja okoline. Pčele su genijalni „detektivi“ za praćenje zagađenja, posebno u vezi sa teškim metalima
Da li je umetnost blagotvorna i kako razlikovati kič od umetnosti?
Srpska ekonomija
Posmatranje „Betovenovog friza“ slikara Gustava Klimta pozitivno utiče na raspoloženje – posebno kada istovremeno svira Deveta simfonija Ludviga van Betovena. To je pokazalo istraživanje koje su sproveli psiholozi Bečkog univerziteta
Zavisnost od mobilnih telefona uporediva sa drogama
Srpska ekonomija
Austrijanci u proseku provedu tri sata dnevno sa svojim pametnim telefonom. Sve više ljudi postaje doslovno zavisno od „online aktivnosti“. Dva stručnjaka iz Instituta Anton Prokš u Beču, jedne od vodećih klinika za lečenje bolesti zavisnosti u Evropi, vide paralele između zavisnosti od mobilnih telefona i zavisnosti od droga
Robotska terapija
Srpska ekonomija
Novi terapijski centar „tech2people“ postavlja nove standarde u austrijskoj fizioterapiji i rehabilitaciji. Više od 20 najboljih robotskih uređaja na svetu vrednih oko 1,5 milion evra, zajedno sa timom od devet specijalizovanih fizioterapeuta, pruža najefikasniju terapiju ljudima koji su pretrpeli moždani udar, imaju multiplu sklerozu ili traumatičnu povredu kičmene moždine