Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Budimpešta kakvu još niste upoznali

Budimpešta
Srpska ekonomija

Turizam čini 10,7% mađarskog BDP-a (bruto domaćeg proizvoda), dok je prema projekcijama Nacionalne turističke organizacije Mađarske, turizam do 2030. godine trebalo da učestvuje u domaćem BDP-u sa 16% procenata. Pri tom je Budimpešta privlačila čak 81% turista i profita.

Iako su granice Mađarske i dalje zatvorene za turiste, Nacionalna turistička organizacija Mađarske podseća da je Budimpešta proglašena za „Najbolju evropsku destinaciju 2019“ i donosi nam zanimljive informacije o Budimpešti.

Svi znamo da se Budimpešta sastoji od luksuznije Bude i Pešte u kojoj živi većina stanovništva, a koje povezuje Sečenji ili „lančani” most. Istini za volju, Budimpešta je osnovana 1873. godine od tri grada, a treći, zaboravljeni, jeste Obuda. Oblast grada koja se proteže od mosta Margaret do mosta Sabadšag, zbog brojnih znamenitosti koje obuhvata (četvrt oko Budimskog dvorca, zgrada Parlamenta, koncertna dvorana Vigadó, zatvorena pijaca s peštanske strane), uvrštena je u na Uneskovu listu svetske baštine.

Budimpešta je svetska prestonica termalnih voda. Ispod grada leže brojni izvori i ogromne rezerve termalne vode koji Budimpeštu snabdevaju sa 70 miliona litara lekovite vode dnevno. Dakle, u pitanju je grad najbogatiji termalnim vodama na svetu. Najlepša i najčuvenija kupališta u Budimpešti su: Gelert, Rudaš, Sečenji, Lukač i Kirali.

I nilski konji u budimpeštanskom zoološkom vrtu plivaju u termalnoj vodi, i to onoj koja je po svom sastavu najsličnija vodi iz Nila.

Ako ste bili u Budimpešti, sigurno ste zapazili Veliku sinagogu, odnosno sinagogu u Dohanji ulici. Da li ste znali da je to najveća sinagoga u Evropi, druga najveća na svetu? U pitanju je impozantno zdanje tajanstvene unutrašnjosti, rađeno kombinacijom mavarskog, vizantijskog, romanskog, pa čak i gotskog stila.

Metro u Budimpešti, otvoren 1896. godine, najstariji je u kontinentalnoj Evropi. Dakle, samo nekoliko godina posle Londona, Mađari su se vozili podzemnom železnicom. Ova linija predstavlja samo srce grada, ispod zemlje povezujući ulicu Andraši sa centrom Budimpešte (Vaci ulicu i gradski park Varosliget), prolazeći pritom ispod gradske Opere.

Najveći svetski geotermalni sistem pećina nalazi se ispod Budimpešte i sastoji se od oko 200 podzemnih prostorija. Na budimskoj strani grada nalaze se dve najpoznatije pećine Palvelđi i Semlo, a ukoliko želite da zaronite u dubine termalnih izvora, idite na ronjenje u pećinu Janoš Molnar. Svakako je zanimljiv i Dvorski lavirint, nekadašnje sklonište, pa čak i zatvor u kome je, veruje se, bio zatočen i Vlad Cepeš, a koji je najbolje posetiti noću, uz svetlost petrolejki. Ono što se još od podzemne Budimpešte može istražiti jesu nekadašnja Bolnica u steni, sada muzej, kao i Pećina Svetog Ivana, tačnije Crkva u pećini ili Crkva u steni.

Budimpešta je nova filmska prestonica, a Holivud ne bi bio Holivud da nije bilo Mađara. Naime, osnivač Paramount Pictures-a je Adolf Zukor, dok je Vilmoš Frid, poznatiji kao Vilijam Foks, osnovao je Fox Film Korporaciju (danas 20th Century Fox), a Majkl Kurtiz, rođen kao Mano Kaminer, režirao je legendarni film Kazablanka. Pogađate, svi ovi filmski velikani rodom su iz Mađarske.

U velikim ostvarenjima kao što su Blejd Raner 2049, Crveni vrabac, Inferno, Špijun, Atomska plavuša, Robin Hud, Marsovac, Umri muški 5… Budimpešta se izborila za svoju ulogu na filmskom platnu.

Erik Vajs, poznatiji kao iluzionista Hari Hudini, rođen je u Budimpešti 1874. godine.

Ostali naslovi

Sajber kriminalci kontaktiraju decu preko video poziva
Srpska ekonomija
Popularna smart Igračka - robot ranjiva na potencijalne sajber napade koje kriminalci mogu da iskoriste da bi stupili u kontakt sa decom preko putem video chat-a, bez saglasnosti roditelja. Postoji rizik da hakeri dobiju direktan pristup osetljivim informacijama poput imena korisnika, pola, godina, pa čak i njihove lokacije
Katastrofe postaju predvidive uz svemirske podatke
Srpska ekonomija
Mnogi ljudi su nepripremljeni za poplave ili klizišta. Projekat Evropske svemirske agencije (ESA) u saradnji sa Tehničkim univerzitetom u Beču odsada čini ciklus kruženja vode predvidivim. Koncept „Digitalni blizanac“ Zemlje omogućava precizne prognoze
Više od polovine kompanija koristi AI i IoT u poslovanju
Srpska ekonomija
Više od 50 odsto kompanija implementiralo veštačku inteligenciju (AI) i Internet of Things (IoT) u poslovnu infrastrukturu. Takođe, 33 odsto ispitanika planira da implementira ove povezane tehnologije u roku od dve godine. Međusobno povezane tehnologije AI i IoT povezuju sve više uređaja, sistema i aplikacija
Više od 33 miliona sajber napada na mobilne uređaje tokom 2023. godine
Srpska ekonomija
Primetan je trend rasta napada na mobilne uređaje. Samo u 2023. godini, broj globalnih napada porastao je na 33.790.599, što je skok od skoro 52 odsto u poređenju sa 22.255.956 napada zabeleženih 2022. godine
Petina korisnika servisa za onlajn dejting u Srbiji su žrtve digitalnog uhođenja
Srpska ekonomija
Novo istraživanje koje je sprovela kompanija Kaspersky na uzorku od 21.000 ispitanika širom sveta, uključujući i 1.000 ispitanika iz Srbije, otkrilo je nove uvide o razmerama zloupotreba i uhođenja u digitalnom svetu
Veštačka inteligencija u borbi protiv rasipanja hrane
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija ima široku primenu u avio-industriji, poput predviđanja vremenskih prilika, održavanja aviona, davanja personalizovanih saveta putnicima nakon rezervacija. Predviđa se najtačniji mogući broj putnika za ceo proces keteringa, čime se sprečava višak obroka i, posledično, bacanje hrane
Medonosne pčele otkrivaju zagađivače okoline
Srpska ekonomija
U potrazi za hranom pčele prikupljaju zagađivače iz vazduha, zemlje i vode, zbog čega su ovi insekti već duže vreme u fokusu nauke kao pokazatelji stepena zagađenja okoline. Pčele su genijalni „detektivi“ za praćenje zagađenja, posebno u vezi sa teškim metalima
Da li je umetnost blagotvorna i kako razlikovati kič od umetnosti?
Srpska ekonomija
Posmatranje „Betovenovog friza“ slikara Gustava Klimta pozitivno utiče na raspoloženje – posebno kada istovremeno svira Deveta simfonija Ludviga van Betovena. To je pokazalo istraživanje koje su sproveli psiholozi Bečkog univerziteta
Zavisnost od mobilnih telefona uporediva sa drogama
Srpska ekonomija
Austrijanci u proseku provedu tri sata dnevno sa svojim pametnim telefonom. Sve više ljudi postaje doslovno zavisno od „online aktivnosti“. Dva stručnjaka iz Instituta Anton Prokš u Beču, jedne od vodećih klinika za lečenje bolesti zavisnosti u Evropi, vide paralele između zavisnosti od mobilnih telefona i zavisnosti od droga
Robotska terapija
Srpska ekonomija
Novi terapijski centar „tech2people“ postavlja nove standarde u austrijskoj fizioterapiji i rehabilitaciji. Više od 20 najboljih robotskih uređaja na svetu vrednih oko 1,5 milion evra, zajedno sa timom od devet specijalizovanih fizioterapeuta, pruža najefikasniju terapiju ljudima koji su pretrpeli moždani udar, imaju multiplu sklerozu ili traumatičnu povredu kičmene moždine