Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Integracije u regionu

Nove inicijative
Srpska ekonomija

Korona ne zna za granice koje dele zemlje Zapadnog Balkana, kao i ovaj region od ostalih zemalja okupljenih u Evropskoj uniji. Za razliku od ove pošasti koja hara regionom, pred privrednike balkanskih zemalja godinama se isprečuju granice koje koče regionalnu integraciju i izgradnju zajedničkog tržišta. Zbog toga se sve češće čuju zahtevi privrednika upućeni Evropskoj uniji da, kako je rečeno i na osnivačkoj sednici Poslovnog saveta zajedničke komore šest zapadnobalkanskih privreda, obezbedi inkluzivno proširenje.

Privrednici, lideri velikih regionalnih poslovnih sistema, albanskih - BALFIN, Agna i Infosoft grupe, bosanskohercegovačkih - MS Wood, Sarajevski kiseljak i Mikroelektronika, kosovskih - Devoli korporacija i Albi grupa, crnogorskih - Voli, Trebjesa i Portonovi, makedonskih - Alkalod i M6/Tikveš i srpskih - Eliksir grupa, Nelt i Milšped, slažu se da je potrebno potpuno otvaranje evropskog tržišta za kompanije i proizvode sa Zapadnog Balkana i pre punopravnog članstva, u oblastima u kojima su ispunjeni evropski standardi, harmonizovana pravila i uspostavljene institucije.

Inače, Poslovni savet zajedničke privredne komore regiona, čine vlasnici i menadžeri 16 velikih poslovnih sistema iz svih šest zapadnobalkanskih ekonomija. Oni zapošljavaju 25 hiljada ljudi i zajedno ostvaruju više od 2,8 milijardi evra godišnjeg prihoda. Oni će, kako je saopšteno posle sastanka, na osnovu merljivih kriterijuma, pratiti napredak u realizaciji Plana za zajedničko regionalno tržište.

“O stanju na terenu naš Poslovni savet će redovno informisati zapadnobalkanske vlade, ali i Evropsku uniju, dajući, na osnovu iskustva iz svakodnevnog rada i detaljnih analiza, konkretne predloge i sugestije mera kako bi se ubrzalo otklanjanje barijera, smanjili troškovi i olakšalo poslovanje unutar regiona i sa Evropskom unijom”, istakao je Marko Čadež, poredsednik Privredne komore Srbije, koji je i predsaednik Upravnog odbora Komorskog investicionog foruma.

Čadež je, kako je saopšteno, rekao da će to uneti fleksibilniji, nebirokratski pristup u rešavanju problema sa kojima se privreda svakodnevno suočava i novu dinamiku u dijalog koji Komorski investicioni forum kao zajednička komora regiona, u ime više od 350.000 kompanija, vodi sa zapadnobalkanskim i institucijama u Briselu.

Da bi se obezbedio slobodan, brži protok ljudi, robe, usluga i kapitala u regionu, prema mišljenju članova Poslovnog saveta, najvažnije i najhitnije je da vlade što pre standardizuju i obezbede međusobno priznavanje sertifikata i druge trgovinske dokumentacije koja prati robu, kao i da se unapređenjem infrastrukture na graničnim prelazima, usaglašavanjem radnih vremena graničnih službi i ubrzanjem carinskih procedura obezbede brži protok robe i carinjenje bez papira. Jednako je važno, smatraju privrednici, da se regionalno reši pitanje fiskalizacije, da se potpiše najavljeni sporazum o radnim dozvolama, usaglase licence, softveri, olakšaju međukompanijski transferi, smanje unutarregionalna plaćanja…

Regionalna saradnja kroz uklanjanje prepreka sa kojima se privrednici sada svakodnevno suočavaju potrebna nam je više nego ikada i kao odgovor na otežano poslovanje tokom pandemije i kao najbolji put da se privredi regiona u celini i kompanijama pojedinačno obezbede uslovi za konkurentnije poslovanje, rast i razvoj u narednom periodu, zajednički je stav poslovnih lidera, članova Poslovnog saveta i svih šest nacionalnih komora, članica zajedničke komore regiona.

Taj stav, sa konkretnim preporukama poslovne zajednice, iskazan je u dokumentu koji je Komorski investicioni forum sačinio, u sklopu priprema za ovogodišnji Samit na Zapadnom Balkanu. Poslovna zajednica je u dokumentu pozvala zapadnobalkanske vlade da utvrde prioritete za sprovođenje Plana za zajedničko regionalno tržište u narednih godinu dana, da podstiču i olakšavaju inkluzivno proširenje i podrže privredu u zahtevu da se, uz zelene koridore za robu i zelene linije za poslovne ljude unutar regiona, zelene trake uspostave i na graničnim prelazima sa zemljama EU, kako bi se obostrano ubrzao promet robe, a kompanijama na Balkanu omogućio lakši izvoz i nabavka sirovina.

Uz poziv političkim elitama da nastave sa iskazanom solidarnošću tokom pandemije Kovid 19, poslovna zajednica od vlada očekuje da podrže i izgradnju lanaca snabdevanja u osetljivim oblastima, uključujući medicinska sredstva i farmaceutske proizvode. Važno je, ukazuje privreda, da se iskoriste prilike za veća ulaganja u poboljšanje energetske povezanosti i efikasnosti i da vlade zajednički rade na promociji investicija.

Da bi se obezbedila bolja i efikasnija kordinacija, jača politička podrška regionalnim integracijama i veće međusobno poverenje u izgradnji jedinstvenog regionalnog tržišta, zajednička komora šest privreda regiona, ponovila je zahtev da sve vlade uspostave ministarstva za regionalnu saradnju ili imenuju zvaničnike na ministarskom nivou sa zadatkom da osiguraju sprovođenje dogovorenih politika i mera.

Predstavnik Generalnog direktorata Evropske komisije za proširenje Tomas Haglajtner, istakao je značaj učešća privrede i inicijativa biznis zajednice u procesu izgradnje zajedničkog tržišta i sprovođenju Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan

“Te investicije imaće punog smisla ako postoji slobodan protok robe, ljudi, usluga i kapitala, ako se uspostavi jedinstveno tržište u regionu, koje funkcioniše po EU pravilima, što će voditi i integraciji regiona u EU”, rekao je Haglajtner

Direktor CEFTA sekretarijata Emir Đikić ukazao je na važnost merljivosti rezultata u otklanjanju barijera i ključnu ulogu poslovne zajednice u sprovođenju dogovorenog i implementaciji zajedničkih rešenja u svim zemljama regiona.

Tanja Miščević, zamenik generalnog sekretara Regionalnog saveta za saradnju naglasila je značaj inicijative „Mini Šengen“ zasnovane na četiri evropske slobode, kao sastavni deo EU integracija zapadnobalkanskih ekonomija.

Akcioni plan za zajedničko regionalno tržište, po njenim rečima, dodatno, kroz ujednačavanje standarda, vladavinu prava, podsticanje inovacija i mobilnosti, otvara mogućnost za više investicija u regionu, a uključivanje Zapadnog Balkana u panevropsko digitalno tržište za ukidanje rominga i sa EU.

Ostali naslovi

Najromantičniji uskršnji vašari u Beču
Srpska ekonomija
Tradicionalni bečki uskršnji sajmovi ove godine otvaraju svoje kapije već od sredine marta. Brojni štandovi sa uskršnjim ukrasima, umetnički dekorisana jaja, kulinarski specijaliteti i muzički program očekuju sve posetioce bazara
Regionalna trka za nove investicije
Srpska ekonomija
Kako bi zavredele epitet „business-friendly“ lokalne samouprave koja pruža usluge po najvišim međunarodnim standardima 50 gradova i opština iz regiona na proleće ulazi u Program certifikacije gradova i opština sa povoljnim poslovnim okruženjem u jugoistočnoj Evropi (BFC SEE)
Srbi optimističniji u pogledu 2024. godine
Srpska ekonomija
Dok je više od polovine ispitanika u 10 centralnoevropskih zemalja prilično negativno ocenilo 2023. godinu, 2024. je sa skromnim optimizmom dočekana u Austriji, Mađarskoj, Crnoj Gori i Srbiji, gde većina ispitanika smatra da će ova godina biti dobra za njihove zemlje
Podaci iz otpadnih voda o bolestima u stanovništvu dostupni onlajn
Srpska ekonomija
Već skoro četiri godine Grad Beč objavljuje rezultate kontrole otpadnih voda. Od sada će rezultati biti dostupni javno i nedeljno. Tako se može pristupiti podacima o prisutnosti SARS-CoV-2, gripa i respiratornog sincicijskog virusa (RSV) u otpadnim vodama
Održiva mobilnost: od vrata do gradskog prevoza besplatno
Srpska ekonomija
Sprovodeći postavljene ciljeve održivog razvoja Grad Beč i gradski prevoznik „Bečke linije“ (Wiener Linien) realizovali su projekat besplatnog prevoza građana od vrata do gradskog prevoza. Pod nazivom „WienMobil Hüpfer“ prvi put je u Beču dostupan potpuno električni minibus prilagođen i za transport putnika sa invalidskim kolicima
Premija za stanare u Beču koji sa gasa pređu na ekološku struju
Srpska ekonomija
Tokom realizacije programa „Izlazak iz gasa“ Grad Beč nailazi na brojna ograničenja. Zbog toga je sledeća premija od marta ove godine namenjena stanarima koji iz svog stana izbace gasni priključak i uvedu novi sa ekološki prihvatljivim izvorom energije
Pola veka Bečkog holdinga
Srpska ekonomija
Bečki holding osnovan je 1974. godine jednoglasnom odlukom Gradske skupštine 31. maja kao „WABVG – Bečko opšte i upravno društvo“, kako bi se sva preduzeća u čijem vlasništvu učestvuje Grad objedinila pod jedinstvenim rukovodstvom i efikasno vodila. Bečki holding se danas smatra primerom New Public Management-a na evropskom nivou sa oko 75 preduzeća
Hoteli sa drugačijim pogledom na Beč
Srpska ekonomija
Ovo je priča o nešto drugačijem pogledu na, već mnogima poznat i omiljen, „carski grad“. Sve traženija „drugačija putovanja“ na kojima turisti doživljavaju individualna iskustva motivisala su bečke hotelijere da kreiraju neobične smeštajne kapacitete u kojima gosti stiču novi pogled na grad
Interaktivna kuća Štrausa
Srpska ekonomija
Nakon obimne restauracije nedavno je u bečkoj opštini Debling u nekadašnjem kazinu Cegernic otvoren interaktivni muzej „House of Strauss“ koji oživljava nasleđe dinastije Štraus. Kako Johan Štraus stariji, tako i mlađi nekada su u kazinu Cegernic organizovali balove. Posetioci u novom muzeju mogu aktivno da učestvuju kao izvođači u opereti, na digitalnom pultu ili drugim interaktivnim stanicama
Sapunicom u potrazi za negovateljima
Srpska ekonomija
Početna pozicija je jasna – traže se negovatelji! Da bi na zabavan način privukli potencijalne saradnike i predstavili mogućnosti obuke u oblasti negovateljstva i time rešili problem velikog nedostatka osoblja, u Beču su kreirali inovativni sadržaj u vidu sapunice o negovateljstvu za društvene mreže pod nazivom „Ne ponovo Meri"