Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Sa BiH u plusu, sa Bakirom u minusu

Beograd
Foto: PKS
Piše: Aleksandar M. Janković

Svedoci smo i poslednjih nekoliko dana da prosto ne možemo da međusobno komuniciramo bez „zapaljivih izjava“ i političkih potresa na „brdovitom Balkanu“. Ovog puta u glavnoj ulozi bio je član predsedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović , ali bilo je i drugih, zapaženih uloga. Izetbegović je u okviru intervjua za DW, čije je delove u Srbiji preneo Tanjug, izneo nekoliko stavova koji su izazvali veliku pažnju i dosta negativnih reakcija regionalnih političara, a najviše onih u Srbiji .

Sporne izjave Izetbegovića bile su da se „nada da će BiH priznati Kosovo", dotakao se i „odnosa srpskih vlasti prema Sandžaku“, ali je naglasio da je spreman i na vojnu opciju u slučaju da Republika Srpska proglasi nezavisnost ili kako je on to rekao „ukoliko proizvedu drugo poluvreme, mislim da će ga izgubiti – nadam se politički, a ne vojno“.

Reakcije najviših predstavnika vlasti u Srbiji i Republici Srpskoj na izneto bile su mnogobrojne, jake i jedinstvene u osudi da su ovakvi stavovi „neprimereni dobrosusedskim odnosima“. Naloženo je hitno „praćenje situacije“, a vrhunac je svakako bio sazivanje Saveta za nacionalnu bezbednost Republike Srbije povodom ovih izjava.

Važno je napomenuti činjenicu da u okolnostima gde bez saglasnosti ostala dva člana Predsedništva BiH, posebno bez srpskog člana Predsedništva BiH, zvanično Sarajevo odluku o priznanju Kosova nikada ne bi moglo da donese, što je u krajnjem slučaju potvrdio i sam Izetbegović u razgovoru sa novinarima DW. Iz ovoga sledi da je izjava Bakira Izetbegovića nerealna i neprimerena sadašnjem političkom trenutku, a samim tim izneta i kao lični stav nepotrebna u obraćanju sa visoke političke funkcije.

Postavlja se pitanje da li je onda odgovorno i mudro od jednog bosanskog političara da izjavi ovako nešto i sa kojim ciljem je to urađeno? Bosna i Hercegovina je i nakon više od 20 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma „delimično ili nedovoljno funkcionalna država“ što je poražavajući stav (ali i nesporna odgovornost) Bakira Izetbegovića i drugih bosanskih političara u oba entiteta koji su toliki niz godina prisutni u strukturama vlasti. A da ovakva izjava ne može doprineti njihovoj boljoj saradnji nije teško zaključiti ni onima sa mnogo manje političkog iskustva.

Takođe očekivane i „burne“ rekcije na ovo u Srbiji, koje su u jednom trenutku potpuno popunile medijski prostor, nastavile su „naduvavanje balona“. Sve je kulminiralo hitnom sednicom Saveta za nacionalnu bezbednost Republike Srbije,koja i ako je „dramatično najavljivana“ prošla bez „dramatičnih“ zaključaka, što je na kraju i sam Bakir Izetbegović ocenio kao „spuštanje lopte“ i dobar potez najviših srpskih vlasti pred novi susret. Inače, članovi bosanskog predsedništva pozvani su u Beograd i njihova poseta zakazana je za 06. i 07.decembar.

Naravno, nije ovo prvi put da regionalni političari na ovaj način privlače pažnju i prave toplo-hladne „uvertire“ svojih sastanaka. I sam Bakir Izetbegović je više puta bio učesnik ovakvih igara: od 2015. kada je igrao šah na Kalemegdanu sa predsednikom Srbije, preko izjava koje su usledile toj partiji sa najavama nove tužbe protiv Srbije za genocid, do pohvala izrečenih srpskom rukovodstvu na inaguraciji predsednika nešto kasnije.

Čini se da je najpopularnijja taktika u regionu da se pred neki susret zapaljivim izjavama izazovu iste takve rekacije, a samim tim i teme za razgovor svedu na napore za pomirenje i prevazilaženje trenutne situacije i takvih izjava. Time se izgleda postiže izbegavanje težih, a za sve suštinski najvažnijih tema, kako da svi živimo bolje, u miru i dobrosusedskim odnosima i kako da pronalazimo načine da sarađujemo i da se povezujemo pre svega ekonomski.

A u takvoj saradnji i povezivanju se krije plus za dve države.Prema podacima Privredne komore Srbije ukupna robna razmena između Srbije i BiH u 2016. godini, iznosila je 1.524,6 miliona evra što je povećanje od 5,8% u odnosu na 2015. godinu. Izvoz u BiH iznosio je 1.118,6 mil. evra, i to je 6% više u odnosu na 2015. godinu. Uvoz iz BiH povećan je za 5,3% u odnosu na 2015. godinu a iznosio je 406 mil. evra. Suficit Srbije u robnoj razmeni iznosio je 712,6 mil. evra. U ukupno ostvarenom izvozu Srbije.prema istim izvorima, u 2016. godini BiH je na trećem mestu, a po visini uvoza iz zemalja sveta, tokom 2016. godine svrstava BiH na 14. mesto.

Moglo bi se jednom rečenicom konstatovati da je Bosna i Hercegovina jedan od pet najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera Republike Srbije, a možda sa ovom rečenicom treba započinjati i svaki razgovor najviših predstavnika dve države. Onda bi se moglo nastaviti uz pitanje: koliko bi zajedničkih ekonomskih koristi moglo da donese Bosni i Hercegovini ali i Srbiji što postoje istovremene specijalne veze Srbije i Republike Srpske sa Rusijom, a bošnjačkog entiteta sa Turskom?

Ipak živimo u miru već više od 20 godina i red je da počnemo u „takvom tonu“ da međusobno razgovaramo.

Ostali naslovi

Najromantičniji uskršnji vašari u Beču
Srpska ekonomija
Tradicionalni bečki uskršnji sajmovi ove godine otvaraju svoje kapije već od sredine marta. Brojni štandovi sa uskršnjim ukrasima, umetnički dekorisana jaja, kulinarski specijaliteti i muzički program očekuju sve posetioce bazara
Regionalna trka za nove investicije
Srpska ekonomija
Kako bi zavredele epitet „business-friendly“ lokalne samouprave koja pruža usluge po najvišim međunarodnim standardima 50 gradova i opština iz regiona na proleće ulazi u Program certifikacije gradova i opština sa povoljnim poslovnim okruženjem u jugoistočnoj Evropi (BFC SEE)
Srbi optimističniji u pogledu 2024. godine
Srpska ekonomija
Dok je više od polovine ispitanika u 10 centralnoevropskih zemalja prilično negativno ocenilo 2023. godinu, 2024. je sa skromnim optimizmom dočekana u Austriji, Mađarskoj, Crnoj Gori i Srbiji, gde većina ispitanika smatra da će ova godina biti dobra za njihove zemlje
Podaci iz otpadnih voda o bolestima u stanovništvu dostupni onlajn
Srpska ekonomija
Već skoro četiri godine Grad Beč objavljuje rezultate kontrole otpadnih voda. Od sada će rezultati biti dostupni javno i nedeljno. Tako se može pristupiti podacima o prisutnosti SARS-CoV-2, gripa i respiratornog sincicijskog virusa (RSV) u otpadnim vodama
Održiva mobilnost: od vrata do gradskog prevoza besplatno
Srpska ekonomija
Sprovodeći postavljene ciljeve održivog razvoja Grad Beč i gradski prevoznik „Bečke linije“ (Wiener Linien) realizovali su projekat besplatnog prevoza građana od vrata do gradskog prevoza. Pod nazivom „WienMobil Hüpfer“ prvi put je u Beču dostupan potpuno električni minibus prilagođen i za transport putnika sa invalidskim kolicima
Premija za stanare u Beču koji sa gasa pređu na ekološku struju
Srpska ekonomija
Tokom realizacije programa „Izlazak iz gasa“ Grad Beč nailazi na brojna ograničenja. Zbog toga je sledeća premija od marta ove godine namenjena stanarima koji iz svog stana izbace gasni priključak i uvedu novi sa ekološki prihvatljivim izvorom energije
Pola veka Bečkog holdinga
Srpska ekonomija
Bečki holding osnovan je 1974. godine jednoglasnom odlukom Gradske skupštine 31. maja kao „WABVG – Bečko opšte i upravno društvo“, kako bi se sva preduzeća u čijem vlasništvu učestvuje Grad objedinila pod jedinstvenim rukovodstvom i efikasno vodila. Bečki holding se danas smatra primerom New Public Management-a na evropskom nivou sa oko 75 preduzeća
Hoteli sa drugačijim pogledom na Beč
Srpska ekonomija
Ovo je priča o nešto drugačijem pogledu na, već mnogima poznat i omiljen, „carski grad“. Sve traženija „drugačija putovanja“ na kojima turisti doživljavaju individualna iskustva motivisala su bečke hotelijere da kreiraju neobične smeštajne kapacitete u kojima gosti stiču novi pogled na grad
Interaktivna kuća Štrausa
Srpska ekonomija
Nakon obimne restauracije nedavno je u bečkoj opštini Debling u nekadašnjem kazinu Cegernic otvoren interaktivni muzej „House of Strauss“ koji oživljava nasleđe dinastije Štraus. Kako Johan Štraus stariji, tako i mlađi nekada su u kazinu Cegernic organizovali balove. Posetioci u novom muzeju mogu aktivno da učestvuju kao izvođači u opereti, na digitalnom pultu ili drugim interaktivnim stanicama
Sapunicom u potrazi za negovateljima
Srpska ekonomija
Početna pozicija je jasna – traže se negovatelji! Da bi na zabavan način privukli potencijalne saradnike i predstavili mogućnosti obuke u oblasti negovateljstva i time rešili problem velikog nedostatka osoblja, u Beču su kreirali inovativni sadržaj u vidu sapunice o negovateljstvu za društvene mreže pod nazivom „Ne ponovo Meri"