Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Korona i njeni preci – maske i bolesti na bečkom dvoru

Beč
Foto: Portret muškarca zaštićenog od kolere © Wien Museum
Srpska ekonomija

Pandemija korona virusa je za sve nas neshvatljiv i neočekivan fenomen. To je pre svega zbog toga što smo davno zaboravili da su naši preci stotinama godina morali da žive u strahu od zaraza. Izložba „Preci korone“ koja se trenutno prikazuje u bečkom dvorcu Šenbrun u Carskom voznom parku treba da doprinese da se dešavanja sa kojima se trenutno susrećemo shvate kroz pogled u prošlost.

Jedinstveni predmeti – najvećim delom iz zbirke Muzeja istorije umetnosti u Beču - pričaju istoriju maski i bolesti na bečkom dvoru od 1500. do 1918. godine. Na izložbi su predstavljene maske za turnire, karnevalske maske, impozantne maske za vreme žalosti, pa sve do svedočanstava velikih epidemija i prvih dokumenata o istoriji vakcina, piše Eurocomm-PR.

Velike zaraze

Trenutno doživljavamo drastične mere za suzbijanje virusa korona. Koliko god da deluju neverovatno i naši preci bili su suočeni sa zatvaranjem granica i mesta za zabavu, ograničenjima trgovine, socijalnom distancom i strogim karantinom kada je trebalo boriti se sa kugom, velikim boginjama, kolerom ili španskom groznicom. I sve te pandemije su savladane. Način na koji su suzbijane primenjuje se do danas.

Najveću sličnost sa današnjom situacijom imala je španska groznica koja je između 1918. i 1920. godine odnela milione života. U Austriji je tek posle godinu dana od izbijanja osnovano Ministarstvo zdravlja, čija je uniforma iz tog vremena izložena, koje je bilo zaduženo za suzbijanje bolesti. Mere koje su se tada u svim delovima sveta preduzimale, podsećaju na današnje: od zatvaranja pozorišta i škola, preko ograničavanja javnog saobraćaja, sprovođenja karantina i podizanja bolničkih objekata pa sve do nošenja maski.

Pod zaštitom maske

Simbol pandemije korona je maska kojom pokrivamo usta i nos i štitimo nas i naše okruženje od inficiranja virusom. Ona u istoriji čovečanstva ima dugu tradiciju, pri čemu korišćenje u medicinske svrhe nije igrao nikakvu ulogu. U svetu Habsburgovaca maske su našle primenu na turnirima kao i u pozorištu i na plesnim feštama.

Brojni članovi carske porodice želeli su svoj portret sa jednim takvim „ukrasom“. U 19. veku carica Sisi prekrivala je lice tokom ceremonija žalosti umetnički rađenim maskama da bi s jedne strane prikrila žalost a s druge strane zaštitila lice koje više nije bilo u jeku mladosti od znatiželjnih pogleda. Iako nisu imale nikakvu medicinsku funkciju bogato ukrašene dvorske maske mogu se posmatrati kao prethodnice „modnih maski“ koje su se razvile u vreme korone.

 

Ostali naslovi

Beč postavlja nove standarde: turizam bez barijera
Srpska ekonomija
Nedavno je u glavnom gradu Austrije održan prvi stručni kongres za zastupnike za pitanja pristupačnosti za osobe sa invaliditetom. Predstavljajući akcioni program „Pristupačnost“, Turistička organizacija Beča (WienTourismus) daje značajan doprinos gradskoj strategiji „Inkluzivni Beč 2030"
Inovativno rešenje za transport umetnina
Srpska ekonomija
Prilikom transporta umetničkih dela čak i najmanje vibracije mogu dovesti do trajnih oštećenja. Tim istraživača sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien), koji vodi profesor Štefan Jakubek, razvio je inovativno rešenje za transport koje štiti osetljive predmete od podrhtavanja i potresa
Najpoznatiji muzeji Beča 4. oktobra otvaraju vrata
Srpska ekonomija
U jednoj jedinoj noći doživite raznolikost i bogatstvo austrijske muzejske scene! Oko 650 muzeja širom Austrije 4. oktobra ponovo poziva na manifestaciju „Duga noć muzeja“. Po 25. put, u Beču će učestvovati brojni veliki i mali muzeji. Centralno mesto okupljanja biće Trg Marije Terezije. Tamo se mogu nabaviti ulaznice, brošure...
Normalna katastrofa u bečkoj Kući umetnosti
Srpska ekonomija
On hvata munje i juri oluje: Julius fon Bizmark (nem. Julius von Bismarck) u svojim radovima prikazuje odnos čoveka i prirode. Bečki muzej „Kuća umetnosti“ (nem. Kunst Haus Wien) posvećuje mu njegovu prvu veliku samostalnu izložbu u Austriji pod nazivom „Normalna katastrofa“
Cena zlata premašila 3.650 dolara
Srpska ekonomija
Cena zlata nastavila je svoj uzlazni trend tokom 2025. godine, dostigavši novi istorijski maksimum od 3.652 dolara. Kakav je vrtoglavi skok zabeležio žuti metal, svedoči podatak da je pre dve decenije njegova vrednost bila šest puta manja - svega 500 - 600 dolara
Weekend slavi 18. rođendan, zabava je zagarantovana
Srpska ekonomija
Dok su dani na Weekendu.18 rezervisani za predavanja, panele i rasprave s vodećim svetskim i regionalnim stručnjacima, noći tradicionalno pripadaju zabavi. Weekend je već godinama poznat po jedinstvenom spoju poslovnog networkinga i vrhunske muzike, a upravo su večernji programi ono šta festivalu daje posebnu energiju
U vreme krize oštrija kontrola troškova i digitalna transformacija odlučuju o opstanku firmi
Srpska ekonomija
Tradicionalna godišnja Horváth CxO studija, sprovedena među više od 130 izvršnih direktora CEE regiona, ovog puta prvi put je obuhvatila i značajno veći broj kompanija iz Srbije
Novo ponašanje mladih donosi promene noćnim lokalima u Beču
Srpska ekonomija
Godine 2019. u Beču je bilo oko 670 noćnih lokala, koji su ukupno ostvarivali prihod od oko milijardu evra. Tokom godina pandemije taj broj je pao na oko 600 lokala. Iako se situacija u međuvremenu donekle stabilizovala, razlika u odnosu na stanje pre pandemije je i dalje značajna
Bionauke – grana u usponu u Beču
Srpska ekonomija
U glavnom gradu Austrije poslednjih godina beleži se snažan rast u oblasti nauka o živim sistemima (bionauke). To potvrđuju rezultati najnovije studije, prema kojoj je godišnji promet porastao za 22 odsto u periodu od 2020. do 2023. godine, i dostigao 22,7 milijardi evra. Broj zaposlenih povećan je za osam odsto i sada prelazi 49.000 ljudi
Snabdevanje Beča vozilima bez emisije štetnih gasova
Srpska ekonomija
Nakon uspešnog završetka pilot-faze, bečki projekat „Zero Emission Transport" (ZET) će se dalje razvijati, najavio je predsednik Privredne komore Beča, Valter Ruk. U projektu koji je započeo u junu 2024. godine do sada su se 32 kompanije iz raznih privrednih grana obavezale da će na teritoriju 1. i 2. bečke opštine ulaziti vozilima koja neemituju štetne gasove