Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

U nauci podjednako verujemo Rusima, EU i Amerikancima

Dr Vladimir Jakovljević dekan FMN u Kragujevcu Svet i borba protiv pandemije virusa korona
Piše: Vladimir Đurić

Posle vesti da je ruska vakcina protiv Kovida 19 spremna da krene u komercijalnu upotrebu, doktor Vladimir Jakovljević, dekan Fakulteta medicinskih nauka u Kragujevcu, potvrdio je da su njegove ruske kolege napravile pravu stvar. Vakcina je napravljena u Sečenovu, Moskva, gde je Jakovljević gostujući profesor. Dekan Fakulteta medicinskih nauka u Kragujevcu je istovremeno i gostujući profesor univerziteta u Luivilu u SAD i veoma je objektivan što se tiče primene buduće vakcine. Što se tiče pouzdanosti vakcine Jakovljević smatra da su Nemci tu najpozvaniji, ali takodje i Rusi i Amerikanci.

- Imao sam priliku da saradjujem sa brojnim kolegama iz sveta koji se bave medicinskom naukom. Vrhunska medicina je svuda na svetu na najvišem tehnološkom stepenu i ne treba imati predrasude ko je tu bolji, da li su to Amerikanci, Rusi, Kinezi, Evropljani. Svi su sposobni da prave čudesne lekove. Organizujući tokom godina brojne medjunarodne skupove upoznao sam veliki broj stručnjaka iz celog sveta. Tako sam dobio ponude da budem gostujući profesor u SAD i Rusiji. Ključni momenat u razvoju saradnje sa američkim kolegama je bio odlazak jednog od mojih najbližih saradnika, Nevene Jeremić, u Luivil na postdoktorsko usavršavanje početkom 2016. godine. Šta je ta mlada dama uradila za dve godine boravka u SAD ne može se tako lako opisati. Otvorena su vrata dalje saradnje, dobijena je oprema na poklon, brdo hemikalija, a ona i ja smo izabrani za tzv. Adjunct Professor-e, čime smo stekli mogućnost da budemo mentori u okviru njihovog univerziteta. Ovo je bio osnov za sprovođenja zajedničkog programa doktorskih studija iz fiziologije, koji smo razvili sa Univerzitetom u Luivilu - kaže dr Jakovljević.

Već sada se nazire razrada novih perspektiva u saradnji sa američkim univerzitetima.

- Nekako u isto vreme se pojavilo interesovanje najstarijeg medicinskog univerziteta u Ruskoj Federaciji, „I.M. Sečenov“ iz Moskve za naš rad, zahvaljujući našem prijatelju prof. Sergeju Boljeviću, koji je pružio ruku saradnje sa ovom prestižnom visokom školom. Za razliku od zapadnog sveta, gde je obično početak saradnje impresivan, a kasnije shvatate da oni uvek žele da budu u blagom dobitku, sa slovenskom braćom je malo drugačije: treba vremena da se stekne njihovo poverenje, ali kada ga steknu, mogućnosti su neslućene. U Moskvi je prepoznat naš kvalitet i potencijal i oni nas od tada shvataju kao ravnopravnog partnera koji može mnogo da im pomogne da prevaziđu neke barijere koji se pred njih postavljaju. Od 2017. godine sam i njihov profesor, sa sve većim i interesantnijim obavezama kao što su: rad sa poslediplomcima, držanje naučno-popularnih predavanja, uz redovna predavanja za njihove studente. Drago mi je da je njihova vakcina “Sputnik” prva koja kreće u komercijalnu upotrebu u borbi protiv Korona virusa. Ne treba ni da pominjem da je saradnja sa većinom evropskih zemalja, pogotovu iz centralne Evrope vrhunska i krajnje prijateljska. Jednostavno, pokušavamo da sa svima sarađujemo na ravnoj nozi i da na taj način budemo pravi reprezent naše zemlje, koja ima u nauci neslućeni potencijal. Mi, praktično, pokušavamo da u svom domenu uradimo što radi i naš predsednik Aleksandar Vučić, a to je da sa svima razgovaramo na prijateljskom i ravnopravom nivou. A za to je potrebna vera u sebe i svoje kvalitete. Polazimo od jedne činjenice da je najveći stepen patriotizma da svako od nas uradi svoj posao najbolje što zna. A naš posao je edukacija studenata, bavljenje naukom i prezentacija naučnih rezultata – ističe doktor Jakovljević.

Dekan fakulteta medicinskih nauka u Kragujevcu je saradjivao sa najugledijim imenima iz sveta, a na njegovom fakultetu veliki je broj gostujućih profesora i studenata iz EU. Organizator je najvećeg broja naučnih skupova sa područja medicine u Srbiji.

- Cela priča koja je dovela do izuzetne međunarodne saradnje koju sam zajedno sa svojim starijim i mlađim saradnicima ostvario u poslednjih 15-tak godina počela je krajem prošlog veka, mojim učešćem u organizacijama različitih naučnih skupova. Ta strast mi je, delom, i u genima, jer je moja majka, sada penzionisani profesor univerziteta, u toku svoje karijere stalno organizovala seminare i prezentovala svoje naučne radove na njima. Kao veoma mali sam to gledao, a ponekad i učestvovao, tako da mi je to davnih dana „ušlo u krv“. Prvi veliki naučni skup u čijoj sam organizaciji neposredno učestvovao je bio nacionalni kongres patologa 2000. godine, kada me je rrof. Snežana Jančić uzela za sekretara organizacionog odbora. Od tada svake godine smo, najviše prof. Dragan Đurić, moj mentor, a sada naučni partner, organizovali bar po jedan naučni skup u našoj zemlji sa značajnim međunardonim učešćem - priča dr Jakovljević.

U početku su to radili zahvaljujući velikom entuzijazmu, dovijajući se na različite načine.

- Ja sam, ne retko, uključivao u organizaciju svoju suprugu Biljanu, koja govori bolje engleski od mene, tako da možete zamisliti koliko su naši porodični trenuci trpeli tu moju strast prema organizaciji naučnih skupova. Ti skupovi su bili prilika da predstavimo svoje rezultate međunarodnoj stručnoj javnosti i time polako počnemo da bivamo prepoznati na mapi evropske i svetske fiziološke nauke - nastavlja naš sagovornik.

Možda je jedna od prelomnih godina u profesionalnom životu dr Jakovljevića bila 2005, kada su ove njihove aktivnosti dobile institucionu podršku njegovog matičnog fakulteta i Vojnomedicinske akademije, koja je, doduše, nagovestila podršku još dve godine ranije.

- Od tada je svaki naš sledeći naučni skup imao i elemente grandioznosti, počev od kvaliteta naučnih radova, preko nivoa inostranih učesnika do fenomenalnog socijalnog programa. Na taj način smo pokušali da našu zemlju predstavimo u što boljem svetlu. Te godine se pojavio i naš budući veliki „guru“, prof. dr Naranjan Dhalla, čovek koji je, de facto, od tada moj najveći učitelj. Inače, radi se o globalnom lideru u oblasti kardiovaskularnih nauka, koji je prepoznao potencijal naše nauke, i moj lični, i od tada mi nesebično pomagao. Nakon međunarodnog prepoznavanja, počeo je da raste broj mladih ljudi koji su se zainteresovali za ovakav tip istraživanja i saradnju sa mnom. Prvi od njih, moj po stažu najstariji, a, inače, po godinama mladi divni čovek je sadašnji profesor Vladimir Živković, koji je prvi izdržao veoma jak tempo koji zahteva saradnja sa mnom. On i dan danas predstavlja, sportskim rečnikom, onog koji „drži svlačionicu“ i koji je najzaslužniji za predivnu atmosferu koja vlada u našem timu koji je u međuvremenu narastao na više od 25 mladih, dobrih, pametnih, vrednih, lepih ljudi koji svakog dana rade kao jedan - otkriva dr Jakovljević.

Paralaleno sa tim je rastao broj međunarodnih kontakata, gde je njihov rad prepoznat na svim stranama sveta.

- To je prouzrokovalo sve veći broj mojih pozivnih predavanja širom sveta, a kasnije i odlaske na usavršavanja mojih najbližih saradnika. Svi oni su proveli ili će provesti jedan deo svog studijskog usavršavanja negde u inostranstvu. Na sreću ove zemlje i moju ličnu, oni su se svi vratili nazad da svoja stečena znanja prenesu na mlađe generacije i nastave svoj rad u zemlji Srbiji, bez obzira na razne unosne ponude koje su imali – kaže na kraju razgovora doktor Jakovljević.

 

Ostali naslovi

Berza za selidbu pčela od sada i u Beču
Srpska ekonomija
Takozvana berza za selidbu pčela sada postoji i u Beču. Ideja je jednostavna: ljudi ili preduzeća koji poseduju veće cvetne površine nude ih onlajn, a pčelari potom sele svoje košnice tamo. Berza za selidbu pčela trebalo bi da donese prednosti kako poljoprivredi, tako i pčelarstvu. Bolje oprašivanje biljaka pčelama znači veći prinos
U Beču razvijaju bateriju koja ne zahteva problematične sirovine poput litijuma
Srpska ekonomija
Austrijski institut za tehnologiju (AIT) u Beču dobio je od Evropske unije veliki istraživački projekat za proizvodnju baterija od recikliranih materijala. Oko 35 stručnjaka radi u laboratoriji za razvoj baterija za koje nisu potrebne problematične sirovine poput litijuma, nikla i kobalta
Sajber kriminalci kontaktiraju decu preko video poziva
Srpska ekonomija
Popularna smart Igračka - robot ranjiva na potencijalne sajber napade koje kriminalci mogu da iskoriste da bi stupili u kontakt sa decom preko putem video chat-a, bez saglasnosti roditelja. Postoji rizik da hakeri dobiju direktan pristup osetljivim informacijama poput imena korisnika, pola, godina, pa čak i njihove lokacije
Katastrofe postaju predvidive uz svemirske podatke
Srpska ekonomija
Mnogi ljudi su nepripremljeni za poplave ili klizišta. Projekat Evropske svemirske agencije (ESA) u saradnji sa Tehničkim univerzitetom u Beču odsada čini ciklus kruženja vode predvidivim. Koncept „Digitalni blizanac“ Zemlje omogućava precizne prognoze
Više od polovine kompanija koristi AI i IoT u poslovanju
Srpska ekonomija
Više od 50 odsto kompanija implementiralo veštačku inteligenciju (AI) i Internet of Things (IoT) u poslovnu infrastrukturu. Takođe, 33 odsto ispitanika planira da implementira ove povezane tehnologije u roku od dve godine. Međusobno povezane tehnologije AI i IoT povezuju sve više uređaja, sistema i aplikacija
Više od 33 miliona sajber napada na mobilne uređaje tokom 2023. godine
Srpska ekonomija
Primetan je trend rasta napada na mobilne uređaje. Samo u 2023. godini, broj globalnih napada porastao je na 33.790.599, što je skok od skoro 52 odsto u poređenju sa 22.255.956 napada zabeleženih 2022. godine
Petina korisnika servisa za onlajn dejting u Srbiji su žrtve digitalnog uhođenja
Srpska ekonomija
Novo istraživanje koje je sprovela kompanija Kaspersky na uzorku od 21.000 ispitanika širom sveta, uključujući i 1.000 ispitanika iz Srbije, otkrilo je nove uvide o razmerama zloupotreba i uhođenja u digitalnom svetu
Veštačka inteligencija u borbi protiv rasipanja hrane
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija ima široku primenu u avio-industriji, poput predviđanja vremenskih prilika, održavanja aviona, davanja personalizovanih saveta putnicima nakon rezervacija. Predviđa se najtačniji mogući broj putnika za ceo proces keteringa, čime se sprečava višak obroka i, posledično, bacanje hrane
Medonosne pčele otkrivaju zagađivače okoline
Srpska ekonomija
U potrazi za hranom pčele prikupljaju zagađivače iz vazduha, zemlje i vode, zbog čega su ovi insekti već duže vreme u fokusu nauke kao pokazatelji stepena zagađenja okoline. Pčele su genijalni „detektivi“ za praćenje zagađenja, posebno u vezi sa teškim metalima
Da li je umetnost blagotvorna i kako razlikovati kič od umetnosti?
Srpska ekonomija
Posmatranje „Betovenovog friza“ slikara Gustava Klimta pozitivno utiče na raspoloženje – posebno kada istovremeno svira Deveta simfonija Ludviga van Betovena. To je pokazalo istraživanje koje su sproveli psiholozi Bečkog univerziteta