Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Junker po planu na Zapadnom Balkanu

Beograd
Foto: Kancelarija za saradnju sa medijima Vlade Srbije
Piše: Aleksandar M. Janković

Predsednik Evropske komisije Žan Klod Junker sa saradnicima posetio je u toku prošle nedelje zemlje Zapadnog Balkana koje pretenduju da postanu deo Evropske unije. Cilj „balkanske turneje“ je ohrabrivanje regiona za brže sprovođenje potrebnih reformi i pojašnjenje objavljene strategije EU u kojoj je 2025.godina navedena kao mogući termin za prijem novih članova. Realnost je da nijedna zemlja u regionu trenutno ne ispunjava uslove za članstvo. Kao glavni problemi navode se nedovoljna vladavina prava,korupcija i organizovani kriminal kao i nerešeni međusobni sukobi.

Zemlje regiona su dosta ujednačene po problemima koje imaju, ali se poprilično razlikuju u svojim dostignućima na putu evropskih integracija.Najviše su napredovale Crna Gora i Srbija koje jedine otvaraju pregovaračka poglavlja.Zbog toga je veoma značajna podrška predsednika Evropske komisije tokom posete Skoplju i Tirani kao i „neformalno“ obećanje da bi za nekoliko meseci i ove države trebale da započnu pristupne pregovore.Albanija je to zaslužila sa vidljivim rezulatatima u borbi protiv organizovanog kriminala i reorganizaciji pravosuđa.Uz dalji napredak na ovom planu očekuje se i rešavanje svih otvorenih pitanja između Albanije i Grčke. Makedonija je upravo pokazanom „dobrom voljom“ da reši spor sa Grčkom oko imena zaslužila izrečeno priznanje evropskih zvaničnika. U tom smislu sa aerodroma u Skoplju „odleteo je“ Aleksandar Veliki, a autoput prema Grčkoj od nedavno je „put prijateljstva“.U Beogradu je takođe izrečena slična poruka, uz pohvale za impresivan napredak skrenuta je pažnja i da 2025. kao termin proširenja Unije nije obećanje, već ohrabrenje i mogućnost.Do tog koraka Srbiju očekuje rešavanje problema u oblasti vladavine prava i pravosuđa i najveći izazov, postizanje pravno-obavezujućeg sporazuma sa Kosovom.U Sarajevu su bosanski zvaničnici Junkeru predali odgovore iz Upitnika Evropske komisije, a sledeći korak bi trebala da bude kandidatura Bosne i Hercegovine za članstvo u Uniji. U Podgorici je bilo najlakše.Crna Gora je formalno najviše napredovala u regionu sa ukupno 30 otvorenih i tri privremeno zatvorena poglavlja.Kao članica NATO i bez značajnijih otvorenih pitanja sa susednim državama ima i dodatni razlog da 2025. godinu razmatra kao termin pristupa Uniji.Ipak, neki već „tradicionalni“ problemi kao što su vladavina prava, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije i dalje su „nerešiva“ prepreka na ovom putu.

Osim rešavanja političkih problema potrebna je i veća ekonomska integracija u regionu.Unija počiva na zajedničkim vrednostima, ali je pre svega veliko zajedničko tržište.Upravo o tome se razgovaralo na završnom sastanku u Sofiji kome su prisustvovali predsednik Evropske komisije i svi balkanski lideri kao i predsednik Bugarske,zemlje koja trenutno predsedava Unijom.S tim u vezi pomenuto je ispunjenje velikog broja kriterijuma za balkanske zemlje u cilju stvaranja regionalne ekonomske zone.Ono što je potrebno dostići u regionu pre samog pristupanja jeste liberalizacija trgovine uslugama, harmonizacija investicionih politika, harmonizacija i standardizacija profesija i digitalizacija.Potrebno je da region međusobno trguje više, da nastupamo zajedno prema investitorima i ujednačimo uslove poslovanja, omogućimo slobodno kretanje i rad zaposlenih uz usaglašavanje i priznavanje visokoškolskih ustanova.U segmentu digitalizacije potrebno je formiranje zajedničkog rominga.Očekuje se konkretan rad na ovim pitanjima do Samita Evropske unije i Zapadnog Balkana koji je planiran za maj u Sofiji.

„Balkanska turneja“ Žan Klod Junkera i saradnika nije donela nove poruke za Zapadni Balkan.Evropska Unija ne želi da naš „prtljag“ prilikom ulaska budu međusobni sukobi i to se moglo čuti i tokom ove posete regionu.Zbog toga bi mogli da nam „progledaju kroz prste“ za određene probleme. To potvrđuju pohvale u vezi sprovedenih ekonomskih i političkih reformi mada su evropske zemlje na tom planu decenijama ispred nas.Zajedničko tržište je važan uslov.Čini se da Unija želi sebi da u „pravom“ trenutku priključi jednu regionalnu ekonomsku zonu „skrojenu“ po svojim standardima koju bi činile sve zemlje Zapadnog Balkana.

Naše je „samo“ da se što pre pomirimo i počnemo da poslujemo.

Ostali naslovi

U Beču instalirano 300 pametnih trafo-stanica
Srpska ekonomija
Važna komponenta u prelasku na obnovljive izvore energije su elektroenergetski mrežni sistemi. Oni moraju postati otporniji jer obnovljivi izvori energije poput vetra i sunca ne proizvode struju u kontinuitetu. Zbog toga bečki operater distributivne mreže za struju i gas „Wiener Netze“ trenutno instalira „pametne“ trafo-stanice
Kampanja Beč u piluli
Srpska ekonomija
“Microdose Vienna“ – sastojci poput znoja Lipicanera, čestica prašine s Klimtove „Emilie Flöge“ ili čestica čelika sa Velikog točka su neki od sastojaka pilula koje Bečki turizam distribuira u SAD-u i Velikoj Britaniji u okviru svoje aktuelne kampanje „Microdose Vienna“. Provokativna kampanja ima za cilj da privuče posetioce iz Sjedinjenih Američkih Država u Beč
Najromantičniji uskršnji vašari u Beču
Srpska ekonomija
Tradicionalni bečki uskršnji sajmovi ove godine otvaraju svoje kapije već od sredine marta. Brojni štandovi sa uskršnjim ukrasima, umetnički dekorisana jaja, kulinarski specijaliteti i muzički program očekuju sve posetioce bazara
Regionalna trka za nove investicije
Srpska ekonomija
Kako bi zavredele epitet „business-friendly“ lokalne samouprave koja pruža usluge po najvišim međunarodnim standardima 50 gradova i opština iz regiona na proleće ulazi u Program certifikacije gradova i opština sa povoljnim poslovnim okruženjem u jugoistočnoj Evropi (BFC SEE)
Srbi optimističniji u pogledu 2024. godine
Srpska ekonomija
Dok je više od polovine ispitanika u 10 centralnoevropskih zemalja prilično negativno ocenilo 2023. godinu, 2024. je sa skromnim optimizmom dočekana u Austriji, Mađarskoj, Crnoj Gori i Srbiji, gde većina ispitanika smatra da će ova godina biti dobra za njihove zemlje
Podaci iz otpadnih voda o bolestima u stanovništvu dostupni onlajn
Srpska ekonomija
Već skoro četiri godine Grad Beč objavljuje rezultate kontrole otpadnih voda. Od sada će rezultati biti dostupni javno i nedeljno. Tako se može pristupiti podacima o prisutnosti SARS-CoV-2, gripa i respiratornog sincicijskog virusa (RSV) u otpadnim vodama
Održiva mobilnost: od vrata do gradskog prevoza besplatno
Srpska ekonomija
Sprovodeći postavljene ciljeve održivog razvoja Grad Beč i gradski prevoznik „Bečke linije“ (Wiener Linien) realizovali su projekat besplatnog prevoza građana od vrata do gradskog prevoza. Pod nazivom „WienMobil Hüpfer“ prvi put je u Beču dostupan potpuno električni minibus prilagođen i za transport putnika sa invalidskim kolicima
Premija za stanare u Beču koji sa gasa pređu na ekološku struju
Srpska ekonomija
Tokom realizacije programa „Izlazak iz gasa“ Grad Beč nailazi na brojna ograničenja. Zbog toga je sledeća premija od marta ove godine namenjena stanarima koji iz svog stana izbace gasni priključak i uvedu novi sa ekološki prihvatljivim izvorom energije
Pola veka Bečkog holdinga
Srpska ekonomija
Bečki holding osnovan je 1974. godine jednoglasnom odlukom Gradske skupštine 31. maja kao „WABVG – Bečko opšte i upravno društvo“, kako bi se sva preduzeća u čijem vlasništvu učestvuje Grad objedinila pod jedinstvenim rukovodstvom i efikasno vodila. Bečki holding se danas smatra primerom New Public Management-a na evropskom nivou sa oko 75 preduzeća
Hoteli sa drugačijim pogledom na Beč
Srpska ekonomija
Ovo je priča o nešto drugačijem pogledu na, već mnogima poznat i omiljen, „carski grad“. Sve traženija „drugačija putovanja“ na kojima turisti doživljavaju individualna iskustva motivisala su bečke hotelijere da kreiraju neobične smeštajne kapacitete u kojima gosti stiču novi pogled na grad