Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

I NEMCI SE PLAŠE SIROMAŠTVA

NEMAČKA EKONOMSKI PREDNJAČI U EVROPI, ALI MOĆNA NACIJA NIJE BEZ TERETA
Iz Berlina za SE piše: Radmila Lalić

Da li u Nemačkoj, za čiju se blagonaklonost političari utrkuju, studenti dokazuju i stručnjaci nadmeću, dok prevaranti smišljaju kako da nadmudre pedantnog i lojalnog činovnika, teku samo med i mleko, ili i moćna nemačka nacija, s najjačom privredom u Evropi, ipak brine brigu o tome šta će biti sutra?

Čega se to Nemci plaše – mraka, monstruma ispod kreveta, miševa, gojaznosti... Ima, naravno, i takvih, ali ankete pokazuju da i Nemci, kojima u poređenju sa ostatkom Evrope i Evropske unije (EU) puno bolje ide, nose svoj teret.

Nemci, sudeći po anketama, strahuju od siromaštva u starosti, brinu se za svoje penzije, plaše se demencije i da “ne padnu u krevet”, ali i terorizma, inflacije, toga da im pare ne propadnu, da ne izgube posao...

Šta se događa s Nemačkom, zemljom blagostanja, skupih auta, dobrih auto-puteva, jakog socijalnog sistema i čestitih ljudi, u kojoj su milioni Arapa, Iranaca, Turaka, kao i evropski gastarbajteri našli uhlebljenje, a reka azilanata dobila zaštitu, pa njeni građani strahuju?

Psiholozi kažu da strah, kao univerzalna kategorija, postoji i da je tako dobro, dok ekonomisti, ponekad po principu “deset ekonomista – 20 teorija”, indirektno govore o strahu, upozoravajući ili osporavajući da sankcije Rusiji nanose ekonomsku štetu Evropi i Nemačkoj, da je globalizacija dobra, ali i loša, da je neoliberalni kapitalizam spas ili smrt, da Nemci zarađuju na dužničkoj krizi i da gube, da...

Možda su i pruske vrline – čestitost, pravičnost, štedljivost, vrednoća i nepotkupljivost – na kojima su generacije vaspitavane, doprinele realnijem sagledavanju budućnosti iz ovakve sadašnjosti, u kojoj, kako kažu analitičari, skoro da više nema nijedne privredne oblasti bez korupcije, i možda Nemci baš zato, zbog takvog vaspitnog faktora, bolje vide od ostalih nacija.

Možda su Nemci, koji u vicevima važe za malo duhovite, jednostavno sve dobro izračunali, pa znaju koliko su opterećenje za budžet zakonske penzije, a možda su nemačkom strahu, posebno od siromaštva u starosti, doprinele i relne ekonomsko-političke činjenice i svakodnevna upozorenja da zakonska penzija ubuduće neće moći da podmiruje sve potrebe nemačkih penzionera.

To je sve možda, a ono što je trenutno, jeste da je jedna anketa instituta za istraživanje javnog mnjenja Alenzbah pokazala da se čak 45 odsto Nemaca plaši siromaštva u starosti.

Na prvom mestu je strah od bolesti, pa strah od siromaštva u starosti. Slede strah od terorizma, gubitak posla ili smanjenja zarade, strah od pljačkaša i provalnika, skandali u oblasti prometa namirnica, ali i internet provale u datoteke s ličnim podacima.

Nemci se plaše za svoje penzije, a pitanje nad pitanjima je kako će reagovati sada, pošto su saznali da vladajuće stranke stavljaju na vagu novu ideju da onaj ko duže živi mora duže i da radi.

Time, kako saznaju nemački mediji, želi da se poveže starosna granica za odlazak u penziju sa očekivanjem o starosnoj dobi, a ne kao do sada, da penzionisanje bude fiksirano za određeni broj godina života.

Mediji saznaju i da vladajuće partije žele da diskutuju o tome da se podigne granica za odlazak u penziju za pola godine, čim se procene o životnoj dobi povećaju za godinu dana.

Nemačka postaje zemlja starih ljudi i na putu je da bude “penzionerska Republika Nemačka”, kako ocenjuju neki analitičari, ukazujući da na tri radnika dolazi jedan penzioner.

Penzije i siromaštvo u starosti možda bi mogli da budu jedna od najozbiljnijih tema u godini pred izbore, na jesen 2017, kada će se odlučivati o tome ko će u narednom četvorogodišnjem mandatu vladati 82-milionskom nemačkom nacijom i sedeti u kancelarskoj fotelji. Iako do saveznih izbora ima još više od godinu dana, predizborni adrenalin već po;inje da raste kod nemačke nacije, suočene s brojnim izazovima.

Nacija je suočena sa ogromnim prilivom azilanata, sve većim jazom između siromašnih i bogatih, problemom reprodukcije klasa, korupcije, stanja levice i desnice, zdravstvenog i penzionog osiguranja, opšte sigurnosti i terorizma, ali i s lepšom stranom života – na kojim toplim morima provesti božićne praznike i kako na vrhuncu sezone rezervisati sobu sa pogledom na isto “ćoše” Sredozemnog mora.

Ostali naslovi

U Beču razvijaju bateriju koja ne zahteva problematične sirovine poput litijuma
Srpska ekonomija
Austrijski institut za tehnologiju (AIT) u Beču dobio je od Evropske unije veliki istraživački projekat za proizvodnju baterija od recikliranih materijala. Oko 35 stručnjaka radi u laboratoriji za razvoj baterija za koje nisu potrebne problematične sirovine poput litijuma, nikla i kobalta
Sajber kriminalci kontaktiraju decu preko video poziva
Srpska ekonomija
Popularna smart Igračka - robot ranjiva na potencijalne sajber napade koje kriminalci mogu da iskoriste da bi stupili u kontakt sa decom preko putem video chat-a, bez saglasnosti roditelja. Postoji rizik da hakeri dobiju direktan pristup osetljivim informacijama poput imena korisnika, pola, godina, pa čak i njihove lokacije
Katastrofe postaju predvidive uz svemirske podatke
Srpska ekonomija
Mnogi ljudi su nepripremljeni za poplave ili klizišta. Projekat Evropske svemirske agencije (ESA) u saradnji sa Tehničkim univerzitetom u Beču odsada čini ciklus kruženja vode predvidivim. Koncept „Digitalni blizanac“ Zemlje omogućava precizne prognoze
Više od polovine kompanija koristi AI i IoT u poslovanju
Srpska ekonomija
Više od 50 odsto kompanija implementiralo veštačku inteligenciju (AI) i Internet of Things (IoT) u poslovnu infrastrukturu. Takođe, 33 odsto ispitanika planira da implementira ove povezane tehnologije u roku od dve godine. Međusobno povezane tehnologije AI i IoT povezuju sve više uređaja, sistema i aplikacija
Više od 33 miliona sajber napada na mobilne uređaje tokom 2023. godine
Srpska ekonomija
Primetan je trend rasta napada na mobilne uređaje. Samo u 2023. godini, broj globalnih napada porastao je na 33.790.599, što je skok od skoro 52 odsto u poređenju sa 22.255.956 napada zabeleženih 2022. godine
Petina korisnika servisa za onlajn dejting u Srbiji su žrtve digitalnog uhođenja
Srpska ekonomija
Novo istraživanje koje je sprovela kompanija Kaspersky na uzorku od 21.000 ispitanika širom sveta, uključujući i 1.000 ispitanika iz Srbije, otkrilo je nove uvide o razmerama zloupotreba i uhođenja u digitalnom svetu
Veštačka inteligencija u borbi protiv rasipanja hrane
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija ima široku primenu u avio-industriji, poput predviđanja vremenskih prilika, održavanja aviona, davanja personalizovanih saveta putnicima nakon rezervacija. Predviđa se najtačniji mogući broj putnika za ceo proces keteringa, čime se sprečava višak obroka i, posledično, bacanje hrane
Medonosne pčele otkrivaju zagađivače okoline
Srpska ekonomija
U potrazi za hranom pčele prikupljaju zagađivače iz vazduha, zemlje i vode, zbog čega su ovi insekti već duže vreme u fokusu nauke kao pokazatelji stepena zagađenja okoline. Pčele su genijalni „detektivi“ za praćenje zagađenja, posebno u vezi sa teškim metalima
Da li je umetnost blagotvorna i kako razlikovati kič od umetnosti?
Srpska ekonomija
Posmatranje „Betovenovog friza“ slikara Gustava Klimta pozitivno utiče na raspoloženje – posebno kada istovremeno svira Deveta simfonija Ludviga van Betovena. To je pokazalo istraživanje koje su sproveli psiholozi Bečkog univerziteta
Zavisnost od mobilnih telefona uporediva sa drogama
Srpska ekonomija
Austrijanci u proseku provedu tri sata dnevno sa svojim pametnim telefonom. Sve više ljudi postaje doslovno zavisno od „online aktivnosti“. Dva stručnjaka iz Instituta Anton Prokš u Beču, jedne od vodećih klinika za lečenje bolesti zavisnosti u Evropi, vide paralele između zavisnosti od mobilnih telefona i zavisnosti od droga