Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Početni integrativni procesi i prateći politički sukobi

Evropska unija na raskršću: rane zadate sopstvenom rukom
Piše:prof. dr Ognjen Radonjić

Pravilna dijagnoza uzroka tekuće ekonomske i političke krize u Evropskoj uniji i evrozoni zahteva da se krene od početka, od samog nastanka po mnogo čemu jedinstvenog civilizacijskog projekta. Vizija ujedinjene Evrope prvo se javila u nacrtu manifesta Ka slobodnoj i ujedinjenoj Evropi Altijera Spinelija i Ernesta Rosija, zarobljenika fašističkog
režima Benita Musolinija, napisanog tokom njihovih zatvorskih dana na ostrvu Ventotene. U tom nacrtu Evropa je zamišljena kao mesto gde će se tradicionalni saveznici i neprijatelji udružiti kako se „stare apsurdnosti” u kojima je Stari kontinent grcao vekovima nikada više ne bi ponovile, čime bi se stvorio „momenat za slobodnu i ujedinjenu Evropu”.

Nakon završetka Drugog svetskog rata, najkrvavijeg sukoba u istoriji čovečanstva, sa preko 55 miliona žrtava i višestruko većim brojem ranjenih, najvažnija briga evropskih političkih vođa bila je kako uspostaviti dugoročan mir, što je, na prvom mestu, bio preduslov za ekonomski oporavak, a potom i prosperitet i razvoj. Britanski premijer Vinston Čerčil je, poput Spinelija i Rosija, u svom čuvenom govoru na Ciriškom univerzitetu 19. septembra 1946. video rešenje u kreiranju jedinstvene evropske porodice: „Danas želim da vam govorim o evropskoj tragediji. (...) Ipak postoji lek, koji će, ukoliko na spontan način bude prihvaćen od većine stanovnika mnogih zemalja, kao nekim čudom transformisati celu scenu i učiniti da cela Evropa, ili bar njen veći deo, bude slobodna i srećna kao što je to Švajcarska danas. Koji je to neprikosnoveni lek? To je rekonstrukcija evropske familije ili njenog što većeg dela i obezbeđenje strukture koja će joj omogućiti da dugo živi u miru, sigurnosti i slobodi. Moramo sagraditi jednu vrstu Sjedinjenih Država Evrope. (...) Prvi korak u rekonstrukciji evropske familije mora biti partnerstvo između Francuske i Nemačke.” Nije suvišno istaći da Čerčil nije smatrao da Velika Britanija treba da bude deo ove jedinstvene porodice.
 

Ostali naslovi

U Beču razvijaju bateriju koja ne zahteva problematične sirovine poput litijuma
Srpska ekonomija
Austrijski institut za tehnologiju (AIT) u Beču dobio je od Evropske unije veliki istraživački projekat za proizvodnju baterija od recikliranih materijala. Oko 35 stručnjaka radi u laboratoriji za razvoj baterija za koje nisu potrebne problematične sirovine poput litijuma, nikla i kobalta
Sajber kriminalci kontaktiraju decu preko video poziva
Srpska ekonomija
Popularna smart Igračka - robot ranjiva na potencijalne sajber napade koje kriminalci mogu da iskoriste da bi stupili u kontakt sa decom preko putem video chat-a, bez saglasnosti roditelja. Postoji rizik da hakeri dobiju direktan pristup osetljivim informacijama poput imena korisnika, pola, godina, pa čak i njihove lokacije
Katastrofe postaju predvidive uz svemirske podatke
Srpska ekonomija
Mnogi ljudi su nepripremljeni za poplave ili klizišta. Projekat Evropske svemirske agencije (ESA) u saradnji sa Tehničkim univerzitetom u Beču odsada čini ciklus kruženja vode predvidivim. Koncept „Digitalni blizanac“ Zemlje omogućava precizne prognoze
Više od polovine kompanija koristi AI i IoT u poslovanju
Srpska ekonomija
Više od 50 odsto kompanija implementiralo veštačku inteligenciju (AI) i Internet of Things (IoT) u poslovnu infrastrukturu. Takođe, 33 odsto ispitanika planira da implementira ove povezane tehnologije u roku od dve godine. Međusobno povezane tehnologije AI i IoT povezuju sve više uređaja, sistema i aplikacija
Više od 33 miliona sajber napada na mobilne uređaje tokom 2023. godine
Srpska ekonomija
Primetan je trend rasta napada na mobilne uređaje. Samo u 2023. godini, broj globalnih napada porastao je na 33.790.599, što je skok od skoro 52 odsto u poređenju sa 22.255.956 napada zabeleženih 2022. godine
Petina korisnika servisa za onlajn dejting u Srbiji su žrtve digitalnog uhođenja
Srpska ekonomija
Novo istraživanje koje je sprovela kompanija Kaspersky na uzorku od 21.000 ispitanika širom sveta, uključujući i 1.000 ispitanika iz Srbije, otkrilo je nove uvide o razmerama zloupotreba i uhođenja u digitalnom svetu
Veštačka inteligencija u borbi protiv rasipanja hrane
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija ima široku primenu u avio-industriji, poput predviđanja vremenskih prilika, održavanja aviona, davanja personalizovanih saveta putnicima nakon rezervacija. Predviđa se najtačniji mogući broj putnika za ceo proces keteringa, čime se sprečava višak obroka i, posledično, bacanje hrane
Medonosne pčele otkrivaju zagađivače okoline
Srpska ekonomija
U potrazi za hranom pčele prikupljaju zagađivače iz vazduha, zemlje i vode, zbog čega su ovi insekti već duže vreme u fokusu nauke kao pokazatelji stepena zagađenja okoline. Pčele su genijalni „detektivi“ za praćenje zagađenja, posebno u vezi sa teškim metalima
Da li je umetnost blagotvorna i kako razlikovati kič od umetnosti?
Srpska ekonomija
Posmatranje „Betovenovog friza“ slikara Gustava Klimta pozitivno utiče na raspoloženje – posebno kada istovremeno svira Deveta simfonija Ludviga van Betovena. To je pokazalo istraživanje koje su sproveli psiholozi Bečkog univerziteta
Zavisnost od mobilnih telefona uporediva sa drogama
Srpska ekonomija
Austrijanci u proseku provedu tri sata dnevno sa svojim pametnim telefonom. Sve više ljudi postaje doslovno zavisno od „online aktivnosti“. Dva stručnjaka iz Instituta Anton Prokš u Beču, jedne od vodećih klinika za lečenje bolesti zavisnosti u Evropi, vide paralele između zavisnosti od mobilnih telefona i zavisnosti od droga