Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Curenje novca iz zemalja u razvoju i njegove destinacije

Istražujemo
Piše: prof. dr Ognjen Radonjić

Nezakonito curenje novca vodi se interesima utaje poreza i legalizovanja nezakonito stečenih sredstava. Štetni efekti su višestruki, počevši od iscrpljivanja domaćih resursa do smanjenja poreskih prihoda, što, između ostalog, vodi nezadovoljenju egzistencijalnih potreba najugroženijih slojeva društva i razaranja pravne države, koja se zasniva na poverenju građana u domaće institucije.

Iako je nezakonito curenje novca veliki problem i razvijenih zemalja, ono zadaje snažniji udarac siromašnim zemljama, u kojima veliki broj stanovnika nema krov nad glavom, dovoljno hrane i pijaću vodu. Što je društvo institucionalno nerazvijenije, veća je verovatnoća da će doći do masivnog nezakonitog odliva novca.

Postoje tri osnovne kategorije nezakonitog curenja novca. Najrasprostranjenija kategorija su trgovinske aktivnosti, koje pokrivaju 65% nezakonitih novčanih tokova. Na drugom mestu, sa udelom od 30%, nalaze se kriminalne aktivnosti i tek na trećem mestu su, nasuprot opšteprihvaćenom verovanju, korupcija i mito. Najčešće korišćena tehnika curenja novca je manipulisanje izvoznim i uvoznim fakturama – potcenjivanjem vrednosti izvoza ili precenjivanjem vrednosti uvoza. Nedavno smo se upoznali sa još jednom tehnikom, koju je u život sprovelo šesnaest srpskih carinika za koje se sumnja da su falsifikovali akte protokola Ministarstva spoljnih poslova kako bi omogućili uvoz cigareta, cigarilosa, alkoholnih pića i parfema kao robe za snabdevanje diplomatsko-konzularnih predstavništava, međunarodnih vladinih organizacija i njihovog osoblja, koja je samim tim oslobođena od plaćanja carine i drugih uvoznih dažbina. Ova roba je završila na crnom tržištu, a procena je da je budžet Republike Srbije oštećen za 11 miliona evra, što je oko 30.000 prosečnih neto zarada.

Ostali naslovi

Sajber kriminalci kontaktiraju decu preko video poziva
Srpska ekonomija
Popularna smart Igračka - robot ranjiva na potencijalne sajber napade koje kriminalci mogu da iskoriste da bi stupili u kontakt sa decom preko putem video chat-a, bez saglasnosti roditelja. Postoji rizik da hakeri dobiju direktan pristup osetljivim informacijama poput imena korisnika, pola, godina, pa čak i njihove lokacije
Katastrofe postaju predvidive uz svemirske podatke
Srpska ekonomija
Mnogi ljudi su nepripremljeni za poplave ili klizišta. Projekat Evropske svemirske agencije (ESA) u saradnji sa Tehničkim univerzitetom u Beču odsada čini ciklus kruženja vode predvidivim. Koncept „Digitalni blizanac“ Zemlje omogućava precizne prognoze
Više od polovine kompanija koristi AI i IoT u poslovanju
Srpska ekonomija
Više od 50 odsto kompanija implementiralo veštačku inteligenciju (AI) i Internet of Things (IoT) u poslovnu infrastrukturu. Takođe, 33 odsto ispitanika planira da implementira ove povezane tehnologije u roku od dve godine. Međusobno povezane tehnologije AI i IoT povezuju sve više uređaja, sistema i aplikacija
Više od 33 miliona sajber napada na mobilne uređaje tokom 2023. godine
Srpska ekonomija
Primetan je trend rasta napada na mobilne uređaje. Samo u 2023. godini, broj globalnih napada porastao je na 33.790.599, što je skok od skoro 52 odsto u poređenju sa 22.255.956 napada zabeleženih 2022. godine
Petina korisnika servisa za onlajn dejting u Srbiji su žrtve digitalnog uhođenja
Srpska ekonomija
Novo istraživanje koje je sprovela kompanija Kaspersky na uzorku od 21.000 ispitanika širom sveta, uključujući i 1.000 ispitanika iz Srbije, otkrilo je nove uvide o razmerama zloupotreba i uhođenja u digitalnom svetu
Veštačka inteligencija u borbi protiv rasipanja hrane
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija ima široku primenu u avio-industriji, poput predviđanja vremenskih prilika, održavanja aviona, davanja personalizovanih saveta putnicima nakon rezervacija. Predviđa se najtačniji mogući broj putnika za ceo proces keteringa, čime se sprečava višak obroka i, posledično, bacanje hrane
Medonosne pčele otkrivaju zagađivače okoline
Srpska ekonomija
U potrazi za hranom pčele prikupljaju zagađivače iz vazduha, zemlje i vode, zbog čega su ovi insekti već duže vreme u fokusu nauke kao pokazatelji stepena zagađenja okoline. Pčele su genijalni „detektivi“ za praćenje zagađenja, posebno u vezi sa teškim metalima
Da li je umetnost blagotvorna i kako razlikovati kič od umetnosti?
Srpska ekonomija
Posmatranje „Betovenovog friza“ slikara Gustava Klimta pozitivno utiče na raspoloženje – posebno kada istovremeno svira Deveta simfonija Ludviga van Betovena. To je pokazalo istraživanje koje su sproveli psiholozi Bečkog univerziteta
Zavisnost od mobilnih telefona uporediva sa drogama
Srpska ekonomija
Austrijanci u proseku provedu tri sata dnevno sa svojim pametnim telefonom. Sve više ljudi postaje doslovno zavisno od „online aktivnosti“. Dva stručnjaka iz Instituta Anton Prokš u Beču, jedne od vodećih klinika za lečenje bolesti zavisnosti u Evropi, vide paralele između zavisnosti od mobilnih telefona i zavisnosti od droga
Robotska terapija
Srpska ekonomija
Novi terapijski centar „tech2people“ postavlja nove standarde u austrijskoj fizioterapiji i rehabilitaciji. Više od 20 najboljih robotskih uređaja na svetu vrednih oko 1,5 milion evra, zajedno sa timom od devet specijalizovanih fizioterapeuta, pruža najefikasniju terapiju ljudima koji su pretrpeli moždani udar, imaju multiplu sklerozu ili traumatičnu povredu kičmene moždine