Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Pandemija KOVID-19 stvorila je neočekivane mogućnosti

Populacioni fond Ujedinjenih nacija
Srpska ekonomija

Kovid-19 stvorio je neočekivane mogućnosti za zemlje koje se suočavaju sa trendom depopulacije u jugoistočnoj Evropi, uključujući u Srbiji – otkriva novi izveštaj UNFPA. Pandemija KOVID-19 stvorila je neočekivane mogućnosti, čak i u ruralnim oblastima, za zemlje jugoistočne Evrope koje se bore sa smanjenjem broja stanovnika, navodi se u novom izveštaju koji je objavio UNFPA, Populacioni fond Ujedinjenih nacija.

„Decenijama je postojao samo jedan pravac za migrante u jugoistočnoj Evropi: prema gradovima i naprednijim zemljama zapadne Evrope. Ali otkako je počela pandemija Kovid-19, mnogi emigranti su se vratili kućama, a čak vidimo i obećavajuće znake oživljavanja sela“, izjavila je Alana Armitaž, regionalna direktorka UNFPA za istočnu Evropu i centralnu Aziju.

„Zemlje jugoistočne Evrope sada imaju priliku da stvore podsticaje za povratnike, sa svim njihovim dragocenim iskustvima i znanjem, da ostanu i da ubrzaju novonastali pomak ka životu na selu poboljšavanjem atraktivnosti ruralnih područja“, dodala je gospođa Armitaž.

Prema projekcijama izračunatim pre pandemije, Srbija će 2050. godine imati 23,8% manje ljudi. Sa skoro polovinom ljudi koji žive u gradovima - Beograd, Novi Sad, Niš i Subotica, u mnogim selima je ostalo samo 500 stanovnika ili manje. Od 2013. godine, prijavljeno je da se 250.000 ljudi svake godine selilo iz ruralnih u urbana područja. Međutim, procenjuje se da je u 2020. godini u ruralnim područjima živelo oko milion ljudi, uključujući 175.000 penzionera.

Tokom prvih nedelja i meseci pandemije stotine hiljada ljudi koji su živeli i radili u inostranstvu vratili su se kućama. Iako ne postoje precizni brojevi o povratnicima, predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je na konferenciji za novinare da se samo od 5. do 21. marta 2020. godine u zemlju vratilo 317.000 građana. Nedavno istraživanje pokazalo je da se 38,5% ispitanika vratilo iz porodičnih razloga, 17% se osećalo sigurnije u svojoj zemlji, a 9,6% je reklo da su članovi njihovih porodica insistirali na povratku. S pandemijom je usledio neočekivani porast rada na daljinu, što znači da značajan deo povratnika u jugoistočnoj Evropi čine profesionalci koji nisu prestali da rade samo zato što su otišli svojim kućama. A mnogi će možda i ostati kada se pandemija povuče. UNFPA izveštaj, koji se fokusira na Srbiju i Bugarsku, opisuje i druge trendove.

„Kao i u drugim delovima sveta, mnogi stanovnici grada napuštaju male stanove i visoke kirije i traže veće domove bilo izvan velikih gradova ili na selu. Na primer, u Vrmdži vidimo da je pandemija ubrzala razvoj i kvalitet života, dok istovremeno cene imovine rastu tamo, baš kao i u bolje povezanim selima oko Beograda i Novog Sada. Nekada opustošena sela iznenada postaju privlačna za one koji žele iskusiti mirniji, “zeleniji” i život više okrenut porodici “- primećuje Džon Kenedi Mosoti, direktor UNFPA za Srbiju. Da bi se obuhvatila iskustva i namere ljudi i da bi se bolje razumela nastajuća dinamika, izveštaj gleda u to kako pandemija ima potencijal da promeni urbano-ruralne odnose u jugoistočnoj Evropi.

Izveštaj sadrži priče o povratnoj migraciji i iznosi konkretne predloge politika koje uzimaju u obzir održive načine za konsolidaciju ovih trendova i zaustavljanje propadanja sela. Izveštaj takođe naglašava potrebu da se vlade, lokalne samouprave, EU i međunarodne finansijske institucije prilagode promenama i da investiraju u razvoj ruralnih područja, na primer, stvaranjem ruralnih zona za oživljavanje radi targetiranja investicija, kreiranja novih radnih mesta, zaustavljanja seoskog odliva mozgova i emigracija. Takve ideje trebalo bi da upotpune modernizaciju infrastrukture, potpunu digitalizaciju i ozelenjavanje. Izveštaj pokazuje da uz prave politike, viziju za budućnost i pravu kombinaciju investicija, države mogu da imaju koristi od povratnih migracija i mogu da preokrenu trend propadanja sela koji traje decenijama, procesa koji je nekada izgledao nezaustavljiv. 

Ostali naslovi

Berza za selidbu pčela od sada i u Beču
Srpska ekonomija
Takozvana berza za selidbu pčela sada postoji i u Beču. Ideja je jednostavna: ljudi ili preduzeća koji poseduju veće cvetne površine nude ih onlajn, a pčelari potom sele svoje košnice tamo. Berza za selidbu pčela trebalo bi da donese prednosti kako poljoprivredi, tako i pčelarstvu. Bolje oprašivanje biljaka pčelama znači veći prinos
U Beču razvijaju bateriju koja ne zahteva problematične sirovine poput litijuma
Srpska ekonomija
Austrijski institut za tehnologiju (AIT) u Beču dobio je od Evropske unije veliki istraživački projekat za proizvodnju baterija od recikliranih materijala. Oko 35 stručnjaka radi u laboratoriji za razvoj baterija za koje nisu potrebne problematične sirovine poput litijuma, nikla i kobalta
Sajber kriminalci kontaktiraju decu preko video poziva
Srpska ekonomija
Popularna smart Igračka - robot ranjiva na potencijalne sajber napade koje kriminalci mogu da iskoriste da bi stupili u kontakt sa decom preko putem video chat-a, bez saglasnosti roditelja. Postoji rizik da hakeri dobiju direktan pristup osetljivim informacijama poput imena korisnika, pola, godina, pa čak i njihove lokacije
Katastrofe postaju predvidive uz svemirske podatke
Srpska ekonomija
Mnogi ljudi su nepripremljeni za poplave ili klizišta. Projekat Evropske svemirske agencije (ESA) u saradnji sa Tehničkim univerzitetom u Beču odsada čini ciklus kruženja vode predvidivim. Koncept „Digitalni blizanac“ Zemlje omogućava precizne prognoze
Više od polovine kompanija koristi AI i IoT u poslovanju
Srpska ekonomija
Više od 50 odsto kompanija implementiralo veštačku inteligenciju (AI) i Internet of Things (IoT) u poslovnu infrastrukturu. Takođe, 33 odsto ispitanika planira da implementira ove povezane tehnologije u roku od dve godine. Međusobno povezane tehnologije AI i IoT povezuju sve više uređaja, sistema i aplikacija
Više od 33 miliona sajber napada na mobilne uređaje tokom 2023. godine
Srpska ekonomija
Primetan je trend rasta napada na mobilne uređaje. Samo u 2023. godini, broj globalnih napada porastao je na 33.790.599, što je skok od skoro 52 odsto u poređenju sa 22.255.956 napada zabeleženih 2022. godine
Petina korisnika servisa za onlajn dejting u Srbiji su žrtve digitalnog uhođenja
Srpska ekonomija
Novo istraživanje koje je sprovela kompanija Kaspersky na uzorku od 21.000 ispitanika širom sveta, uključujući i 1.000 ispitanika iz Srbije, otkrilo je nove uvide o razmerama zloupotreba i uhođenja u digitalnom svetu
Veštačka inteligencija u borbi protiv rasipanja hrane
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija ima široku primenu u avio-industriji, poput predviđanja vremenskih prilika, održavanja aviona, davanja personalizovanih saveta putnicima nakon rezervacija. Predviđa se najtačniji mogući broj putnika za ceo proces keteringa, čime se sprečava višak obroka i, posledično, bacanje hrane
Medonosne pčele otkrivaju zagađivače okoline
Srpska ekonomija
U potrazi za hranom pčele prikupljaju zagađivače iz vazduha, zemlje i vode, zbog čega su ovi insekti već duže vreme u fokusu nauke kao pokazatelji stepena zagađenja okoline. Pčele su genijalni „detektivi“ za praćenje zagađenja, posebno u vezi sa teškim metalima
Da li je umetnost blagotvorna i kako razlikovati kič od umetnosti?
Srpska ekonomija
Posmatranje „Betovenovog friza“ slikara Gustava Klimta pozitivno utiče na raspoloženje – posebno kada istovremeno svira Deveta simfonija Ludviga van Betovena. To je pokazalo istraživanje koje su sproveli psiholozi Bečkog univerziteta