Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kakvi su Nemci kada nasleđuju

Nemačka - naslednicima 260 milijardi evra godišnje
Piše: Radmila Lalić

Kad je Ina Korn čula da je njen otac, koji ih je pre tridesetak godina ostavio, zaboravljajući njihove rođendane i alimentaciju, pao u postelju, otišla je kod njega u bolnicu, držala ga za ruku i sutradan, kad je htela da mu donese tanjir tople supe, saznala da je mrtav. Za nekoliko dana notar ih je obavestio da je otac ostavio sinu iz drugog braka koliko je mogao više, a njima, deci iz prvog braka, samo nužni deo... Ovako počinje jedna od brojnih priča o naslednicima u Nemačkoj, zemlji poznatoj po nadaleko čuvenom blagostanju, naciji koja stari, ali i po tome što je nemačko nasledno pravo, zapravo, pravo vezano za krvne srodnike. Kakvi su Nemci kada nasleđuju? Oni su, izgleda, slični Srbima u mnogim elementima naslednog procesa - od toga da se ne odlučuju baš lako da pišu testament, pošto pisati poslednju volju znači baviti se sopstvenom smrću - statistika kaže da tek svaki četvrti Nemac ostavlja pisani testament iza sebe, do toga da im novac često ne donosi sreću.

Nemcima, kao i Srbima, krvno srodstvo znači puno, a deca iz poslednjeg braka ponekad još više, i veruju da jedna generacija stvara, druga održava stečeno, a treća upropasti i potroši sve, poput Budenbrokovih, i kod njih nasleđivanje zna da se završi svađom i rasturanjem porodice... To bi mogle biti sličnosti, a kada je reč o razlikama, u Srbiji se nije čulo da je neki tajkun’ostavio svoju imovinu drugima, a ne svojoj deci, kao što to Nemci znaju da učine. Tako je multimilioner Gec Verner, osnivač u svetu poznatog lanca drogerija DM, iz najboljih pobuda i na dobrobit porodice, svoju imovinu ostavio fondaciji, a ne sopstvenoj deci. Slično je uradio i 48-godišnji bankarski investitor Rajner Fos iz Frankfurta. On je, kada je zaradio toliko da više u životu nije morao da radi, odlučio, u dogovoru sa svoje troje dece, da im ne ostavi ništa. „Moja deca neće ništa dobiti... Nasleđe uništava karakter, nasleđe je nepravda...’’, smatra Fos, a slično je uradila i Ize Boš iz dinastije koja je vlasnik Boša, dobrovoljno odustajući od para.
 

Ostali naslovi

U Beču razvijaju bateriju koja ne zahteva problematične sirovine poput litijuma
Srpska ekonomija
Austrijski institut za tehnologiju (AIT) u Beču dobio je od Evropske unije veliki istraživački projekat za proizvodnju baterija od recikliranih materijala. Oko 35 stručnjaka radi u laboratoriji za razvoj baterija za koje nisu potrebne problematične sirovine poput litijuma, nikla i kobalta
Sajber kriminalci kontaktiraju decu preko video poziva
Srpska ekonomija
Popularna smart Igračka - robot ranjiva na potencijalne sajber napade koje kriminalci mogu da iskoriste da bi stupili u kontakt sa decom preko putem video chat-a, bez saglasnosti roditelja. Postoji rizik da hakeri dobiju direktan pristup osetljivim informacijama poput imena korisnika, pola, godina, pa čak i njihove lokacije
Katastrofe postaju predvidive uz svemirske podatke
Srpska ekonomija
Mnogi ljudi su nepripremljeni za poplave ili klizišta. Projekat Evropske svemirske agencije (ESA) u saradnji sa Tehničkim univerzitetom u Beču odsada čini ciklus kruženja vode predvidivim. Koncept „Digitalni blizanac“ Zemlje omogućava precizne prognoze
Više od polovine kompanija koristi AI i IoT u poslovanju
Srpska ekonomija
Više od 50 odsto kompanija implementiralo veštačku inteligenciju (AI) i Internet of Things (IoT) u poslovnu infrastrukturu. Takođe, 33 odsto ispitanika planira da implementira ove povezane tehnologije u roku od dve godine. Međusobno povezane tehnologije AI i IoT povezuju sve više uređaja, sistema i aplikacija
Više od 33 miliona sajber napada na mobilne uređaje tokom 2023. godine
Srpska ekonomija
Primetan je trend rasta napada na mobilne uređaje. Samo u 2023. godini, broj globalnih napada porastao je na 33.790.599, što je skok od skoro 52 odsto u poređenju sa 22.255.956 napada zabeleženih 2022. godine
Petina korisnika servisa za onlajn dejting u Srbiji su žrtve digitalnog uhođenja
Srpska ekonomija
Novo istraživanje koje je sprovela kompanija Kaspersky na uzorku od 21.000 ispitanika širom sveta, uključujući i 1.000 ispitanika iz Srbije, otkrilo je nove uvide o razmerama zloupotreba i uhođenja u digitalnom svetu
Veštačka inteligencija u borbi protiv rasipanja hrane
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija ima široku primenu u avio-industriji, poput predviđanja vremenskih prilika, održavanja aviona, davanja personalizovanih saveta putnicima nakon rezervacija. Predviđa se najtačniji mogući broj putnika za ceo proces keteringa, čime se sprečava višak obroka i, posledično, bacanje hrane
Medonosne pčele otkrivaju zagađivače okoline
Srpska ekonomija
U potrazi za hranom pčele prikupljaju zagađivače iz vazduha, zemlje i vode, zbog čega su ovi insekti već duže vreme u fokusu nauke kao pokazatelji stepena zagađenja okoline. Pčele su genijalni „detektivi“ za praćenje zagađenja, posebno u vezi sa teškim metalima
Da li je umetnost blagotvorna i kako razlikovati kič od umetnosti?
Srpska ekonomija
Posmatranje „Betovenovog friza“ slikara Gustava Klimta pozitivno utiče na raspoloženje – posebno kada istovremeno svira Deveta simfonija Ludviga van Betovena. To je pokazalo istraživanje koje su sproveli psiholozi Bečkog univerziteta
Zavisnost od mobilnih telefona uporediva sa drogama
Srpska ekonomija
Austrijanci u proseku provedu tri sata dnevno sa svojim pametnim telefonom. Sve više ljudi postaje doslovno zavisno od „online aktivnosti“. Dva stručnjaka iz Instituta Anton Prokš u Beču, jedne od vodećih klinika za lečenje bolesti zavisnosti u Evropi, vide paralele između zavisnosti od mobilnih telefona i zavisnosti od droga