Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Nove karte su na stolu

Ekonomska kriza i COVID 19 sastavili hrvatski Sabor
Piše: Dragana Bokan

U fokusu parlamentarnih izbora u Hrvatskoj koji su održani početkom jula ove godine bile su tri stranke/koalicije: HDZ, Restart koalicija i Domovinski pokret. Iz HDZ-a se čulo da će u naredne četiri godine ponuditi sigurnost i da je vreme u kojem se živi i ono koje je pred Hrvatskom vreme velikih izazova, te da će ključna stvar biti upravo sigurnost. Restart koalicija rekla je da je njen zadatak da reformiše socijalnu politiku, dok je Miroslav Škoro poručivao da je vreme da se društvo okrene „onome što je najvažnije za hrvatskog čoveka” i podsećao na žrtve Domovinskog rata, kao i na neke stavove koje promoviše Katolička crkva.

– Za razliku od HDZ-a i SDP-a, čije su vođe politički profesionalci koji se sve više odmiču od desnice odnosno levice i promovišu centrističku politiku, pokret Miroslava Škora profilisao se kao tipična evropska protivsistemska, protivdemokratska, nacionalistička organizacija, a zanimljivo je da se u Hrvatskoj prvi put dogodilo da se Putinova Rusija direktno meša u parlamentarne izbore, i da su tragovi tog mešanja sasvim neskriveni. Naime, uobičajeno je da protivsistemske stranke u Evropskoj uniji, kao što su stranke Marin le Pen, Hansa Kristijana Štrahea, poput AfD-a ili Lige, dobijaju novac ruskog režima za svoje kampanje. Do sada se u Hrvatskoj to nije dogodilo. Ovaj put Škora direktno finansira trgovačka firma u vlasništvu čoveka koji u Hrvatskoj zastupa interese ruskog državnog giganta Gasproma – kaže na početku razgovora za Srpsku ekonomiju Davor Gjenero, politički analitičar iz Zagreba.

On objašnjava da ruski uticaj saveznike Škora automatski čini neupotrebljivima za postizborne koalicije, pogotovo što je jedan od zahteva koje oni upućuju HDZ-u kao uslov savezništva kontrola nad Ministarstvom energetike. Dakle, kako kaže Gjenero, na taj način, „pojačavanjem ruskog monopolskog pritiska na hrvatsko energetsko tržište, žele da kompenzuju Putinovom režimu finansijsku potporu koju su primili”.

Iako su brojne predizborne prognoze pokazivale da će se do većine u hrvatskom Saboru teško doći i da će svaka stranka imati svoje zahteve, nije baš bilo tako. HDZ je odneo uverljivu pobedu na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj, osvojivši 66 mandata i pobedivši u osam izbornih jedinica, kao i u izbornoj jedinici za dijasporu. Nova vlada Andreja Plenkovića biće, kako se sada (dok ovaj tekst ide u štampu) čini, sastavljena uz podršku osam poslanika manjina, kao i uz podršku Predraga Štomara (HNS) i Radimira Čačića.

– Proteklih godina bilo je mnogo primedaba na politiku Milorada Pupovca, ali on je u političkom smislu za srpsku zajednicu malo-pomalo stvorio vrlo snažnu poziciju. Njegova reč, uz reč italijanskog zastupnika Furija Radina, već godinama unutar kluba zastupnika nacionalnih manjina ima najveću snagu. Već dva-tri ciklusa važi pravilo da svi manjinski zastupnici zajedno zauzimaju poziciju prema vladajućoj koaliciji, da joj pristupaju svi ili joj ne pristupa niko. Kad pristupe, manjinski zastupnici uglavnom su vrlo pouzdani partneri i ostaju u koaliciji do njenog kraja, do isteka mandata. Zato oba relevantna politička bloka priželjkuju saradnju s manjinskim zastupnicima, a oni su načelno otvoreni prema saradnji i s levim i s desnim centrom. Jedina ograda koju je definisao Milorad Pupovac jeste odbijanje saradnje s desnim radikalima, dakle s listom Škora, koja je stigmatizovala srpsku manjinu u toku kampanje. Pupovac ne bi podržao koaliciju HDZ-a i Domovinskog pokreta uprkos relativno dobrim iskustvima u saradnji s premijerom Plenkovićem – objašnjava naš sagovornik.

Predizborne aktivnosti u Hrvatskoj obeležili su koronavirus i ekonomska nesigurnost izazvana tom pošasti dvadeset prvog veka. Nažalost, ti problemi su posle izbora, čini se, u još većem zamahu. Postizborno upiranje prsta na Srbe i Pupovca i želja da se Srbiji ne dopusti otvaranje novih evropskih poglavlja ne zanimaju više Hrvate, jer korona je i dalje tu, vakcine neće biti u skorije vreme, a turista je sve manje na primorju. Evropski stručnjaci predviđaju do deset odsto pada BDP-a. Nove karte su na stolu, izborna kampanja je završena.

Ostali naslovi

U Beču instalirano 300 pametnih trafo-stanica
Srpska ekonomija
Važna komponenta u prelasku na obnovljive izvore energije su elektroenergetski mrežni sistemi. Oni moraju postati otporniji jer obnovljivi izvori energije poput vetra i sunca ne proizvode struju u kontinuitetu. Zbog toga bečki operater distributivne mreže za struju i gas „Wiener Netze“ trenutno instalira „pametne“ trafo-stanice
Kampanja Beč u piluli
Srpska ekonomija
“Microdose Vienna“ – sastojci poput znoja Lipicanera, čestica prašine s Klimtove „Emilie Flöge“ ili čestica čelika sa Velikog točka su neki od sastojaka pilula koje Bečki turizam distribuira u SAD-u i Velikoj Britaniji u okviru svoje aktuelne kampanje „Microdose Vienna“. Provokativna kampanja ima za cilj da privuče posetioce iz Sjedinjenih Američkih Država u Beč
Najromantičniji uskršnji vašari u Beču
Srpska ekonomija
Tradicionalni bečki uskršnji sajmovi ove godine otvaraju svoje kapije već od sredine marta. Brojni štandovi sa uskršnjim ukrasima, umetnički dekorisana jaja, kulinarski specijaliteti i muzički program očekuju sve posetioce bazara
Regionalna trka za nove investicije
Srpska ekonomija
Kako bi zavredele epitet „business-friendly“ lokalne samouprave koja pruža usluge po najvišim međunarodnim standardima 50 gradova i opština iz regiona na proleće ulazi u Program certifikacije gradova i opština sa povoljnim poslovnim okruženjem u jugoistočnoj Evropi (BFC SEE)
Srbi optimističniji u pogledu 2024. godine
Srpska ekonomija
Dok je više od polovine ispitanika u 10 centralnoevropskih zemalja prilično negativno ocenilo 2023. godinu, 2024. je sa skromnim optimizmom dočekana u Austriji, Mađarskoj, Crnoj Gori i Srbiji, gde većina ispitanika smatra da će ova godina biti dobra za njihove zemlje
Podaci iz otpadnih voda o bolestima u stanovništvu dostupni onlajn
Srpska ekonomija
Već skoro četiri godine Grad Beč objavljuje rezultate kontrole otpadnih voda. Od sada će rezultati biti dostupni javno i nedeljno. Tako se može pristupiti podacima o prisutnosti SARS-CoV-2, gripa i respiratornog sincicijskog virusa (RSV) u otpadnim vodama
Održiva mobilnost: od vrata do gradskog prevoza besplatno
Srpska ekonomija
Sprovodeći postavljene ciljeve održivog razvoja Grad Beč i gradski prevoznik „Bečke linije“ (Wiener Linien) realizovali su projekat besplatnog prevoza građana od vrata do gradskog prevoza. Pod nazivom „WienMobil Hüpfer“ prvi put je u Beču dostupan potpuno električni minibus prilagođen i za transport putnika sa invalidskim kolicima
Premija za stanare u Beču koji sa gasa pređu na ekološku struju
Srpska ekonomija
Tokom realizacije programa „Izlazak iz gasa“ Grad Beč nailazi na brojna ograničenja. Zbog toga je sledeća premija od marta ove godine namenjena stanarima koji iz svog stana izbace gasni priključak i uvedu novi sa ekološki prihvatljivim izvorom energije
Pola veka Bečkog holdinga
Srpska ekonomija
Bečki holding osnovan je 1974. godine jednoglasnom odlukom Gradske skupštine 31. maja kao „WABVG – Bečko opšte i upravno društvo“, kako bi se sva preduzeća u čijem vlasništvu učestvuje Grad objedinila pod jedinstvenim rukovodstvom i efikasno vodila. Bečki holding se danas smatra primerom New Public Management-a na evropskom nivou sa oko 75 preduzeća
Hoteli sa drugačijim pogledom na Beč
Srpska ekonomija
Ovo je priča o nešto drugačijem pogledu na, već mnogima poznat i omiljen, „carski grad“. Sve traženija „drugačija putovanja“ na kojima turisti doživljavaju individualna iskustva motivisala su bečke hotelijere da kreiraju neobične smeštajne kapacitete u kojima gosti stiču novi pogled na grad