Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Za Sofiju nam treba mudrost

Beograd
Piše: Aleksandar M. Janković

Odgovore na pitanja koliko je region do danas napredovao ka EU i da li je balkansko proširenje realno u narednom periodu daće nam novi Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana zakazan za 17.maj u Sofiji. Na ovom skupu očekuje se prisustvo svih šest „balkanskih partnera“ ali i „prva postava“ Unije. U tom smislu u Sofiji će našem regionu dati podršku visoka predstavnica za spoljnu politiku i bezbednost Federika Mogerini i evropski komesar za proširenje Johanes Han, predsednik Evropskog saveta Donald Tusk, i predsednik Evropske komisije Žan-Klod Junker. Planirano je da Samitu prisustvuju i šefovi država ili vlada zemalja članica Evropske unije.

Prošlo je 15 godina od sličnog velikog skupa, Samita u Solunu, i povratka na ideju o proširenju Evropske unije na Zapadni Balkan nakon ratnih dešavanja na ovim prostorima. Zemlje regiona su tada ohrabrene da nastave putem ka dostizanju „kriterijuma iz Kopenhagena“ , kao osnovnog uslova ka punom članstvu, ali i „političkih kriterijuma“ , da pre svega postanu funkcionalne države koje međusobno sarađuju.Solunskom agendom državama Zapadnog Balkana su kroz Evropsko partnerstvo postavljeni kratkoročni i dugoročni prioriteti na evropskom putu kao i pomoć u njihovom dostizanju, a sve u skladu sa napredovanjem po tom planu.

Šta smo do sada postigli na Balkanu od Soluna do Sofije? Činjenica je da nakon Hrvatske nije bilo novih članova Unije i to nam govori da niko nije ispunio Solunsku agendu do kraja.Danas se na Balkanu ne ratuje, to je veliko dostignuće.Dobrim delom je tako jer smo zaokupljeni „višim ciljem“ članstvom u Uniji.Ipak, tenzije su prisutne na Balkanu skoro svakodnevno.Ekonomski smo svi napredovali,tako nam govore podaci renomiranih svetskih ekonomskih institucija, ali nacionalno i tradicionalno nas „drži u mestu“.Sav trud u stvaranju dobrosusedskih odnosa i kreiranja pozitivnog ambijenta za nove investicije i zajedničke ekonomske projekte „pada u vodu“ zbog političkih prepucavanja koja se baziraju na „večnim temama“ zbog kojih smo do sada kroz istoriju i ratovali.

Od nas Evropska unija očekuje sve, samo ne ponavljanje istih grešaka u nedogled.Zato se teme o kojima će učesnici Samita u Sofiji razgovarati po dosadašnjim najavama odnose na povezivanje na Balkanu.Nije reč o novom „bratstvu i jedinstvu“ već o zajedničkim ulaganjima u saobraćajnu infrastrukturu koja će učiniti atraktivnijim ovaj prostor,razmenu u oblastima obrazovanja i kulture,zajedničko delovanje kada su u pitanju novi bezbednosni izazovi kao što su terorizam i migracije.

Samit u Sofiji dolazi u trenutku kada je Evropa zaokupljena više svojim unutrašnjim problemima, ali i odnosima koje Unija ima sa Sjedinjenim Državama u kontekstu poslednjih odluka američke administracije vezano za nuklearni sporazum sa Iranom ili za uvozne takse na čelik i aluminijum o kojima se razgovara.Izjava francuskog predsednika Makrona da Evropska unija ne treba da prihvati nijednu novu članicu sve dok se dublje ne integriše I sprovede potrebne reforme možda najbolje oslikava trenutno raspoloženje za “balkansko proširenje”.

Ipak,u Uniji su svesni da Kina,Turska I Rusija koriste ovakve prilike I jačaju svoj uticaj na Balkanu kako ekonomski tako I politički.Veliki broj investicija,ekonomska I vojna pomoć moraju da se pretoče I u politički uticaj kojim će ove zemlje braniti svoje interese I pozicije I u našem regionu u budućnosti.To može da bude glavni razlog da Zapadni Balkan ostane u fokusu Unije.

Iako tema predstojećeg Samita u Sofiji neće biti proširenje Unije već povezivanje regiona to ne treba da bude obeshrabrujuće za zemlje Zapadnog Balkana.Upravo suprotono,treba mudro iskoristiti priliku I pokazati da “komplikovani” Balkan može da odustane od velikih političkih pitanja I ponudi neka jednostavna rešenja kada su u pitanju pre svega regionalne ekonomske integracije.Isto ono što su velike evropske države uradile pre 70 godina I donele mir I ekonomski prosperitet koji I danas traje što je naveći uspeh, ali I glavni cilj Evropske unije.

Upravo zato možemo očekivati da se poruka sa Samita u Sofiji neće razlikovati od onih koje nam je Unija upućivala od Soluna do danas, a koja bi se najkraće mogla svesti u jednu rečenicu: Zapadni Balkan je deo geografskog prostora Evrope, ali tek kada bude prihvatio i podredio sve svoje “lične interese” ovom najvećem političkom cilju drugih evropskih naroda može da postane deo Evropske unije.

Ostali naslovi

Najromantičniji uskršnji vašari u Beču
Srpska ekonomija
Tradicionalni bečki uskršnji sajmovi ove godine otvaraju svoje kapije već od sredine marta. Brojni štandovi sa uskršnjim ukrasima, umetnički dekorisana jaja, kulinarski specijaliteti i muzički program očekuju sve posetioce bazara
Regionalna trka za nove investicije
Srpska ekonomija
Kako bi zavredele epitet „business-friendly“ lokalne samouprave koja pruža usluge po najvišim međunarodnim standardima 50 gradova i opština iz regiona na proleće ulazi u Program certifikacije gradova i opština sa povoljnim poslovnim okruženjem u jugoistočnoj Evropi (BFC SEE)
Srbi optimističniji u pogledu 2024. godine
Srpska ekonomija
Dok je više od polovine ispitanika u 10 centralnoevropskih zemalja prilično negativno ocenilo 2023. godinu, 2024. je sa skromnim optimizmom dočekana u Austriji, Mađarskoj, Crnoj Gori i Srbiji, gde većina ispitanika smatra da će ova godina biti dobra za njihove zemlje
Podaci iz otpadnih voda o bolestima u stanovništvu dostupni onlajn
Srpska ekonomija
Već skoro četiri godine Grad Beč objavljuje rezultate kontrole otpadnih voda. Od sada će rezultati biti dostupni javno i nedeljno. Tako se može pristupiti podacima o prisutnosti SARS-CoV-2, gripa i respiratornog sincicijskog virusa (RSV) u otpadnim vodama
Održiva mobilnost: od vrata do gradskog prevoza besplatno
Srpska ekonomija
Sprovodeći postavljene ciljeve održivog razvoja Grad Beč i gradski prevoznik „Bečke linije“ (Wiener Linien) realizovali su projekat besplatnog prevoza građana od vrata do gradskog prevoza. Pod nazivom „WienMobil Hüpfer“ prvi put je u Beču dostupan potpuno električni minibus prilagođen i za transport putnika sa invalidskim kolicima
Premija za stanare u Beču koji sa gasa pređu na ekološku struju
Srpska ekonomija
Tokom realizacije programa „Izlazak iz gasa“ Grad Beč nailazi na brojna ograničenja. Zbog toga je sledeća premija od marta ove godine namenjena stanarima koji iz svog stana izbace gasni priključak i uvedu novi sa ekološki prihvatljivim izvorom energije
Pola veka Bečkog holdinga
Srpska ekonomija
Bečki holding osnovan je 1974. godine jednoglasnom odlukom Gradske skupštine 31. maja kao „WABVG – Bečko opšte i upravno društvo“, kako bi se sva preduzeća u čijem vlasništvu učestvuje Grad objedinila pod jedinstvenim rukovodstvom i efikasno vodila. Bečki holding se danas smatra primerom New Public Management-a na evropskom nivou sa oko 75 preduzeća
Hoteli sa drugačijim pogledom na Beč
Srpska ekonomija
Ovo je priča o nešto drugačijem pogledu na, već mnogima poznat i omiljen, „carski grad“. Sve traženija „drugačija putovanja“ na kojima turisti doživljavaju individualna iskustva motivisala su bečke hotelijere da kreiraju neobične smeštajne kapacitete u kojima gosti stiču novi pogled na grad
Interaktivna kuća Štrausa
Srpska ekonomija
Nakon obimne restauracije nedavno je u bečkoj opštini Debling u nekadašnjem kazinu Cegernic otvoren interaktivni muzej „House of Strauss“ koji oživljava nasleđe dinastije Štraus. Kako Johan Štraus stariji, tako i mlađi nekada su u kazinu Cegernic organizovali balove. Posetioci u novom muzeju mogu aktivno da učestvuju kao izvođači u opereti, na digitalnom pultu ili drugim interaktivnim stanicama
Sapunicom u potrazi za negovateljima
Srpska ekonomija
Početna pozicija je jasna – traže se negovatelji! Da bi na zabavan način privukli potencijalne saradnike i predstavili mogućnosti obuke u oblasti negovateljstva i time rešili problem velikog nedostatka osoblja, u Beču su kreirali inovativni sadržaj u vidu sapunice o negovateljstvu za društvene mreže pod nazivom „Ne ponovo Meri"