Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

ODRŽIVOST MAKEDONSKE EKONOMIJE

Piše: Mitko Arnaudov

Sistem privrednog prosperiteta koji je izgradila Makedonija u poslednjih deset godina pokazao se u praksi kao vrlo efikasan i predstavlja prekretnicu na putu ekonomskog razvoja. Kontinuirani napredak pokazao je da i male države mogu da postignu veliki ekonomski uspeh, iako ne poseduju prirodne resurse koji i dalje pokreću svetsku ekonomiju, kao što su nafta, gas ili kapaciteti za proizvodnju jeftine električne energije. Prema zvaničnim predviđanjima Ujedinjenih nacija za Republiku Makedoniju, u 2011. godini očekivao se ekonomski rast od 3%, dok je već u 2012. zabeleženo uvećanje od 4%.

Slična su bila i predviđanja Međunarodnog monetarnog fonda, koja su ukazala da je makedonski ekonomski rast u 2014. godini 3,1%, što je tada za celi jedan procenat bilo više u odnosu na države regiona. Godine 2015. rast makedonske ekonomije bio je 3,26%, što ju je dovelo na vrh liste evropskih zemalja s najvećim ekonomskim rastom. Ukoliko napravimo presek za period od 2004. do 2014. godine, utvrdićemo prosečnu godišnju stopu rasta makedonske ekonomije od 2,4%, s tim što je u tom periodu zabeležan i istorijski rekord ekonomskog rasta ove države od 8,2% BDP u 2005. godini, dok je 2009. zabeležen i istorijski minimum, od minus 2,4% BDP. Takvi turbulentni, a vrlo često kontradiktorni trendovi ukazuju na to da ekonomija i privreda ove države i te kako zavise od evropskih, regionalnih i unutarpolitičkih tokova.

Individualni i korporativni porez u Republici Makedoniji iznose svega 10%, što zemlju čini vrlo atraktivnom za nove domaće i strane investicije, a podstiče i smanjenje nezaposlenosti, što je i dalje veoma usporeno. Stopa nezaposlenosti od 2008. godine stoji na 30% i beleži određene oscilacije između plus odnosno minus 1-2%, u zavisnosti od političkih prilika. Izborni period je veoma povoljan za otvaranje novih radnih mesta, i to svakako u javnom sektoru, koji je preobiman za kapacitete makedonske ekonomije.

Kao i u ostalim zemljama u tranziciji, dodatni balast za Makedoniju predstavlja takozvana siva ekonomska zona, koja beleži profit od 30-40% ukupnog društvenog proizvoda unutar države. Takvi negativni trendovi ozbiljno udaljavaju makedonsku državu i njenu ekonomiju od procesa održivog rasta i razvoja. Problem predstavlja i prevelika uloga sektora usluga, koji doslovce vlada makedonskim ekonomskim tokovima sa 60% udela, na račun industrije i poljoprivrede, koji, umesto da budu generatori ekonomskog prosperiteta, imaju samo 30% udela u ekonomiji Republike Makedonije.

Privatni sektor suočava se s problemima likvidnosti, i evidentno je optužuje državu da ne izmiruje obaveze na vreme i na taj način blokira „lanac“ platnih tokova. Makedonija je u 2012. godini zvanično ušla u recesiju. Iako je tokom 2008. i 2009. nekako uspevala da se održava u odnosu na ostale evropske ekonomije, usložnjavanje političkih tokova u zemlji u poslednje četiri godine imalo je ključan uticaj na razvoj privrede. U istoj godini struja u makedonskoj državi je poskupela za skoro 17%, odnosno prvo poskupljenje od 7% je realizovano u januaru, dok je u avgustu zabeleženo dodatno, i to za 10%.

Ostali naslovi

Najromantičniji uskršnji vašari u Beču
Srpska ekonomija
Tradicionalni bečki uskršnji sajmovi ove godine otvaraju svoje kapije već od sredine marta. Brojni štandovi sa uskršnjim ukrasima, umetnički dekorisana jaja, kulinarski specijaliteti i muzički program očekuju sve posetioce bazara
Regionalna trka za nove investicije
Srpska ekonomija
Kako bi zavredele epitet „business-friendly“ lokalne samouprave koja pruža usluge po najvišim međunarodnim standardima 50 gradova i opština iz regiona na proleće ulazi u Program certifikacije gradova i opština sa povoljnim poslovnim okruženjem u jugoistočnoj Evropi (BFC SEE)
Srbi optimističniji u pogledu 2024. godine
Srpska ekonomija
Dok je više od polovine ispitanika u 10 centralnoevropskih zemalja prilično negativno ocenilo 2023. godinu, 2024. je sa skromnim optimizmom dočekana u Austriji, Mađarskoj, Crnoj Gori i Srbiji, gde većina ispitanika smatra da će ova godina biti dobra za njihove zemlje
Podaci iz otpadnih voda o bolestima u stanovništvu dostupni onlajn
Srpska ekonomija
Već skoro četiri godine Grad Beč objavljuje rezultate kontrole otpadnih voda. Od sada će rezultati biti dostupni javno i nedeljno. Tako se može pristupiti podacima o prisutnosti SARS-CoV-2, gripa i respiratornog sincicijskog virusa (RSV) u otpadnim vodama
Održiva mobilnost: od vrata do gradskog prevoza besplatno
Srpska ekonomija
Sprovodeći postavljene ciljeve održivog razvoja Grad Beč i gradski prevoznik „Bečke linije“ (Wiener Linien) realizovali su projekat besplatnog prevoza građana od vrata do gradskog prevoza. Pod nazivom „WienMobil Hüpfer“ prvi put je u Beču dostupan potpuno električni minibus prilagođen i za transport putnika sa invalidskim kolicima
Premija za stanare u Beču koji sa gasa pređu na ekološku struju
Srpska ekonomija
Tokom realizacije programa „Izlazak iz gasa“ Grad Beč nailazi na brojna ograničenja. Zbog toga je sledeća premija od marta ove godine namenjena stanarima koji iz svog stana izbace gasni priključak i uvedu novi sa ekološki prihvatljivim izvorom energije
Pola veka Bečkog holdinga
Srpska ekonomija
Bečki holding osnovan je 1974. godine jednoglasnom odlukom Gradske skupštine 31. maja kao „WABVG – Bečko opšte i upravno društvo“, kako bi se sva preduzeća u čijem vlasništvu učestvuje Grad objedinila pod jedinstvenim rukovodstvom i efikasno vodila. Bečki holding se danas smatra primerom New Public Management-a na evropskom nivou sa oko 75 preduzeća
Hoteli sa drugačijim pogledom na Beč
Srpska ekonomija
Ovo je priča o nešto drugačijem pogledu na, već mnogima poznat i omiljen, „carski grad“. Sve traženija „drugačija putovanja“ na kojima turisti doživljavaju individualna iskustva motivisala su bečke hotelijere da kreiraju neobične smeštajne kapacitete u kojima gosti stiču novi pogled na grad
Interaktivna kuća Štrausa
Srpska ekonomija
Nakon obimne restauracije nedavno je u bečkoj opštini Debling u nekadašnjem kazinu Cegernic otvoren interaktivni muzej „House of Strauss“ koji oživljava nasleđe dinastije Štraus. Kako Johan Štraus stariji, tako i mlađi nekada su u kazinu Cegernic organizovali balove. Posetioci u novom muzeju mogu aktivno da učestvuju kao izvođači u opereti, na digitalnom pultu ili drugim interaktivnim stanicama
Sapunicom u potrazi za negovateljima
Srpska ekonomija
Početna pozicija je jasna – traže se negovatelji! Da bi na zabavan način privukli potencijalne saradnike i predstavili mogućnosti obuke u oblasti negovateljstva i time rešili problem velikog nedostatka osoblja, u Beču su kreirali inovativni sadržaj u vidu sapunice o negovateljstvu za društvene mreže pod nazivom „Ne ponovo Meri"