Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Ultrazvučno lečenje neuroloških oboljenja

Beč
Foto: © MedUni Wien, Mark Glassner
Srpska ekonomija

Ciljanom upotrebom ultrazvučnih impulsa mogu se precizno tretirati i moždane bolesti čije je lečenje do sada bilo ograničeno. Nekoliko revolucionarnih procesa razvijalo se poslednjih godina na Univerzitetu Toronto i na Medicinskom univerzitetu u Beču. Proces koji je razvijen u Beču poboljšava moždane funkcije tako što se funkcionalne nervne ćelije aktiviraju spolja. Poboljšanja se očekuju kod različitih neuroloških oboljenja kao što su Alchajmerova demencija, Parkinsonova bolest, moždani udar, multipla skleroza i neuropatski bol. Nove terapije se nalaze na pragu široke upotrebe u kliničkoj praksi, a pregledni rad Univerziteta Toronto i Medicinskog univerziteta Beč objavljen je u stručnom časopisu „Advanced science“.

Proteklih godina su razvijeni novi koncepti za ultrazvučnu moždanu terapiju. Precizno fokusirani ultrazvučni talasi omogućavaju neinvazivnu hirurgiju, fokusirani prenos lekova ili gena na određena mesta u mozgu i terapeutsku modulaciju neuronskih mreža kod različitih moždanih oboljenja. Prema rečima Rolanda Bajštajnera sa Medicinskog univerziteta u Beču pod čijim vođstvom je razvijena nova metoda transkranijalna ultrazvučna stimulacija (TPS) ovo nije „ili-ili“ opcija već pravi „plus“ u kliničkoj praksi. „Tehnike razvijene u Beču i Torontu predstvaljaju dodatne opcije koje se dodatno primenjuju uz već uspostavljene terapije. Objavljeni podaci pacijenata pokazuju da su ove metode sigurne i spremne za široku kliničku upotrebu“, objašnjava Bajštajner. Velika prednost bečkog procesa je da nema gotovo nikakve nuspojave.

Stimulacija nervnih ćelija TPS razvijena je od strane međunarodnog konzorcijuma pod bečkim vođstvom i predstavljena je početkom 2020. godine u jednom naučnom časopisu. Alchajmer pacijenti su u ovoj pilot studiji pokazali poboljšanja koja su trajala tri meseca. „Nova terapija podleže stalnom naučnom razvoju i zahteva posebna neurološka, metodološka i znanja o moždanim funkcijama onih koji je primenjuju“, izjavio je Bajštajner. Bolesti kao što su Alchajmerova demencija, Parkinsonova bolest, moždani udar, multipla skleroza i neuropatski bol ispitivane su i ranije sa procesima moždane stimulacije. Za TPS najverovatnije postoje i nova područja primene, jer može da aktivira dublje moždane regije na neinvazivan način. Dakle sva oboljenja kod kojih je rehabilitacija moždanih funkcija aktiviranjem funkcionalnih nervnih ćelija moguća postaju kandidati za ovu vrstu terapije. TPS je već sertifikovana terapija za Alchajmerovu bolest. Metode razvijene na Univerzitetu Toronto koje takođe koriste ultrazvučne talase odobrene su u neinvazivnoj hirurgiji esencijalnog tremora i tremor dominantnog tipa Parkinsonove bolesti.

 

 

Ostali naslovi

U Beču instalirano 300 pametnih trafo-stanica
Srpska ekonomija
Važna komponenta u prelasku na obnovljive izvore energije su elektroenergetski mrežni sistemi. Oni moraju postati otporniji jer obnovljivi izvori energije poput vetra i sunca ne proizvode struju u kontinuitetu. Zbog toga bečki operater distributivne mreže za struju i gas „Wiener Netze“ trenutno instalira „pametne“ trafo-stanice
Kampanja Beč u piluli
Srpska ekonomija
“Microdose Vienna“ – sastojci poput znoja Lipicanera, čestica prašine s Klimtove „Emilie Flöge“ ili čestica čelika sa Velikog točka su neki od sastojaka pilula koje Bečki turizam distribuira u SAD-u i Velikoj Britaniji u okviru svoje aktuelne kampanje „Microdose Vienna“. Provokativna kampanja ima za cilj da privuče posetioce iz Sjedinjenih Američkih Država u Beč
Najromantičniji uskršnji vašari u Beču
Srpska ekonomija
Tradicionalni bečki uskršnji sajmovi ove godine otvaraju svoje kapije već od sredine marta. Brojni štandovi sa uskršnjim ukrasima, umetnički dekorisana jaja, kulinarski specijaliteti i muzički program očekuju sve posetioce bazara
Regionalna trka za nove investicije
Srpska ekonomija
Kako bi zavredele epitet „business-friendly“ lokalne samouprave koja pruža usluge po najvišim međunarodnim standardima 50 gradova i opština iz regiona na proleće ulazi u Program certifikacije gradova i opština sa povoljnim poslovnim okruženjem u jugoistočnoj Evropi (BFC SEE)
Srbi optimističniji u pogledu 2024. godine
Srpska ekonomija
Dok je više od polovine ispitanika u 10 centralnoevropskih zemalja prilično negativno ocenilo 2023. godinu, 2024. je sa skromnim optimizmom dočekana u Austriji, Mađarskoj, Crnoj Gori i Srbiji, gde većina ispitanika smatra da će ova godina biti dobra za njihove zemlje
Podaci iz otpadnih voda o bolestima u stanovništvu dostupni onlajn
Srpska ekonomija
Već skoro četiri godine Grad Beč objavljuje rezultate kontrole otpadnih voda. Od sada će rezultati biti dostupni javno i nedeljno. Tako se može pristupiti podacima o prisutnosti SARS-CoV-2, gripa i respiratornog sincicijskog virusa (RSV) u otpadnim vodama
Održiva mobilnost: od vrata do gradskog prevoza besplatno
Srpska ekonomija
Sprovodeći postavljene ciljeve održivog razvoja Grad Beč i gradski prevoznik „Bečke linije“ (Wiener Linien) realizovali su projekat besplatnog prevoza građana od vrata do gradskog prevoza. Pod nazivom „WienMobil Hüpfer“ prvi put je u Beču dostupan potpuno električni minibus prilagođen i za transport putnika sa invalidskim kolicima
Premija za stanare u Beču koji sa gasa pređu na ekološku struju
Srpska ekonomija
Tokom realizacije programa „Izlazak iz gasa“ Grad Beč nailazi na brojna ograničenja. Zbog toga je sledeća premija od marta ove godine namenjena stanarima koji iz svog stana izbace gasni priključak i uvedu novi sa ekološki prihvatljivim izvorom energije
Pola veka Bečkog holdinga
Srpska ekonomija
Bečki holding osnovan je 1974. godine jednoglasnom odlukom Gradske skupštine 31. maja kao „WABVG – Bečko opšte i upravno društvo“, kako bi se sva preduzeća u čijem vlasništvu učestvuje Grad objedinila pod jedinstvenim rukovodstvom i efikasno vodila. Bečki holding se danas smatra primerom New Public Management-a na evropskom nivou sa oko 75 preduzeća
Hoteli sa drugačijim pogledom na Beč
Srpska ekonomija
Ovo je priča o nešto drugačijem pogledu na, već mnogima poznat i omiljen, „carski grad“. Sve traženija „drugačija putovanja“ na kojima turisti doživljavaju individualna iskustva motivisala su bečke hotelijere da kreiraju neobične smeštajne kapacitete u kojima gosti stiču novi pogled na grad