Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

U 6:30 za EU

Beograd
Piše: Aleksandar M. Janković

U protekloj nedelji, „balkanski kandidati“, Srbija i Crna Gora napravile su još jedan korak ka članstvu u Evropskoj Uniji. Na Međuvladinoj konferenciji u Briselu one su otvorile po dva nova poglavlja u svojim pristupnim pregovorima.Crna Gora je otvorila poglavlja 2 i 3, koja se odnose na slobodu kretanja radnika i pravo osnivanja preduzeća i pružanja usluga , a Srbija poglavlja 6 i 30, koja se bave pravom privrednih društava i ekonomskim odnosima sa inostranstvom.Crna Gora u ovom trenutku ima otvorenih ukupno 30, a tri privremeno zatvorena poglavlja, dok je Srbija nakon ove konferencije došla do broja 12 otvorenih poglavlja od kojih su dva privremeno zatvorena.

Naša očekivanja od briselskog sastanka su bila veća.Srbija je očekivala otvaranje više novih poglavlja ali se to ipak nije desilo. Pet članica EU imalo je zamerke na tok reformi u Srbiji.Izjave evropskih zvaničnika koje su mediji preneli, potvrđuju da je "na dohvat ruke" otvaranje još tri poglavlja za Srbiju, ali da je za to potreban napredak u reformama koje se odnose na oblasti vladavine prava i osnovnih sloboda.Posebno je ukazano na sporost u suzbijanju korupcije i reformi pravosuđa.Ovakva poruka upućena je i Crnoj Gori, gde se očekuje brže sprovođenje strategije za slobodu medija kao i normalizacija rada parlamenta. Lako je izvući zaključak da su upravo ove oblasti najvažnije za Brisel u pristupanju država Zapadnog Balkana i da od napredka u njima praktično zavisi i tempo otvaranja i zatvaranja svih drugih poglavlja.

Otvorena poglavlja 6 i 30, zbog oblasti koje uređuju, Srbiji pomažu da pošalje dobru poruku svim potencijalnim investitorima. Ovaj korak u pregovaranju sa EU potvrđuje da je ona stabilna zemlja u kojoj ipak postoji dobar mehanizam zaštite za sve koji žele da posluju u njoj. Poglavlje 6, između ostalog, se bavi i uređenjem pravila o osnivanju, registraciji, obavljanju delatnosti, domaćem i prekograničnom spajanju i podeli privrednih društava, što donosi povoljnosti i srpskim privrednicima. To su bolji uslovi poslovanja, ravnopravan tretman na tržištu EU, pojednostavljene procedure kao i uvođenje novih oblika privrednih subjekata kao što su evropsko akcionarsko društvo i evropsko ekonomsko interesno udruženje.

Poglavlje 30, koje se odnosi na oblast ekonomskih odnosa sa inostranstvom, uređuje i propise koji se primenjuju na spoljnu trgovinu, carine, obaveze iz članstva u Svetskoj trgovinskoj organizaciji (STO) i sve trgovinske sporazume Evropske unije sa trećim državama .Ovo poslednje Srbiji donosi otvaranje novih tržišta sa kojima EU trguje po povlašćenim uslovima.Danom pristupanja, primena ovih sporazuma podrazumeva i određena ograničenja i obaveze za Srbiju.U ovom trenutku ona ima sporazume o slobodnoj trgovini sa Kazahstanom, Turskom , Belorusijom i Ruskom federacijom koji neće moći da važe kada postane članica EU. Dobro bi bilo da pregovarčki proces donese neke posebne pozicije , prelazne periode i sl. po ovom pitanju.Dobar argument za to bi svakako bila važnost dobrih ekonomskih odnosa Srbije sa Rusijom koja je po podacima Privredne komore njen treći trgovinski partner.Takođe otvaranje ovog poglavlja podrazumeva i brže pristupanje Srbije u STO što je još jedna od preuzetih obaveza, a to povlači i rešavanje i svih spornih pitanja u vezi ovog procesa kao što je formalno ozakonjenje prometa GMO proizvoda na srpskom tržištu ili bilateralno pregovaranje o spornim pitanjima sa nekoliko članica ove organizacije koje na tome insistiraju.

Činjenica je da ceo proces pristupanja kroz otvaranje i zatvaranje poglavlja može doprineti boljem uređenju balkanskih država, ali i da sa sobom nosi određene promene čak i u segmentima korisnim za naša društva ako oni nisu deo EU pravila.Ono što je olakšavajuća okolnost jeste da do samog pristupa Uniji takva ne moraju da budu i primenjena, ako nam nisu u interesu. To bi ,konkretno, za slučaj povoljnih bilateralnih trgovinskih sporazuma značilo da sve prednosti koje imamo od njih mogu biti maksimalno iskorišćene za čvrsto privredno povezivanje do tada.To je takođe i izazov za srpsku diplomatiju i pregovarački tim da ukaže na važnost i specifičnost određenih pitanja koja bi mogla biti u povoljnijim formulacijama uneta u pregovarački proces gde god je to moguće.

U svakom slučaju „balkanski voz“ u kome je i Srbija putuje ka Briselu sada i sa novim otvorenim poglavljima.Koliko će se na tom putu brzo kretati zavisi od „briselskog“ voznog reda, ali i „delova pruge“ koje prelazi.Izvesno je da se u EU može brže stići ako oni „u lokomotivi“ koji upravljaju znaju kraći put, ali i ako ,,putnici’’ ne budu previše često povlačili kočnice u svojim vagonima.

Ostali naslovi

Najromantičniji uskršnji vašari u Beču
Srpska ekonomija
Tradicionalni bečki uskršnji sajmovi ove godine otvaraju svoje kapije već od sredine marta. Brojni štandovi sa uskršnjim ukrasima, umetnički dekorisana jaja, kulinarski specijaliteti i muzički program očekuju sve posetioce bazara
Regionalna trka za nove investicije
Srpska ekonomija
Kako bi zavredele epitet „business-friendly“ lokalne samouprave koja pruža usluge po najvišim međunarodnim standardima 50 gradova i opština iz regiona na proleće ulazi u Program certifikacije gradova i opština sa povoljnim poslovnim okruženjem u jugoistočnoj Evropi (BFC SEE)
Srbi optimističniji u pogledu 2024. godine
Srpska ekonomija
Dok je više od polovine ispitanika u 10 centralnoevropskih zemalja prilično negativno ocenilo 2023. godinu, 2024. je sa skromnim optimizmom dočekana u Austriji, Mađarskoj, Crnoj Gori i Srbiji, gde većina ispitanika smatra da će ova godina biti dobra za njihove zemlje
Podaci iz otpadnih voda o bolestima u stanovništvu dostupni onlajn
Srpska ekonomija
Već skoro četiri godine Grad Beč objavljuje rezultate kontrole otpadnih voda. Od sada će rezultati biti dostupni javno i nedeljno. Tako se može pristupiti podacima o prisutnosti SARS-CoV-2, gripa i respiratornog sincicijskog virusa (RSV) u otpadnim vodama
Održiva mobilnost: od vrata do gradskog prevoza besplatno
Srpska ekonomija
Sprovodeći postavljene ciljeve održivog razvoja Grad Beč i gradski prevoznik „Bečke linije“ (Wiener Linien) realizovali su projekat besplatnog prevoza građana od vrata do gradskog prevoza. Pod nazivom „WienMobil Hüpfer“ prvi put je u Beču dostupan potpuno električni minibus prilagođen i za transport putnika sa invalidskim kolicima
Premija za stanare u Beču koji sa gasa pređu na ekološku struju
Srpska ekonomija
Tokom realizacije programa „Izlazak iz gasa“ Grad Beč nailazi na brojna ograničenja. Zbog toga je sledeća premija od marta ove godine namenjena stanarima koji iz svog stana izbace gasni priključak i uvedu novi sa ekološki prihvatljivim izvorom energije
Pola veka Bečkog holdinga
Srpska ekonomija
Bečki holding osnovan je 1974. godine jednoglasnom odlukom Gradske skupštine 31. maja kao „WABVG – Bečko opšte i upravno društvo“, kako bi se sva preduzeća u čijem vlasništvu učestvuje Grad objedinila pod jedinstvenim rukovodstvom i efikasno vodila. Bečki holding se danas smatra primerom New Public Management-a na evropskom nivou sa oko 75 preduzeća
Hoteli sa drugačijim pogledom na Beč
Srpska ekonomija
Ovo je priča o nešto drugačijem pogledu na, već mnogima poznat i omiljen, „carski grad“. Sve traženija „drugačija putovanja“ na kojima turisti doživljavaju individualna iskustva motivisala su bečke hotelijere da kreiraju neobične smeštajne kapacitete u kojima gosti stiču novi pogled na grad
Interaktivna kuća Štrausa
Srpska ekonomija
Nakon obimne restauracije nedavno je u bečkoj opštini Debling u nekadašnjem kazinu Cegernic otvoren interaktivni muzej „House of Strauss“ koji oživljava nasleđe dinastije Štraus. Kako Johan Štraus stariji, tako i mlađi nekada su u kazinu Cegernic organizovali balove. Posetioci u novom muzeju mogu aktivno da učestvuju kao izvođači u opereti, na digitalnom pultu ili drugim interaktivnim stanicama
Sapunicom u potrazi za negovateljima
Srpska ekonomija
Početna pozicija je jasna – traže se negovatelji! Da bi na zabavan način privukli potencijalne saradnike i predstavili mogućnosti obuke u oblasti negovateljstva i time rešili problem velikog nedostatka osoblja, u Beču su kreirali inovativni sadržaj u vidu sapunice o negovateljstvu za društvene mreže pod nazivom „Ne ponovo Meri"