Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Druga šansa za uspešan biznis

Dunavski region
PKS

Više od 70 kompanija i privrednika iz Srbije prošlo je, u okviru međunarodnog projekta "Druga šansa", obuku sa mentorima i dobilo podršku i savet kako da ponovo pokrenu biznis nakon neuspeha u prvom pokušaju. Ovaj projekat realizuje Privredna komora Srbije sa partnerima iz Dunavskog regiona s ciljem da se pomogne privrednim subjektima koji su u procesu restrukturiranja ili stečaja ili su suočeni sa drugim problemima u poslovanju. 

"Prema podacima Small Business Administration (SBA), svega polovina privrednih subjekata preživi prvih pet godina, a samo trećina dođe do desenije poslovanja. Ipak, ohrabruje činjenica da je gotovo svaki uspešan privrednik barem jednom bio neuspešan, bilo da ga je odbila neka velika kompanija ili investitor, da je pogrešio sa prototipom, dobio otkaz, ili bankrotirao. Pokretanje poslovanja od nule nije lako, a namera nam je da kroz Drugu šansu pomognemo posrnulim firmama i da ih ohrabrimo da ponovo pokrenu biznis", rekla je Tamara Dunđerović, rukovodilac Centra za programe podrške privredi, i mikro, malim i srednjim preduzećima.  

PKS nudi edukativnu mentoring uslugu svima koji su u problemu, a edukacija je usmerena na podizanje kapaciteta firmi,  utvrđivanje greške i razumevanje šta je do nje dovelo, kao i na redefinisanje strategija poslovanja, kako bi se izbeglo ponavljanje greške, istakla je Dunđerović, koja je i menadžer projekta. Pozvala je privrednike da se obrate Komori za podršku, savet i informaciju.

Predstavnica PKS ukazuje da se privrednici Srbije i celog Dunavskog regiona suočavaju, kada je reč o ponovnom pokretanju poslovanja, sa sličnim izazovima - nepostojanjem regulatornog okvira koji podržava drugu šansu, nedostatkom finansijskih i nefinansijskih usluga koje ciljaju na rešenje problema, kao i sa negativnom stigmom.

U zemljama Dunavskog regiona, broj poslovnih neuspeha prošle godine porastao je za 3,6 odsto dok se u Evropskoj uniji oko 200.000 preduzeća svake godine suoči sa nesolventnošću, što rezultira gubitkom 1,7 miliona radnih mesta.

Mnogi privrednici, čija su preduzeća bankrotirala, osećaju se obeshrabreno da ponovo pokrenu poslovanje, kako zbog stigmatizacije i diskriminacije sa kojom se suočavaju nakon bankrota, tako i zbog poteškoća prilikom dobijanja sredstava za osnivanje novog privrednog subjekta.

"U trenutku kada se svi privrednici suočavaju sa posledicama KOVID-19 pandemije koja utiče na povećani rizik poslovanja, možemo očekivati da se broj problematičnih biznisa u narednom periodu poveća. U 2021. godini dolaze na naplatu odloženi porezi i doprinosi, kao i nastavak plaćanja rata kredita koje su bile u moratorijumu. Pad prometa i niže privredne aktivnosti uticaće i na kapacitet za vraćanje dugovanja privrednih subjekata, pa će jaz biti sve veći", navela je Dunđerović.

Podseća i na izveštaj Narodne banke Srbije (NBS) o kreditnoj aktivnosti banaka koji pokazuje da je tokom trećeg tromesečja povećana tražnja privrede za kreditima, vođena prvenstveno potrebom za likvidnošću i refinansiranjem dok je smanjena tražnja za investicionim kreditima.

Pored podrške onima koji se suočavaju sa problemima i ranog upozoravanja na probleme u poslovanju, Dunđerović naglašava da podrška "drugoj šansi" može značajno da doprinese ekonomskom razvoju zemlje, o čemu svedoči i podatak Evropske komisije da biznisi koji su ponovo pokrenuti, rastu brže od onih koji posluju prvi put, uzimajući u obzir promet i nova radna mesta.

Fokus treba da bude i na podizanju svesti šire javnosti o važnosti blagovremenog utvrđivanja i otklanjanja problema u poslovanju, ali i u davanja druge šanse onima koji nisu imali sreće u prvom pokušaju, kao i na inicijativama i predlozima izgradnje institucionalnih kapaciteta za podršku održivom poslovanju, predlaganjem realnih i primenjivih mera podrške.

U projektu "Druga šansa" učestvuje više od 400 kompanija i privrednika, nacionalnih i finansijskih institucija celog Dunavskog regiona.

Ostali naslovi

Najromantičniji uskršnji vašari u Beču
Srpska ekonomija
Tradicionalni bečki uskršnji sajmovi ove godine otvaraju svoje kapije već od sredine marta. Brojni štandovi sa uskršnjim ukrasima, umetnički dekorisana jaja, kulinarski specijaliteti i muzički program očekuju sve posetioce bazara
Regionalna trka za nove investicije
Srpska ekonomija
Kako bi zavredele epitet „business-friendly“ lokalne samouprave koja pruža usluge po najvišim međunarodnim standardima 50 gradova i opština iz regiona na proleće ulazi u Program certifikacije gradova i opština sa povoljnim poslovnim okruženjem u jugoistočnoj Evropi (BFC SEE)
Srbi optimističniji u pogledu 2024. godine
Srpska ekonomija
Dok je više od polovine ispitanika u 10 centralnoevropskih zemalja prilično negativno ocenilo 2023. godinu, 2024. je sa skromnim optimizmom dočekana u Austriji, Mađarskoj, Crnoj Gori i Srbiji, gde većina ispitanika smatra da će ova godina biti dobra za njihove zemlje
Podaci iz otpadnih voda o bolestima u stanovništvu dostupni onlajn
Srpska ekonomija
Već skoro četiri godine Grad Beč objavljuje rezultate kontrole otpadnih voda. Od sada će rezultati biti dostupni javno i nedeljno. Tako se može pristupiti podacima o prisutnosti SARS-CoV-2, gripa i respiratornog sincicijskog virusa (RSV) u otpadnim vodama
Održiva mobilnost: od vrata do gradskog prevoza besplatno
Srpska ekonomija
Sprovodeći postavljene ciljeve održivog razvoja Grad Beč i gradski prevoznik „Bečke linije“ (Wiener Linien) realizovali su projekat besplatnog prevoza građana od vrata do gradskog prevoza. Pod nazivom „WienMobil Hüpfer“ prvi put je u Beču dostupan potpuno električni minibus prilagođen i za transport putnika sa invalidskim kolicima
Premija za stanare u Beču koji sa gasa pređu na ekološku struju
Srpska ekonomija
Tokom realizacije programa „Izlazak iz gasa“ Grad Beč nailazi na brojna ograničenja. Zbog toga je sledeća premija od marta ove godine namenjena stanarima koji iz svog stana izbace gasni priključak i uvedu novi sa ekološki prihvatljivim izvorom energije
Pola veka Bečkog holdinga
Srpska ekonomija
Bečki holding osnovan je 1974. godine jednoglasnom odlukom Gradske skupštine 31. maja kao „WABVG – Bečko opšte i upravno društvo“, kako bi se sva preduzeća u čijem vlasništvu učestvuje Grad objedinila pod jedinstvenim rukovodstvom i efikasno vodila. Bečki holding se danas smatra primerom New Public Management-a na evropskom nivou sa oko 75 preduzeća
Hoteli sa drugačijim pogledom na Beč
Srpska ekonomija
Ovo je priča o nešto drugačijem pogledu na, već mnogima poznat i omiljen, „carski grad“. Sve traženija „drugačija putovanja“ na kojima turisti doživljavaju individualna iskustva motivisala su bečke hotelijere da kreiraju neobične smeštajne kapacitete u kojima gosti stiču novi pogled na grad
Interaktivna kuća Štrausa
Srpska ekonomija
Nakon obimne restauracije nedavno je u bečkoj opštini Debling u nekadašnjem kazinu Cegernic otvoren interaktivni muzej „House of Strauss“ koji oživljava nasleđe dinastije Štraus. Kako Johan Štraus stariji, tako i mlađi nekada su u kazinu Cegernic organizovali balove. Posetioci u novom muzeju mogu aktivno da učestvuju kao izvođači u opereti, na digitalnom pultu ili drugim interaktivnim stanicama
Sapunicom u potrazi za negovateljima
Srpska ekonomija
Početna pozicija je jasna – traže se negovatelji! Da bi na zabavan način privukli potencijalne saradnike i predstavili mogućnosti obuke u oblasti negovateljstva i time rešili problem velikog nedostatka osoblja, u Beču su kreirali inovativni sadržaj u vidu sapunice o negovateljstvu za društvene mreže pod nazivom „Ne ponovo Meri"