Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Proces pomirenja sa vizijom

Dan Nemačko-francuskog prijateljstva
Srpska ekonomija

Nemačka i Francuska obeležile su 22. januara 58. godišnjicu Jelisejskog sporazuma koji su 1963. godine potpisali savezni kancelar Konrad Adenauer i predsednik Šarl de Gol sa ciljem da se spoje dva naroda koje su razdvajala tri krvava rata i međusobno nepoverenje. Ugovor je dopunjen dodatnim sporazumom koji su 2019. u Ahenu potpisali predsednik Emanuel Makron i savezna kancelarka Angela Merkel.

Temelj za ovaj sporazum o pomirenju bila je jaka, bezrezervna politička volja i vizija dvojice političkih lidera koji su verovali da evropska budućnost ne zavisi samo od mira, već i od uzajamnog poverenja i aktivne saradnje na svim nivoima, tako da je osnivanje Evropske unije zapravo usko povezano sa proaktivnim procesom pomirenja Francuske i Nemačke.

Pedeset osam godina kasnije, Nemačka i Francuska sarađuju na najvišem političkom nivou, ali i u oblastima industrije (aviokompanija Erbas kao simbol uspeha), odbrane, kulture (tv-kanal ARTE koji se na nacionalnom nivou emituje u obe zemlje na oba jezika), mladih (Nemačko-francuska mreža mladih), obrazovanja (rasprostranjena mreža bilingvalnih škola i odeljenja), administracije itd.

2020 – Nemačko-francuska saradnja u vremenima pandemije

Tokom 2020. godine svet je zatečen izbijanjem pandemije izazvane virusom kovid 19. Nisu bile pošteđene ni Francuska ni Nemačka. Kad su u Francuskoj bolnice bile preopterećene zbog velikog broja novozaraženih, Nemačka je u svojim bolnicama primila pacijente iz Francuske i pružila im adekvatnu medicinsku pomoć. Pored tog primera saradnje na delu, Francuska i Nemačka su 18. maja pokrenule inicijativu evropskog oporavka kako bi Evropa mogla osnažena da izađe iz ove krize. Mehanizam koji je u avgustu odobrila Evropska unija, kakos e navodi u zajedničkom saopštenju ambasada Francuske i Nemačke u Srbiji, finansiran je iz prvog programa udruživanja evropskog duga u iznosu od 750 milijardi evra i predstavlja prekretnicu po pitanju evropskih integracija i solidarnosti unutar zajednice.

Nedvosmislena podrška Srbiji u EU

Nemačka i Francuska snažno podržavaju proces pridruživanja Srbije Evropskoj uniji kroz politički dijalog na najvišem nivou i sredstva iz EU-fondova (200-300 miliona evra nepovratnih sredstava) kao i pružanjem bilateralne pomoći za reforme. Obe vlade u ministarstvima i radnim grupama prenose svoje stručno znanje, između ostalih u oblastima upravljanja EU-projektima partnerstva, reforme državne uprave i vladavine prava. Pored toga, podstiču poslovne aktivnosti i regionalno pomirenje mladih finansiranjem Regionalne kancelarije za saradnju mladih RYCO koja je osnovana 2016. u Parizu na Samitu o Zapadnom Balkanu pod predsedavanjem Francuske i Nemačke.

Francuska i Nemačka podržavaju borbu protiv organizovanog kriminala i terorizma na Zapadnom Balkanu pokrenuvši sveobuhvatnu inicijativu protiv nezakonitog posedovanja, zloupotrebe i trgovine malokalibarskim i lakim oružjem kojoj obe zemlje predsedavaju, zajedno sa Evropskom unijom. Takođe, podstiču regionalnu saradnju i pomirenje na Balkanu, dajući aktivan doprinos dijalogu Beograda i Prištine pod pokroviteljstvom EU. U julu 2020. godine Emanuel Makron i Angela Merkel organizovali su samit u Parizu u cilju obnavljanja dijaloga zaustavljenog 18 meseci pre toga, u novembru 2019. Na samitu su učestvovali predsednik Srbije Aleksandar Vučić, kosovski predsednik Vlade Avdulah Hoti kao i komesar spoljnih poslova EU Josep Borel i posebni izaslanik EU Miroslav Lajčak. Francuska i Nemačka i sada traže brzu obnovu dijaloga, neposredno po završetku izbora na Kosovu.

Zajedničko zalaganje za kvalitetnu infrastrukturu sa što manje ugljenika

Francuska i Nemačka u Srbiji se zalažu za održivi razvoj u skladu sa EU standardima doprinoseći ekonomski stabilnoj i ekološkoj zemlji podizanjem svesti građana i ulaganjem u infrastrukturu i nove tehnologije. Širok je spektar njihovog angažmana, počevši od poboljšanja energetske efikasnosti u zgradama, preko upravljanja otpadom sve do modernih i alternativnih sredstava prevoza. Pored toga, obe zemlje investiraju u obnovljive izvore energije, kao što je vetropark u Kostocu i hidrocentrala u Zvorniku. Proizvodnja energije iz otpada i putem cirkularne ekonomije takođe su deo nastojanja Nemačke i Francuske da pruže podršku Srbiji na njenom putu u održivu budućnost. Ovi projekti koji se međusobno dopunjavaju finansiraju se na osnovu sredstava iz državnih fondova i kredita, a realizuju ih nacionalne agencije za razvojnu pomoć. To su AFD u ime Francuske i KfW u ime Nemačke. I jedna I druga imaju svoje sedište u Beogradu i rade u skladu sa ekološkim ciljevima EU.

Razvoj umetnosti i tehnike

Tokom 2021. će Francuski institut i Goethe-Institut u Srbiji zajedno sa Asocijacijom industrije video igara Srbije uspostaviti saradnju sa ciljem razvijanja zajedničke perspektive u sve dinamičnijem sektoru pravljenja video igara. Projekt pod nazivom "Playing Narratives" koji finansiraju nemačka i francuska vlada pružaće stručno znanje i know-how iz Pariza i Berlina, tačnije spajaće francusko iskustvo na osnovu duge tradicije stripova, indi-gejminga i animacije sa nemačkom visokotehnološkom industrijom video igara i animacije. Javnim konkursom će se izabrati 15 učesnika, mladi kreativci iz Srbije između 18 i 30 godina koji već imaju iskustvo u pisanju stripova, animaciji, tonskom dizajnu ili kreativnom pisanju. U saradnji sa vodećim pedagozima i ekspertima iz ove branše iz tri partnerske zemlje imaće priliku da upoznaju pravu praksu procesa proizvodnje u industriji video igara.

Prognoza za svet posle pandemije

Nemačka i Francuska su tokom 2020. godine, kao i u prethodnim godinama, koordinisale svoje aktivnosti kako bi i na međunarodnoj sceni odbranili svoj stav. Nemačka je od jula do decembra 2020. predsedavala Savetu Evropske unije, usaglašavajući svoje stavove sa Francuskom. Tokom 2022. godine će Francuska da predsedava Savetu Evropske unije, nastavljajući sve ono što su obe zemlje zajedno definisale kao prioritet.

U svetu koji se neprestano menja i u kojem se preraspoređuju uloge, predsednik Emanuel Makron i savezna kancelarka Angela Merkel su u julu 2020. godine pokrenuli prvi Nemačko-francuski forum budućnosti koji je okupio vodeće aktere iz poslovnog i društvenog života kako bi zajedno izradili predloge za politički poredak. Zajedničko reflektiranje i kreiranje budućnosti kojoj težimo još važnije je u ovim vremenima krize sektora javnog zdravlja.

Francuski ministar spoljnih poslova Žan-Iv Le Drijan i nemački ministar spoljnih poslova Hajko Mas su se tokom 2019. i 2020. godine na međunarodnom nivou založili za obnovljeno transantlantsko partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama u 2021. godini, za jači sistem multilateralne saradnje i za adaptaciju NATO saveza aktuelnim izazovima u svetu. U svetu posle pandemije Francuska i Nemačka će nastaviti svoje aktivnosti na globalnom nivou u cilju suzbijanja klimatskih promena u okviru međunarodnih foruma kao što je 26. konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama koja će se u novembru 2021.održati u Glazgovu. ili 15. Sastanak konferencije stranaka (COP15) o biodiverzitetu koji će se održati u Kanmingu u maju 2021.

Ostali naslovi

U Beču razvijaju bateriju koja ne zahteva problematične sirovine poput litijuma
Srpska ekonomija
Austrijski institut za tehnologiju (AIT) u Beču dobio je od Evropske unije veliki istraživački projekat za proizvodnju baterija od recikliranih materijala. Oko 35 stručnjaka radi u laboratoriji za razvoj baterija za koje nisu potrebne problematične sirovine poput litijuma, nikla i kobalta
Sajber kriminalci kontaktiraju decu preko video poziva
Srpska ekonomija
Popularna smart Igračka - robot ranjiva na potencijalne sajber napade koje kriminalci mogu da iskoriste da bi stupili u kontakt sa decom preko putem video chat-a, bez saglasnosti roditelja. Postoji rizik da hakeri dobiju direktan pristup osetljivim informacijama poput imena korisnika, pola, godina, pa čak i njihove lokacije
Katastrofe postaju predvidive uz svemirske podatke
Srpska ekonomija
Mnogi ljudi su nepripremljeni za poplave ili klizišta. Projekat Evropske svemirske agencije (ESA) u saradnji sa Tehničkim univerzitetom u Beču odsada čini ciklus kruženja vode predvidivim. Koncept „Digitalni blizanac“ Zemlje omogućava precizne prognoze
Više od polovine kompanija koristi AI i IoT u poslovanju
Srpska ekonomija
Više od 50 odsto kompanija implementiralo veštačku inteligenciju (AI) i Internet of Things (IoT) u poslovnu infrastrukturu. Takođe, 33 odsto ispitanika planira da implementira ove povezane tehnologije u roku od dve godine. Međusobno povezane tehnologije AI i IoT povezuju sve više uređaja, sistema i aplikacija
Više od 33 miliona sajber napada na mobilne uređaje tokom 2023. godine
Srpska ekonomija
Primetan je trend rasta napada na mobilne uređaje. Samo u 2023. godini, broj globalnih napada porastao je na 33.790.599, što je skok od skoro 52 odsto u poređenju sa 22.255.956 napada zabeleženih 2022. godine
Petina korisnika servisa za onlajn dejting u Srbiji su žrtve digitalnog uhođenja
Srpska ekonomija
Novo istraživanje koje je sprovela kompanija Kaspersky na uzorku od 21.000 ispitanika širom sveta, uključujući i 1.000 ispitanika iz Srbije, otkrilo je nove uvide o razmerama zloupotreba i uhođenja u digitalnom svetu
Veštačka inteligencija u borbi protiv rasipanja hrane
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija ima široku primenu u avio-industriji, poput predviđanja vremenskih prilika, održavanja aviona, davanja personalizovanih saveta putnicima nakon rezervacija. Predviđa se najtačniji mogući broj putnika za ceo proces keteringa, čime se sprečava višak obroka i, posledično, bacanje hrane
Medonosne pčele otkrivaju zagađivače okoline
Srpska ekonomija
U potrazi za hranom pčele prikupljaju zagađivače iz vazduha, zemlje i vode, zbog čega su ovi insekti već duže vreme u fokusu nauke kao pokazatelji stepena zagađenja okoline. Pčele su genijalni „detektivi“ za praćenje zagađenja, posebno u vezi sa teškim metalima
Da li je umetnost blagotvorna i kako razlikovati kič od umetnosti?
Srpska ekonomija
Posmatranje „Betovenovog friza“ slikara Gustava Klimta pozitivno utiče na raspoloženje – posebno kada istovremeno svira Deveta simfonija Ludviga van Betovena. To je pokazalo istraživanje koje su sproveli psiholozi Bečkog univerziteta
Zavisnost od mobilnih telefona uporediva sa drogama
Srpska ekonomija
Austrijanci u proseku provedu tri sata dnevno sa svojim pametnim telefonom. Sve više ljudi postaje doslovno zavisno od „online aktivnosti“. Dva stručnjaka iz Instituta Anton Prokš u Beču, jedne od vodećih klinika za lečenje bolesti zavisnosti u Evropi, vide paralele između zavisnosti od mobilnih telefona i zavisnosti od droga