Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Ekonomija ključno političko pitanje

Hrvatska posle izbora
Piše: Dragana Bokan

Novi saziv hrvatskog Sabora konstituisan je sedamnaest dana posle održanih parlamentarnih izbora. Prvi put bez prisustva predsednika države i pod pojačanim epidemiološkim merama zbog korona virusa. Hrvatski predsednik Zoran Milanović je putem Fejsbuka objasnio da je razlog njegovog ne dolaska isključivo u njegovom shvatanju “uloge i položaja hrvatskog Sabora – odnosno njegove nezavisnosti od predsednika države".

U proteke dve nedelje mogla su se čuti različita mišljenja kako će izgledati novi hrvatski Sabor. Dok su jedni zastupali tezu da se neće ništa specijalno prometi, osim što je u novom sazivu obrazovna struktura zastupnika bolja od prošlog saziva, drugi su bili skloni da kažu da su zastupljene sve pozicije levo i desno od centra.

- Ovaj saziv Sabora neće biti lišen populizma i klerikalizma. Desno radikalne, populističke i klerikalne stranke relativno su snažne i imaju dvadesetak zastupnika, od kojih su neki vrlo agresivni. Međutim, iako će kontaminirati raspravu, njihov će uticaj na javne politike biti ravan nuli. Ključna promena u odnosu na prethodni saziv arhitektura je kluba većinske stranke HDZ. Za razliku od prethodnog mandata, kad je unutar kluba bila vrlo snažna desna frakcija, ona je sada posve eliminisana, i preovladavaju centristički orjentisani zastupnici, koji će u svakoj situaciji podupirati vladu umerenog desnog centra, za razliku od prošlog mandata, kad je deo HDZ-ova kluba pokušao opstruirati neke vladine odluke, poput ratifikacije Istambulske konvencije - kaže na početku razgovora za sajt “Srpska ekonomija” Davor Gjenero, politički analitičar iz Zagreba.

On dodaje da u odnosu na prethodne mandate bitno su snažnije zastupljene liberalno demokratske stranke, da su neke od njih članice vladajuće koalicije, a neke su u opoziciji, ali su sve one vrlo sličnih stavova.

Socijalni demokrati u teškoj su krizi, i ne može se očekivati da će u narednim mesecima igrati ulogu „lidera opozicije”, ali osim konkurenata u liberalno-demokratskom polju, dobili su rivale u levo-ekološkom političkom prostoru, koji su izrazito dobro pripremljeni za borbu u političkoj areni, koji će nuditi i zagovarati svoje prioritete i javne politike, pre svega vezane za politiku održivog razvoja, zaštite okoline, ali i obnove grada Zagreba nakon potresa, objašnjava naš sagovornik.

Gjenero kaže da će svakako jedna od glavnih tema u novom Saboru biti pitanje ekonomije, kao i pitanje uvođenja evra kao glavnog sredstva plaćanja u Hrvatskoj.

- Ekonomija će biti ključno političko pitanje, ali ne i jedino. U prvim mesecima Sabor će se intenzivno baviti Zakonom o obnovi Zagreba, nova vlada će pokušati osigurati relevantna sredstva iz evropskih fondova solidarnosti, za obnovu glavnog grada. Pitanje uvođenja evra jeste ekonomsko pitanje, ali specifično. Jedan od prioriteta hrvatske politike u narednom razdoblju je i pristupanje Šengenskoj zoni, tako da će i to biti predmet saborskih rasprava. Naravno, pitanja zaštite radnih mesta, pokretanja privrede, investicija, biće prioritetna- kaže poznati politčki analitičar.

Mnogi nazivaju “istorijskim” dogovor koje su postigle članice EU o predlogu plana za oporavak evropskih ekonomija u narednih sedam godina,. Po ovom dogovoru Hrvatska je iz sedmogodišnjeg proračuna dobila dvadeset dve milijarde evra nepovratno.

- Nisu sva sredstva nepovratna, deo je i vrlo povoljnih kredita, koji će na naplatu doći tek za sedam godina, dakle krediti su i vrlo jeftini, s malom kamatnom stopom, a i s velikim grejs periodom. Deo sredstava koja su namenjena Hrvatskoj je iz strukturnih fondova za otklanjanje razvojne neravnoteže, a Hrvatskoj su ona veća jer se njima do sada koristila samo u jednom sedmogodišnjem razdoblju, a ostalo je iz novog evropskog instrumenta za oporavak nakon KOVID krize. Hrvatska objektivno jest jedna od država koje su najviše pogođene krizom. Međutim, dobar položaj Hrvatske u raspodeli evropskih sredstava proizilazi i iz vrlo racionalne politike premijera Plenkovića, koji je izbegao poistovetiti se sa klubom zemalja zagovornica kohezije, koji unutar EU izbegava poistovećivanje sa zemljama Višegradske grupe, posebno Mađarskom i Poljskom, koje su u snažnom sukobu s državama evropskog centra i severozapada (Holandija, Belgija, Švedska, Norveška, a sve više i Nemačka)- objašnjava Davor Gjenero za naš sajt.

Ostali naslovi

U Beču instalirano 300 pametnih trafo-stanica
Srpska ekonomija
Važna komponenta u prelasku na obnovljive izvore energije su elektroenergetski mrežni sistemi. Oni moraju postati otporniji jer obnovljivi izvori energije poput vetra i sunca ne proizvode struju u kontinuitetu. Zbog toga bečki operater distributivne mreže za struju i gas „Wiener Netze“ trenutno instalira „pametne“ trafo-stanice
Kampanja Beč u piluli
Srpska ekonomija
“Microdose Vienna“ – sastojci poput znoja Lipicanera, čestica prašine s Klimtove „Emilie Flöge“ ili čestica čelika sa Velikog točka su neki od sastojaka pilula koje Bečki turizam distribuira u SAD-u i Velikoj Britaniji u okviru svoje aktuelne kampanje „Microdose Vienna“. Provokativna kampanja ima za cilj da privuče posetioce iz Sjedinjenih Američkih Država u Beč
Najromantičniji uskršnji vašari u Beču
Srpska ekonomija
Tradicionalni bečki uskršnji sajmovi ove godine otvaraju svoje kapije već od sredine marta. Brojni štandovi sa uskršnjim ukrasima, umetnički dekorisana jaja, kulinarski specijaliteti i muzički program očekuju sve posetioce bazara
Regionalna trka za nove investicije
Srpska ekonomija
Kako bi zavredele epitet „business-friendly“ lokalne samouprave koja pruža usluge po najvišim međunarodnim standardima 50 gradova i opština iz regiona na proleće ulazi u Program certifikacije gradova i opština sa povoljnim poslovnim okruženjem u jugoistočnoj Evropi (BFC SEE)
Srbi optimističniji u pogledu 2024. godine
Srpska ekonomija
Dok je više od polovine ispitanika u 10 centralnoevropskih zemalja prilično negativno ocenilo 2023. godinu, 2024. je sa skromnim optimizmom dočekana u Austriji, Mađarskoj, Crnoj Gori i Srbiji, gde većina ispitanika smatra da će ova godina biti dobra za njihove zemlje
Podaci iz otpadnih voda o bolestima u stanovništvu dostupni onlajn
Srpska ekonomija
Već skoro četiri godine Grad Beč objavljuje rezultate kontrole otpadnih voda. Od sada će rezultati biti dostupni javno i nedeljno. Tako se može pristupiti podacima o prisutnosti SARS-CoV-2, gripa i respiratornog sincicijskog virusa (RSV) u otpadnim vodama
Održiva mobilnost: od vrata do gradskog prevoza besplatno
Srpska ekonomija
Sprovodeći postavljene ciljeve održivog razvoja Grad Beč i gradski prevoznik „Bečke linije“ (Wiener Linien) realizovali su projekat besplatnog prevoza građana od vrata do gradskog prevoza. Pod nazivom „WienMobil Hüpfer“ prvi put je u Beču dostupan potpuno električni minibus prilagođen i za transport putnika sa invalidskim kolicima
Premija za stanare u Beču koji sa gasa pređu na ekološku struju
Srpska ekonomija
Tokom realizacije programa „Izlazak iz gasa“ Grad Beč nailazi na brojna ograničenja. Zbog toga je sledeća premija od marta ove godine namenjena stanarima koji iz svog stana izbace gasni priključak i uvedu novi sa ekološki prihvatljivim izvorom energije
Pola veka Bečkog holdinga
Srpska ekonomija
Bečki holding osnovan je 1974. godine jednoglasnom odlukom Gradske skupštine 31. maja kao „WABVG – Bečko opšte i upravno društvo“, kako bi se sva preduzeća u čijem vlasništvu učestvuje Grad objedinila pod jedinstvenim rukovodstvom i efikasno vodila. Bečki holding se danas smatra primerom New Public Management-a na evropskom nivou sa oko 75 preduzeća
Hoteli sa drugačijim pogledom na Beč
Srpska ekonomija
Ovo je priča o nešto drugačijem pogledu na, već mnogima poznat i omiljen, „carski grad“. Sve traženija „drugačija putovanja“ na kojima turisti doživljavaju individualna iskustva motivisala su bečke hotelijere da kreiraju neobične smeštajne kapacitete u kojima gosti stiču novi pogled na grad