Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Rat u Ukrajini: Tihi napad na svet u razvoju

Njujork
Foto: Antonio Gutereš, genralni sekretar Ujedinjenih nacija
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš objavio je prvi izveštaj Globalne grupe za odgovor na krizu o globalnim implikacijama rata u Ukrajini na hranu, energiju i finansije. Tim povodom pbjavio je autorski tekst, koji je dostavljen redakciji portala Srpska ekonomija.

Za narod Ukrajine, ruska invazija je pravi košmar, kao i humanitarna katastrofa zastrašujućih razmera.

Ovaj rat, uz to, sve više postaje pitanje života i smrti za ugrožene ljude širom sveta.

Svedoci smo tragedije koja se odvija u Ukrajini: gradovi bivaju sravnjeni sa zemljom, ljudi pate i stradaju u svojim domovima i na ulicama, a u toku je i najbrže rastuća kriza raseljavanja u Evropi od Drugog svetskog rata.

Van granica Ukrajine, daleko od pažnje medija, ovaj rat je pokrenuo i tihi napad na svet u razvoju. Ova kriza bi 1,7 milijardi ljudi, tj. jednu petinu čovečanstva, mogla da dovede do siromaštva, nemaštine i gladi, i to u razmerama koje nisu viđene decenijama.

Ukrajina i Ruska Federacija proizvode 30 procenata svetske pšenice i ječma, jednu petinu kukuruza i više od polovine celokupnog suncokretovog ulja na svetu. Žitarice koje proizvode ove dve zemlje hrane najsiromašnije i najugroženije, s obzirom na to da je reč o jednoj trećini pšenice koju uvozi 45 afričkih i najnerazvijenijih zemalja.

Istovremeno, Rusija je najveći svjetski izvoznik prirodnog gasa i drugi po veličini izvoznik nafte.

Ovaj rat poljoprivrednike sprečava da obrađuju usjeve, dovodi do zatvaranja luka i obustavljanja izvoza žitarica, čime se narušavaju lanci snabdevanja i dolazi do vrtoglavog rasta cena.

Mnoge zemlje u razvoju još uvek pokušavaju da se oporave od posledica pandemije COVID-19, istovremeno opterećene nikad većim dugom i rastućom inflacijom.

Od početka 2022. godine, cene pšenice i kukuruza porasle su za 30 procenata.

Cena Brent sirove nafte porasla je za više od 60 procenata u prošloj godini, dok su cene prirodnog gasa i đubriva danas duplo veće.

Humanitarne operacije Ujedinjenih nacija trpe veliki pritisak. Svetski program za hranu upozorava da se suočava s nemogućim izborom uzimanja od gladnih kako bi se nahranili oni koji žive u uslovima potpune oskudice hrane. Svetskom programu za hranu neophodno je 8 milijardi dolara kako bi podržao svoje operacije u Jemenu, Čadu i Nigeru.

Neke od zemalja već klize iz stanja ugroženosti ka krizi i ozbiljnim socijalnim nemirima. Znamo da koreni mnogih sukoba leže upravo siromaštvu, nejednakosti, nerazvijenosti i osećaju beznadežnosti.

Iako veći deo sveta izražava sve veću solidarnost s narodom Ukrajine, nisu vidljivi znaci podrške za 1,7 milijardi drugih potencijalnih žrtava ovog rata.

Imamo jasnu moralnu dužnost da podržimo i njih, i to svuda.

Cilje Grupe za odgovor na globalnu krizu hrane, energije i finansija, koju sam uspostavio prošlog meseca, je da u koordinaciji s vladama, međunarodnim finansijskim institucijama i drugim ključnim partnerima iznađe rešenja za ove uzajamno povezane krize. Ovim putem zahvaljujem globalnim liderima u svim sektorima koji podržavaju ovu inicijativu.

Kad je reč o hrani, sve zemlje pozivamo da svoja tržišta drže otvorenim, da se odupru prekomernom gomilanju sirovina i proizvoda, kao i neopravdanim i nepotrebnim ograničenjima izvoza, te da rezerve stave na raspolaganje zemljama u kojima postoji najveći rizik od gladi i oskudice.

Ovo nije trenutak za protekcionizam. Ako budemo nastupali zajedno, biće dovoljno hrane da svaka zemlja prebrodi ovu krizu.

Apeli humanitarne prirode moraju biti u potpunosti finansirani, uključujući i Svetski program za hranu. Jednostavno, ne smemo dozvoliti da u 21. veku ljudi gladuju.

Kad je reč o energiji, korišćenje strateških zaliha i dodatnih rezervi moglo bi pomoći da se efekti trenutne energetske krize ublaže u kratkom roku.

Ipak, jedino srednjoročno i dugoročno rešenje je da se ubrza upotreba obnovljive energije, na koju promjene na tržišta nemaju uticaja. Na ovaj način, omogućiće se postepeno ukidanje upotrebe uglja i svih ostalih fosilnih goriva.

Kad je reč o finansijama, G20 i međunarodne finansijske institucije moraju preći u vanredni režim delovanja i naći način da povećaju likvidnost i fiskalni prostor, tako da vlade zemalja u razvoju budu u mogućnosti da ulažu u najsiromašnije i najugroženije, kao i u ostvarivanje Ciljeva održivog razvoja.

Ovo bi trebalo da predstavlja prvi korak prema dubokim reformama našeg nepravednog globalnog finansijskog sistema, koji bogate čini bogatijima, a siromašne siromašnijima.

Socijalna zaštita, uključujući materijalna davanja, biće od suštinskog značaja za podršku porodicama koje su se našle u očajnoj situaciji tokom ove krize.

Ipak, brojne zemlje u razvoju koje su opterećene velikim spoljnim dugom nemaju likvidnost koja im omogućava da uspostave ove sigurnosne socijalne mreže. Mi ne možemo stajati po strani i nemo posmatrati te zemlje, jer su primorane da biraju između ulaganja u svoje građane i izvršavanja svojih obaveza u vezi s dugom.

Jedino trajno rešenje za rat u Ukrajini i njegov udar na najsiromašnije i najugroženije u svetu jeste mir.

Dok Ujedinjene nacije rade na podršci nevinim žrtvama ovog rata – u Ukrajini i van nje – pozivamo globalnu zajednicu da zauzme jedinstven stav i podrži našu apel za mir.

Ovaj rat se mora završiti, i to odmah.

Ostali naslovi

U Beču razvijaju bateriju koja ne zahteva problematične sirovine poput litijuma
Srpska ekonomija
Austrijski institut za tehnologiju (AIT) u Beču dobio je od Evropske unije veliki istraživački projekat za proizvodnju baterija od recikliranih materijala. Oko 35 stručnjaka radi u laboratoriji za razvoj baterija za koje nisu potrebne problematične sirovine poput litijuma, nikla i kobalta
Sajber kriminalci kontaktiraju decu preko video poziva
Srpska ekonomija
Popularna smart Igračka - robot ranjiva na potencijalne sajber napade koje kriminalci mogu da iskoriste da bi stupili u kontakt sa decom preko putem video chat-a, bez saglasnosti roditelja. Postoji rizik da hakeri dobiju direktan pristup osetljivim informacijama poput imena korisnika, pola, godina, pa čak i njihove lokacije
Katastrofe postaju predvidive uz svemirske podatke
Srpska ekonomija
Mnogi ljudi su nepripremljeni za poplave ili klizišta. Projekat Evropske svemirske agencije (ESA) u saradnji sa Tehničkim univerzitetom u Beču odsada čini ciklus kruženja vode predvidivim. Koncept „Digitalni blizanac“ Zemlje omogućava precizne prognoze
Više od polovine kompanija koristi AI i IoT u poslovanju
Srpska ekonomija
Više od 50 odsto kompanija implementiralo veštačku inteligenciju (AI) i Internet of Things (IoT) u poslovnu infrastrukturu. Takođe, 33 odsto ispitanika planira da implementira ove povezane tehnologije u roku od dve godine. Međusobno povezane tehnologije AI i IoT povezuju sve više uređaja, sistema i aplikacija
Više od 33 miliona sajber napada na mobilne uređaje tokom 2023. godine
Srpska ekonomija
Primetan je trend rasta napada na mobilne uređaje. Samo u 2023. godini, broj globalnih napada porastao je na 33.790.599, što je skok od skoro 52 odsto u poređenju sa 22.255.956 napada zabeleženih 2022. godine
Petina korisnika servisa za onlajn dejting u Srbiji su žrtve digitalnog uhođenja
Srpska ekonomija
Novo istraživanje koje je sprovela kompanija Kaspersky na uzorku od 21.000 ispitanika širom sveta, uključujući i 1.000 ispitanika iz Srbije, otkrilo je nove uvide o razmerama zloupotreba i uhođenja u digitalnom svetu
Veštačka inteligencija u borbi protiv rasipanja hrane
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija ima široku primenu u avio-industriji, poput predviđanja vremenskih prilika, održavanja aviona, davanja personalizovanih saveta putnicima nakon rezervacija. Predviđa se najtačniji mogući broj putnika za ceo proces keteringa, čime se sprečava višak obroka i, posledično, bacanje hrane
Medonosne pčele otkrivaju zagađivače okoline
Srpska ekonomija
U potrazi za hranom pčele prikupljaju zagađivače iz vazduha, zemlje i vode, zbog čega su ovi insekti već duže vreme u fokusu nauke kao pokazatelji stepena zagađenja okoline. Pčele su genijalni „detektivi“ za praćenje zagađenja, posebno u vezi sa teškim metalima
Da li je umetnost blagotvorna i kako razlikovati kič od umetnosti?
Srpska ekonomija
Posmatranje „Betovenovog friza“ slikara Gustava Klimta pozitivno utiče na raspoloženje – posebno kada istovremeno svira Deveta simfonija Ludviga van Betovena. To je pokazalo istraživanje koje su sproveli psiholozi Bečkog univerziteta
Zavisnost od mobilnih telefona uporediva sa drogama
Srpska ekonomija
Austrijanci u proseku provedu tri sata dnevno sa svojim pametnim telefonom. Sve više ljudi postaje doslovno zavisno od „online aktivnosti“. Dva stručnjaka iz Instituta Anton Prokš u Beču, jedne od vodećih klinika za lečenje bolesti zavisnosti u Evropi, vide paralele između zavisnosti od mobilnih telefona i zavisnosti od droga