Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Elitu celu skupili u švajcarskom selu

Beograd
Piše: Aleksandar M. Janković

Prva vest u celom svetu protekle nedelje je da je jedno malo alpsko mesto ugostilo najvažnije ljude biznisa i politike. U Davosu, na istoku Švajcarske ,oni su se tradicionalno okupili da u nekoliko dana razmotre aktuelne svetske probleme. Razgovaralo se o trgovini, zaštiti životne okoline, borbi protiv terorizma, poreskim sistemima i konkurentnosti. Tako je već 47 godina, zahvaljući Klausu Švabu, nemačkom inženjeru i ekonomisti. On je 1971. zamislio da se na ovom mestu održava najpoznatiji Svetski ekonomski forum. Svaki dan proveden u Davosu košta mnogo, ali zbog prilike da se na jednom mestu ostvare kontakti sa najuticajnijim ljudima na svetu, za mnoge učesnike „vredi svaku paru“.

Ove godine najvažnija tema u Davosu bila je „zajednička budućnost u rascepkanom svetu“ a najvažniji gost je bio američki predsednik Donald Tramp. Pored njega u radu Foruma učestvovalo je još 70 šefova država i vlada, ali i mnogi direktori najvećih svetskih kompanija i banaka.U Davosu su bili prisutni i šefovi 40 najvažnijih međunarodnih organizacija, kao što su Ujedinjene Nacije,Svetska banka ili Grinpis. Evropa je bila u „najjačem“ sastavu: nemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsednik Emanuel Makron, britanska premijerka Tereza Mej i predsednik Evropske komisije Žan Klod Junker učestvovali su u radu Foruma.Iz razgovora koji su se vodili na preko 400 sesija čulo se snažno zalaganje za slobodnu trgovinu, konkurentnost i dalje integracije na ekonomskom planu. Posebno je u izlaganjima lidera Nemačke i Francuske primetno da je evropska ideja još jača, a Unija i dalje okosnica njihove politike. Bilo je i drugih mišljenja.Stavovi predsednika SAD izneti u Davosu, tumače se kao protekcionistički i antiglobalistički.To je praktično nastavak njegove politike „Amerika prvo“. Činjenica je da je on taj stav ublažio u razgovorima sa brojnim investitorima u Davosu koje je pozvao da ulažu u SAD, dopunivši ga izjavom da to ne znači i „Amerika sama“.

Region Balkana je bio zastupljen na ovom samitu na najvišem nivou. Naš večiti problem „zajednička budućnost u rascepkanom regionu“ potpuno se uklopio u temu ovogodišnjeg Foruma u Davosu. Svi lideri balkanskih država uzeli su učešća u panel diskusijama. Bilo je dosta bilateralnih susreta, a jedan od najvažnijih za nas imali su predsednici Srbije i Albanije. Po saopštenjima koja su usledila politička neslaganja su bila u drugom planu, a u fokusu su bili zajednički ekonomski interesi. Razgovaralo se o uklanjanju barijera u trgovini, kulturi i nauci.

U Davosu su pregovarali i makedonski premijer Zaev i grčki premijer Cipras. Zaključci ovog sastanka ukazuju da je moguće, uz obostrane ustupke, doći do kompromisa u političkom konfliktu dve zemlje.

Bilo je još mogućnosti za dijalog kroz različite panele i diskusije. Jedan od najvažnijiih za region je bio „Ubrzanje dugoročnog razvoja zapadnog Balkana“. Zajednički stav svih učesnika je da su „duboko i iskreno posvećeni evropskim integracijama i da dele evropske vrednosti i ideju dugoričnog mira, prosperiteta i stabilnosti“.Konsenzus o Zapadnom Balkanu „bez konflikta i sa više saradnje“ bio je prilika da se pokrenu i razgovori o ideji zajedničkog tržišta.  Ono bi moglo da privuče duplo više stranih investicija nego što je to sada slučaj i za ovu ideju ima podrške regionalnih lidera, pre svih iz Srbije i Albanije. 

Zapadni Balkan se vraća u fokus Evropske Unije. Prisustvo komesara za proširenje EU Johanesa Hana i predsednika Vlade Bugarske Borisova koja predsedava Unijom , ovom panelu to potvrđuje. Očekivanja su da nova strategija EU za Zapadni Balkan početkom februara potvrdi evropske perspektive regiona.Poruka iz Davosa je da se od nas očekuje „ubrzanje“.

U Davosu, u zavejanim Alpima, svi su lepo razgovarali i tražili zajednički interes.Tako su protekli i međusobni susreti balkanskih lidera. Mnogo je važnije šta će se nakon tih nekoliko „idiličnih“ dana dešavati u konkretnom smislu. Sa visine se bolje i dalje vidi evropski put, a Davos je na 1560 m nadmorske visine.

Ostali naslovi

Sajber kriminalci kontaktiraju decu preko video poziva
Srpska ekonomija
Popularna smart Igračka - robot ranjiva na potencijalne sajber napade koje kriminalci mogu da iskoriste da bi stupili u kontakt sa decom preko putem video chat-a, bez saglasnosti roditelja. Postoji rizik da hakeri dobiju direktan pristup osetljivim informacijama poput imena korisnika, pola, godina, pa čak i njihove lokacije
Katastrofe postaju predvidive uz svemirske podatke
Srpska ekonomija
Mnogi ljudi su nepripremljeni za poplave ili klizišta. Projekat Evropske svemirske agencije (ESA) u saradnji sa Tehničkim univerzitetom u Beču odsada čini ciklus kruženja vode predvidivim. Koncept „Digitalni blizanac“ Zemlje omogućava precizne prognoze
Više od polovine kompanija koristi AI i IoT u poslovanju
Srpska ekonomija
Više od 50 odsto kompanija implementiralo veštačku inteligenciju (AI) i Internet of Things (IoT) u poslovnu infrastrukturu. Takođe, 33 odsto ispitanika planira da implementira ove povezane tehnologije u roku od dve godine. Međusobno povezane tehnologije AI i IoT povezuju sve više uređaja, sistema i aplikacija
Više od 33 miliona sajber napada na mobilne uređaje tokom 2023. godine
Srpska ekonomija
Primetan je trend rasta napada na mobilne uređaje. Samo u 2023. godini, broj globalnih napada porastao je na 33.790.599, što je skok od skoro 52 odsto u poređenju sa 22.255.956 napada zabeleženih 2022. godine
Petina korisnika servisa za onlajn dejting u Srbiji su žrtve digitalnog uhođenja
Srpska ekonomija
Novo istraživanje koje je sprovela kompanija Kaspersky na uzorku od 21.000 ispitanika širom sveta, uključujući i 1.000 ispitanika iz Srbije, otkrilo je nove uvide o razmerama zloupotreba i uhođenja u digitalnom svetu
Veštačka inteligencija u borbi protiv rasipanja hrane
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija ima široku primenu u avio-industriji, poput predviđanja vremenskih prilika, održavanja aviona, davanja personalizovanih saveta putnicima nakon rezervacija. Predviđa se najtačniji mogući broj putnika za ceo proces keteringa, čime se sprečava višak obroka i, posledično, bacanje hrane
Medonosne pčele otkrivaju zagađivače okoline
Srpska ekonomija
U potrazi za hranom pčele prikupljaju zagađivače iz vazduha, zemlje i vode, zbog čega su ovi insekti već duže vreme u fokusu nauke kao pokazatelji stepena zagađenja okoline. Pčele su genijalni „detektivi“ za praćenje zagađenja, posebno u vezi sa teškim metalima
Da li je umetnost blagotvorna i kako razlikovati kič od umetnosti?
Srpska ekonomija
Posmatranje „Betovenovog friza“ slikara Gustava Klimta pozitivno utiče na raspoloženje – posebno kada istovremeno svira Deveta simfonija Ludviga van Betovena. To je pokazalo istraživanje koje su sproveli psiholozi Bečkog univerziteta
Zavisnost od mobilnih telefona uporediva sa drogama
Srpska ekonomija
Austrijanci u proseku provedu tri sata dnevno sa svojim pametnim telefonom. Sve više ljudi postaje doslovno zavisno od „online aktivnosti“. Dva stručnjaka iz Instituta Anton Prokš u Beču, jedne od vodećih klinika za lečenje bolesti zavisnosti u Evropi, vide paralele između zavisnosti od mobilnih telefona i zavisnosti od droga
Robotska terapija
Srpska ekonomija
Novi terapijski centar „tech2people“ postavlja nove standarde u austrijskoj fizioterapiji i rehabilitaciji. Više od 20 najboljih robotskih uređaja na svetu vrednih oko 1,5 milion evra, zajedno sa timom od devet specijalizovanih fizioterapeuta, pruža najefikasniju terapiju ljudima koji su pretrpeli moždani udar, imaju multiplu sklerozu ili traumatičnu povredu kičmene moždine