Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kad zajedno rade dve vlade

Beograd
Piše: Aleksandar M. Janković

Vlada Republike Srbije je „na točkovima“ od početka februara.Tek što su se ministri vratili sa putovanja u Sloveniju organizovano je novo, ovog puta u Mađarsku na zajedničku sednicu dve Vlade. Ova praksa svojstvena je Francuzima i Nemcima koji dva puta godišnje zajednički razmatraju aktuelna bilateralna pitanja, ali ni mi u regionu ne zaostajemo. Ono što je karakteristično za nas na Balkanu jeste da svako ima svoje „favorite“ sa kojima se najčešće sastaje. Našoj Vladi to najbolje ide upravo sa slovenačkom i mađarskom sa kojima je u protekle četiri godine imala isto toliko zajedničkih sastanaka. Ovakvi susreti mogu da budu od većeg značaja za bilateralne odnose dve zemlje, može se razgovarati o više aktuelnih tema jer su prisutni najvažniji akteri u različitim oblastima. Ovi sastanci su naročito uspešni kada su ekonomske teme i zajednički projekti u pitanju jer se uz prisustvo premijera i svih ministara brže razmene informacije i lakše podele zadaci vezani za dalju realizaciju.

Sasatnak dve vlade početkom februara u Sloveniji bio je značajan i sa političkog i sa ekonomskog aspekta. Podrška Slovenije Srbiji i drugim zemljama Zapadnog Balkana na putu evropskih integracija, koja je i ovom prilikom potvrđena, je veoma značajna. Ona se odvija dvojako: podrškom u evropskim institucijama kako bi „balkansko proširenje“ stalno bilo u fokusu Unije, ali i preko tehničke pomoći kroz konkretne oblasti pregovaranja. Ipak je najviše razgovora bilo o unapređenju ekonomskih odnosa Srbije i Slovenije. S tim u vezi sednicu dve vlade pratio je u Privrednoj komori Slovenije Poslovni forum uz učešće oko 200 privrednika i prisustvo dva premijera.

Privredna saradnja Slovenije i Srbije poslednjih nekoliko godina ide uzlaznom linijom. Po podacima koji su tokom ovih susreta izneti spoljnotrgovinska razmena prošle godine bila je na nivou od 1,5 milijardi evra, pri čemu je izvoz iz Srbije u Sloveniju porastao za oko 16 odsto. To je doprinelo da deficit u robnoj razmeni koji Srbija ima u 2017. bude smanjen na 33,5 miliona evra, sa 87 miliona evra, koliko je iznosio 2016. godine. Trgovinska razmena u 2016. bila je oko 1,2 milijarde evra. Srbija je i najveći primilac slovenačkih investicija, a one su do sada premašile iznos od jedne milijarde evra.U Srbiji aktivno posluje više od 1.500 slovenačkih kompanija koje zapošljavaju 25.000 radnika, ali se i broj srpskih kompanija koje posluju u Sloveniji povećava. Dobra osnova za rastuću privrednu saradnju dve zemlje jesu stabilni politički odnosi jer nema mnogo otvorenih pitanja koja privlače veću medijsku pažnju.

Nakon završetka sednice potpisano je nekoliko sporazuma od kojih su najvažniji Sporazum o zapošljavanju državljana Srbije u Sloveniji i Memorandum o saradnji u oblasti bezbednosti i zaštite na radu.

Slovenija i Srbija imaju ostvarena zajednička predstavljanja na trećim tržištima kao što je turistička promocija za tržište Irana pod sloganom "Enjoy Serbia, feel Slovenia", a mogućnost za više ovakvih projekata sigurno jeste u saradnji sa Kinom kroz format „16+1“.

Drugu radnu posetu u ovom mesecu Vlada Srbije imala je sredinom prošle nedelje u Budimpešti. Održana je zajednička sednica sa Vladom Mađarske. Ova poseta je bila podjednako važna i sa političkog i ekonomskog aspekta jer je usledila nekoliko dana nakon što je u Strazburu predstavljena Strategija Evropske unije o proširenju na zemlje Zapadnog Balkana. Podrška Mađarske daljim integracijama Srbije je od velikog značaja za dve države, a Mađarska je i dodatno zainteresovana zbog vojvođanskih Mađara.Takođe u Budimpešti često ističu važnu ulogu daljih integracija za regionalnu bezbednost na Balkanu ali i za same granice Unije.

Za saradnju Srbije i Mađarske karakteristično je da su poslednjih godina političke teme ustupile mesto ekonomskim i da je privredna saradnja na viskom nivou. Po podacima Privredne komore Srbije ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije sa Mađarskom je već pet godina zaredom iznad milijarde evra, a u 2017. godini iznosila je 1,489 milijardi evra, što je za 18,4 više nego u 2016. Odlika ove saradnje je i konstantan deficit sa srpske strane koji je prošle godine iznosio 396,3 miliona evra. Prilika da se razgovara o novim ekonomskim projektima bilo je i kroz sastanak dve vlade ali i Poslovni forum Srbija-Mađarska koji je pratio zajedničku sednicu i koji je okupio oko 100 privrednika sa obe strane. Na sastanku u Budimpešti resorni ministri potpisali su 10 međudržavnih sporazuma u oblastima bezbednosne, privredne i kulturne saradnje od kojih su najvažniji oni o zajedničkoj graničnoj kontroli u drumskom, vodenom i železničkom saobraćaju kao i o ekonomskoj i tehničkoj saradnji u oblasti infrastrukturnih projekata.

Zajednički sastanci Vlade Srbije sa Vladama Slovenije i Mađarske ukazuju na to da u regionu možemo veoma uspešno da sarađujemo i uradimo i nešto „konkretno“. Recept za to je uvek isti: što manje velikih političkih tema to je više rešenih ekonomskih problema. A jedan od problema je i srpski deficit u ovim privrednim saradnjama.

Naši ministri po svemu sudeći neće raspakovati svoje kofere još neko vreme, “turneja“ će se nastaviti u narednim mesecima. Sledeće gostovanje po dosadašnjoj „tradiciji“ bi moglo biti u Skoplju, ali sa nestrpljenjem očekujemo zajedničke „nastupe“ i u Zagrebu,Sarajevu i Tirani.

Ostali naslovi

Najromantičniji uskršnji vašari u Beču
Srpska ekonomija
Tradicionalni bečki uskršnji sajmovi ove godine otvaraju svoje kapije već od sredine marta. Brojni štandovi sa uskršnjim ukrasima, umetnički dekorisana jaja, kulinarski specijaliteti i muzički program očekuju sve posetioce bazara
Regionalna trka za nove investicije
Srpska ekonomija
Kako bi zavredele epitet „business-friendly“ lokalne samouprave koja pruža usluge po najvišim međunarodnim standardima 50 gradova i opština iz regiona na proleće ulazi u Program certifikacije gradova i opština sa povoljnim poslovnim okruženjem u jugoistočnoj Evropi (BFC SEE)
Srbi optimističniji u pogledu 2024. godine
Srpska ekonomija
Dok je više od polovine ispitanika u 10 centralnoevropskih zemalja prilično negativno ocenilo 2023. godinu, 2024. je sa skromnim optimizmom dočekana u Austriji, Mađarskoj, Crnoj Gori i Srbiji, gde većina ispitanika smatra da će ova godina biti dobra za njihove zemlje
Podaci iz otpadnih voda o bolestima u stanovništvu dostupni onlajn
Srpska ekonomija
Već skoro četiri godine Grad Beč objavljuje rezultate kontrole otpadnih voda. Od sada će rezultati biti dostupni javno i nedeljno. Tako se može pristupiti podacima o prisutnosti SARS-CoV-2, gripa i respiratornog sincicijskog virusa (RSV) u otpadnim vodama
Održiva mobilnost: od vrata do gradskog prevoza besplatno
Srpska ekonomija
Sprovodeći postavljene ciljeve održivog razvoja Grad Beč i gradski prevoznik „Bečke linije“ (Wiener Linien) realizovali su projekat besplatnog prevoza građana od vrata do gradskog prevoza. Pod nazivom „WienMobil Hüpfer“ prvi put je u Beču dostupan potpuno električni minibus prilagođen i za transport putnika sa invalidskim kolicima
Premija za stanare u Beču koji sa gasa pređu na ekološku struju
Srpska ekonomija
Tokom realizacije programa „Izlazak iz gasa“ Grad Beč nailazi na brojna ograničenja. Zbog toga je sledeća premija od marta ove godine namenjena stanarima koji iz svog stana izbace gasni priključak i uvedu novi sa ekološki prihvatljivim izvorom energije
Pola veka Bečkog holdinga
Srpska ekonomija
Bečki holding osnovan je 1974. godine jednoglasnom odlukom Gradske skupštine 31. maja kao „WABVG – Bečko opšte i upravno društvo“, kako bi se sva preduzeća u čijem vlasništvu učestvuje Grad objedinila pod jedinstvenim rukovodstvom i efikasno vodila. Bečki holding se danas smatra primerom New Public Management-a na evropskom nivou sa oko 75 preduzeća
Hoteli sa drugačijim pogledom na Beč
Srpska ekonomija
Ovo je priča o nešto drugačijem pogledu na, već mnogima poznat i omiljen, „carski grad“. Sve traženija „drugačija putovanja“ na kojima turisti doživljavaju individualna iskustva motivisala su bečke hotelijere da kreiraju neobične smeštajne kapacitete u kojima gosti stiču novi pogled na grad
Interaktivna kuća Štrausa
Srpska ekonomija
Nakon obimne restauracije nedavno je u bečkoj opštini Debling u nekadašnjem kazinu Cegernic otvoren interaktivni muzej „House of Strauss“ koji oživljava nasleđe dinastije Štraus. Kako Johan Štraus stariji, tako i mlađi nekada su u kazinu Cegernic organizovali balove. Posetioci u novom muzeju mogu aktivno da učestvuju kao izvođači u opereti, na digitalnom pultu ili drugim interaktivnim stanicama
Sapunicom u potrazi za negovateljima
Srpska ekonomija
Početna pozicija je jasna – traže se negovatelji! Da bi na zabavan način privukli potencijalne saradnike i predstavili mogućnosti obuke u oblasti negovateljstva i time rešili problem velikog nedostatka osoblja, u Beču su kreirali inovativni sadržaj u vidu sapunice o negovateljstvu za društvene mreže pod nazivom „Ne ponovo Meri"