Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Influenseri uglavnom reklamiraju nezdrave proizvode

Mastriht
Foto: © Adem
Srpska ekonomija

Tri četvrtine proizvoda o kojima nemački influenseri postavljaju objave na društvenim mrežama je toliko nezdravo da krše standarde oglašavanja za decu Svetske zdravstvene organizacije.

To je pokazalo istraživanje naučnog tima na čelu sa Evom Vincer iz Centra za javno zdravlje Medicinskog univerziteta u Beču. Rezultati istraživanja su predstavljeni na ovogodišnjem Evropskom kongresu o gojaznosti u Mastrihtu.

Analiza istraživača je pokazala da tinejdžeri na Tiktoku, Instagramu i Jutjubu u toku jednog sata dođu u kontakt sa reklamama za 18 proizvoda, a da toga nisu ni svesni. Oni su istraživali obroke, grickalice i napitke koji se pojavljuju u snimcima i postovima najpopularnijih influensera na nemačkom govornom području i to na mrežama Tiktok, Instagram i Jutjub. Ukupno tri muškarca i tri žene sa svojim objavama zajedno dosežu i utiču na 35 miliona pratilaca i pretplatnika uzrasta od 13 do 17 godina.

Rezultati pokazuju da 75 odsto predstavljenih proizvoda ima toliko visok sadržaj soli, masti i šećera da prema smernicama Svetske zdravstvene organizacije ne smeju da budu na tržištu kao ponuda za decu. Većina snimaka i objava nije bila označena kao reklama. „Ovo ističe koliko je neophodno definisanje smernica i regulisanje marketinga influensera kada su deca u pitanju“, objašnjava Eva Vincer.

Studija se treba posmatrati u korelaciji sa činjenicom da 20 odsto dece i mladih širom sveta pati od viška kilograma i gojaznosti. Oglašavanje nezdravih proizvoda smatra se važnim faktorom koji utiče na gojaznost kod dece. „Političari moraju preduzeti mere protiv društvenih mreža u ovom kontekstu. U većini zemalja nema ograničenja za oglašavanje nezdrave hrane na sajtovima, društvenim mrežama ili mobilnim aplikacijama. Vlade treba da preduzmu mere koje bi ohrabrile decu da vode zdrav život“, zaključuje Eva Vincer.

Ostali naslovi

U Beču razvijaju bateriju koja ne zahteva problematične sirovine poput litijuma
Srpska ekonomija
Austrijski institut za tehnologiju (AIT) u Beču dobio je od Evropske unije veliki istraživački projekat za proizvodnju baterija od recikliranih materijala. Oko 35 stručnjaka radi u laboratoriji za razvoj baterija za koje nisu potrebne problematične sirovine poput litijuma, nikla i kobalta
Sajber kriminalci kontaktiraju decu preko video poziva
Srpska ekonomija
Popularna smart Igračka - robot ranjiva na potencijalne sajber napade koje kriminalci mogu da iskoriste da bi stupili u kontakt sa decom preko putem video chat-a, bez saglasnosti roditelja. Postoji rizik da hakeri dobiju direktan pristup osetljivim informacijama poput imena korisnika, pola, godina, pa čak i njihove lokacije
Katastrofe postaju predvidive uz svemirske podatke
Srpska ekonomija
Mnogi ljudi su nepripremljeni za poplave ili klizišta. Projekat Evropske svemirske agencije (ESA) u saradnji sa Tehničkim univerzitetom u Beču odsada čini ciklus kruženja vode predvidivim. Koncept „Digitalni blizanac“ Zemlje omogućava precizne prognoze
Više od polovine kompanija koristi AI i IoT u poslovanju
Srpska ekonomija
Više od 50 odsto kompanija implementiralo veštačku inteligenciju (AI) i Internet of Things (IoT) u poslovnu infrastrukturu. Takođe, 33 odsto ispitanika planira da implementira ove povezane tehnologije u roku od dve godine. Međusobno povezane tehnologije AI i IoT povezuju sve više uređaja, sistema i aplikacija
Više od 33 miliona sajber napada na mobilne uređaje tokom 2023. godine
Srpska ekonomija
Primetan je trend rasta napada na mobilne uređaje. Samo u 2023. godini, broj globalnih napada porastao je na 33.790.599, što je skok od skoro 52 odsto u poređenju sa 22.255.956 napada zabeleženih 2022. godine
Petina korisnika servisa za onlajn dejting u Srbiji su žrtve digitalnog uhođenja
Srpska ekonomija
Novo istraživanje koje je sprovela kompanija Kaspersky na uzorku od 21.000 ispitanika širom sveta, uključujući i 1.000 ispitanika iz Srbije, otkrilo je nove uvide o razmerama zloupotreba i uhođenja u digitalnom svetu
Veštačka inteligencija u borbi protiv rasipanja hrane
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija ima široku primenu u avio-industriji, poput predviđanja vremenskih prilika, održavanja aviona, davanja personalizovanih saveta putnicima nakon rezervacija. Predviđa se najtačniji mogući broj putnika za ceo proces keteringa, čime se sprečava višak obroka i, posledično, bacanje hrane
Medonosne pčele otkrivaju zagađivače okoline
Srpska ekonomija
U potrazi za hranom pčele prikupljaju zagađivače iz vazduha, zemlje i vode, zbog čega su ovi insekti već duže vreme u fokusu nauke kao pokazatelji stepena zagađenja okoline. Pčele su genijalni „detektivi“ za praćenje zagađenja, posebno u vezi sa teškim metalima
Da li je umetnost blagotvorna i kako razlikovati kič od umetnosti?
Srpska ekonomija
Posmatranje „Betovenovog friza“ slikara Gustava Klimta pozitivno utiče na raspoloženje – posebno kada istovremeno svira Deveta simfonija Ludviga van Betovena. To je pokazalo istraživanje koje su sproveli psiholozi Bečkog univerziteta
Zavisnost od mobilnih telefona uporediva sa drogama
Srpska ekonomija
Austrijanci u proseku provedu tri sata dnevno sa svojim pametnim telefonom. Sve više ljudi postaje doslovno zavisno od „online aktivnosti“. Dva stručnjaka iz Instituta Anton Prokš u Beču, jedne od vodećih klinika za lečenje bolesti zavisnosti u Evropi, vide paralele između zavisnosti od mobilnih telefona i zavisnosti od droga