Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

EVROPSKA UNIJA NA RASKRŠĆU: RANE ZADATE SOPSTVENOM RUKOM

Piše: prof. dr Ognjen Radonjić

Doba Herostrata

Istorija EU je kompleksna jer se sastoji od mnoštva aktera – nacionalnih vlada, tehnokrata, interesnih grupa i glasača – koji su u stalnoj interakciji u borbi za ispunjenje svojih partikularnih političkih i ekonomskih ciljeva. Ova neprekidna borba je tokom celog njenog razvojnog puta vodila stalnim tenzijama između nadnacionalnih i nacionalnih interesa i, korak po korak, produbljivala integrativne procese, uz redovne ustupke na nacionalnom nivou, koji imaju za posledicu da je danas EU nedovršen i nestabilan projekat. Federalizacija Evrope, koju čini izrazito heterogena populacija, s različitom društvenom, političkom i privrednom strukturom, jezicima, kulturom i identitetom, donosi koristi i troškove.

Potencijalne koristi potpune političke unije uključuju ekonomiju obima u proizvodnji federalnih javnih dobara kao što su odbrana i bezbednost. Evropska federacija sa sopstvenim budžetom i politikom raspodele imala bi moć da bitno ublaži potencijalne asimetrične šokove koji bi selektivno pogodili neke regione, kao što su, na primer, prirodne nepogode ili pucanje špekulativnog balona na tr- žištu nekretnina. Benefit zajedničkog budžeta najčešće se ističe u današnjima političkim i ekonomskim raspravama kao najveća prednost Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u odnosu na EU, posebno otkad je izbila kriza suverenog duga u evrozoni 2009. godine.

Sa druge strane, političko ujedinjenje sa sobom nosi i znatne troškove, posebno u situaciji kada različite druš- tvene grupe govore različitim jezicima, dele različite kulturne norme i identitete i imaju različite preferencije kad su u pitanju javne politike i institucije čije se delovanje ne može decentralizovati na nacionalnom nivou. Ključna institucija, u ovom slučaju, upravo je federalna vlada sa svim svojim ustavnim i zakonskim ovlašćenjima, preferencijama, strateškim politikama, zvaničnim jezikom ili jezicima, u vezi s kojima Nemci i Austrijanci mogu imati sasvim različit stav u odnosu na Grke i Italijane.

Očekivani ishod je da se različiti narodi, s različitom prošlošću, kulturom i identitetom, najverovatnije neće složiti povodom strukture, ciljeva, funkcionisanja i ovlašćenja vlade koja bi trebalo da upravlja jednom takvom federacijom. Integrativni procesi koji su vođeni kako bi se ovi različiti interesi i vrednosni sistemi uskladili su, nažalost, imali za posledicu suprotno od očekivanog i željenog – konvergenciju su nadjačale političke i ekonomske divergencije. Zbog toga se danas projekat evropske integracije nalazi pred najvećim izazovom u svojoj istoriji. Evro i evrozona, koja predstavlja ključni element EU, u dubokoj su ekonomskoj krizi. Kako to obično biva, na ekonomsku krizu se nadovezala duboka politička kriza, koja je kulminirala prošlogodišnjom odlukom stanovnika Ujedinjenog Kraljevstva da napuste EU (bregzit).

Koliko je situacija neizvesna i konfuzna sama po sebi, govori činjenica da su za izlazak iz EU optirali Englezi i Velšani, dok su Škoti i Severni Irci bili protiv, što dalje otvara pitanje opstanka samog Ujedinjenog Kraljevstva. Na talasu privrednog posrnuća, političko vođstvo EU izgubilo je podršku velikog dela biračkog tela, što je, kako nas istorija uči, plodno tle za ekspanziju populističkih i različitih ekstremnih političkih partija čije su glavne odlike povratak nacionalizmu, ksenofobija i ekonomsko zatvaranje.

Ekonomska kriza, poplava izbeglica, teroristički napadi i posledičan strah od terorizma potkopali su poverenje i podršku kontinentu bez nacionalnih granica u najvažnijim evropskim zemljama, kao što su Nemačka i Francuska.

Ostali naslovi

U Beču razvijaju bateriju koja ne zahteva problematične sirovine poput litijuma
Srpska ekonomija
Austrijski institut za tehnologiju (AIT) u Beču dobio je od Evropske unije veliki istraživački projekat za proizvodnju baterija od recikliranih materijala. Oko 35 stručnjaka radi u laboratoriji za razvoj baterija za koje nisu potrebne problematične sirovine poput litijuma, nikla i kobalta
Sajber kriminalci kontaktiraju decu preko video poziva
Srpska ekonomija
Popularna smart Igračka - robot ranjiva na potencijalne sajber napade koje kriminalci mogu da iskoriste da bi stupili u kontakt sa decom preko putem video chat-a, bez saglasnosti roditelja. Postoji rizik da hakeri dobiju direktan pristup osetljivim informacijama poput imena korisnika, pola, godina, pa čak i njihove lokacije
Katastrofe postaju predvidive uz svemirske podatke
Srpska ekonomija
Mnogi ljudi su nepripremljeni za poplave ili klizišta. Projekat Evropske svemirske agencije (ESA) u saradnji sa Tehničkim univerzitetom u Beču odsada čini ciklus kruženja vode predvidivim. Koncept „Digitalni blizanac“ Zemlje omogućava precizne prognoze
Više od polovine kompanija koristi AI i IoT u poslovanju
Srpska ekonomija
Više od 50 odsto kompanija implementiralo veštačku inteligenciju (AI) i Internet of Things (IoT) u poslovnu infrastrukturu. Takođe, 33 odsto ispitanika planira da implementira ove povezane tehnologije u roku od dve godine. Međusobno povezane tehnologije AI i IoT povezuju sve više uređaja, sistema i aplikacija
Više od 33 miliona sajber napada na mobilne uređaje tokom 2023. godine
Srpska ekonomija
Primetan je trend rasta napada na mobilne uređaje. Samo u 2023. godini, broj globalnih napada porastao je na 33.790.599, što je skok od skoro 52 odsto u poređenju sa 22.255.956 napada zabeleženih 2022. godine
Petina korisnika servisa za onlajn dejting u Srbiji su žrtve digitalnog uhođenja
Srpska ekonomija
Novo istraživanje koje je sprovela kompanija Kaspersky na uzorku od 21.000 ispitanika širom sveta, uključujući i 1.000 ispitanika iz Srbije, otkrilo je nove uvide o razmerama zloupotreba i uhođenja u digitalnom svetu
Veštačka inteligencija u borbi protiv rasipanja hrane
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija ima široku primenu u avio-industriji, poput predviđanja vremenskih prilika, održavanja aviona, davanja personalizovanih saveta putnicima nakon rezervacija. Predviđa se najtačniji mogući broj putnika za ceo proces keteringa, čime se sprečava višak obroka i, posledično, bacanje hrane
Medonosne pčele otkrivaju zagađivače okoline
Srpska ekonomija
U potrazi za hranom pčele prikupljaju zagađivače iz vazduha, zemlje i vode, zbog čega su ovi insekti već duže vreme u fokusu nauke kao pokazatelji stepena zagađenja okoline. Pčele su genijalni „detektivi“ za praćenje zagađenja, posebno u vezi sa teškim metalima
Da li je umetnost blagotvorna i kako razlikovati kič od umetnosti?
Srpska ekonomija
Posmatranje „Betovenovog friza“ slikara Gustava Klimta pozitivno utiče na raspoloženje – posebno kada istovremeno svira Deveta simfonija Ludviga van Betovena. To je pokazalo istraživanje koje su sproveli psiholozi Bečkog univerziteta
Zavisnost od mobilnih telefona uporediva sa drogama
Srpska ekonomija
Austrijanci u proseku provedu tri sata dnevno sa svojim pametnim telefonom. Sve više ljudi postaje doslovno zavisno od „online aktivnosti“. Dva stručnjaka iz Instituta Anton Prokš u Beču, jedne od vodećih klinika za lečenje bolesti zavisnosti u Evropi, vide paralele između zavisnosti od mobilnih telefona i zavisnosti od droga