Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Počeo projekat upravljanja staklenom ambalažom u tri države

Srbija, Severna Makedonija i Bosna i Hercegovina
Srpska ekonomija

Količina reciklirane staklene ambalaže u regionu Zapadnog Balkana još je daleko od nivoa koji propisuje Evropska unija. Dok je cilj članica EU da recikliraju 70% stakla godišnje, u Srbiji ta količina iznosi 44%, u Severnoj Makedoniji 30%, a u Bosni i Hercegovini 12%.

To je istaknuto na regionalnoj online konferenciji na kojoj je predstavljen projekat „Upravljanje staklenom ambalažom na Zapadnom Balkanu“, koji je pokrenula Nemačka razvojna saradnja - GIZ, u saradnji sa operaterima ambalažnog otpada – kompanijama Sekopak, Pakomak i Ekopak. Projekat se sprovodi u Srbiji, Severnoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini i implementiraju ga NALED, Regionalna razvojna agencija Hercegovine (REDAH) i Zajednica jedinica lokalnih samouprava (ZELS) iz Severne Makedonije.

- U procesu pristupanja EU, Nemačka je potpuno posvećena pružanju podrške partnerima na Zapadnom Balkanu u rešavanju izazova zaštite životne sredine. U sektoru upravljanja otpadom mnoge zemlje u Evropi se suočavaju sa brojnim poteškoćama, naročito kada je reč o ambalažnom otpadu. Ove izazove ne može savladati jedan akter jer oni zahtevaju udružene snage i snažno i trajno partnerstvo. Zbog toga Nemačka razvojna saradnja podržava naše partnere da omoguće ekonomski efikasan lanac vrednosti reciklaže stakla. Nadamo se da ćemo zajedno stvoriti bolju budućnost - rekao je Christian Schilling, Šef odeljenja za razvojnu saradnju u Ambasadi Nemačke u Beogradu.

Na događaju je istaknuto da je za poboljšanje okvirnih uslova za uspostavljanje ekonomičnog lanca vrednosti reciklaže stakla u regionu ključno povećanje količine sakupljenog stakla, kao i postavljanje preduslova za ponovnu upotrebu staklenog otpada.

- Projekat smo počeli ambiciozno i oko 1.000 reciklažnih kontejnera krenulo je ovog meseca da pristiže u Sombor, Niš, Bihać, Novi Travnik, Štip i Ilinden. Kompletna oprema biće postavljena do kraja marta, a sa našim partnerima operaterima, sigurna sam da ćemo lako ostvariti i jedan od glavnih ciljeva, a to je da u ovim opštinama uvećamo sakupljene količine za 20% - istakla je Violeta Jovanović, izvršna direktorka NALED-a.

- Imajući u vidu Sekopakovo iskustvo u ovoj oblasti, projekat “Upravljanje staklenom ambalažom na Zapdnom Balkanu” logičan je nastavak našeg višegodišnjeg rada, i želja nam je da napravimo vodič koji će koristiti lokalne samouprave širom zemlje i regiona.

- Od 2012. godine mi sprovodimo projekte za upravljanje staklenom ambalažom i prvi smo postavili standarde za HORECA sektor u Beogradu a nakon toga su lokalne samouprave same počele da se javljaju u želji da uspostavimo saradnju i prikupimo što više staklene i druge ambalaže- istakla je Violeta Belanović Kokir, generalna direktorka SEKOPAK-a.Sombor je 2012. postao prvi grad u Srbiji u kom je izgrađen reciklažni centar i gde se radi separacija, razvrstavanje različitih vrsta otpada i njegovo pakovanje, te je, između ostalog, i zbog toga postao učesnik u projektu „Upravljanje staklenom ambalažom na Zapadnom Balkanu“.

- U Somboru će u okviru projekta biti postavljeno čak 150 namenskih kontejnera, u samom gradu, u ugostiteljskim objektima, ali i u prigradskim naseljima. Ovo je proces koji će kontinuirano da traje, a neće biti aktuelan samo na skupovima i obraćanjima kakvo je današnje, tako da očekujem da svi mi već danas počnemo da menjamo odnos prema životnoj sredini u sopstvenom dvorištu i vremenom da ga obogaćujemo najrazličitijim aktivnostima, čiji rezultat će biti čistija životna sredina, zdravije, bogatije i zadovoljnije društvo - rekao je Antonio Ratković, gradonačelnik Sombora.

Sa ciljem da podrži sistem upravljanja ambalažnim otpadom u Srbiji, posebno staklom, Apatinska pivara je, uz podršku kompanije Sekopak, investirala značajna sredstva za potrebe projekta u iznosu od 150.000 evra.

- Veoma nam je stalo da procenat sakupljene i reciklirane ambalaže od stakla dostigne ciljeve zacrtane projektom. Nadam se da će nas ostatak privrede slediti jer je zajednički interes svih nas, svakog građanina u našoj zemlji, da zajedničkim naporom postignemo povećanje stope sakupljanja i reciklaže staklene ambalaže - rekla je Svetlana Vukelić, direktorka za pravne i korporativne poslove u Apatinskoj pivari.

Konferencija je okupila sve partnere na projektu, kao i gradonačelnike pilot opština, koji su zaključili da je presudno napraviti korak ka profitabilnoj kružnoj ekonomiji u regionu. Projekat upravljanja staklenom ambalažom sprovodi se u okviru programa razvojne saradnje sa privatnim sektorom - develoPPP.de koji finansira Nemačko Savezno Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj.

Ostali naslovi

Beč postavlja nove standarde: turizam bez barijera
Srpska ekonomija
Nedavno je u glavnom gradu Austrije održan prvi stručni kongres za zastupnike za pitanja pristupačnosti za osobe sa invaliditetom. Predstavljajući akcioni program „Pristupačnost“, Turistička organizacija Beča (WienTourismus) daje značajan doprinos gradskoj strategiji „Inkluzivni Beč 2030"
Inovativno rešenje za transport umetnina
Srpska ekonomija
Prilikom transporta umetničkih dela čak i najmanje vibracije mogu dovesti do trajnih oštećenja. Tim istraživača sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien), koji vodi profesor Štefan Jakubek, razvio je inovativno rešenje za transport koje štiti osetljive predmete od podrhtavanja i potresa
Najpoznatiji muzeji Beča 4. oktobra otvaraju vrata
Srpska ekonomija
U jednoj jedinoj noći doživite raznolikost i bogatstvo austrijske muzejske scene! Oko 650 muzeja širom Austrije 4. oktobra ponovo poziva na manifestaciju „Duga noć muzeja“. Po 25. put, u Beču će učestvovati brojni veliki i mali muzeji. Centralno mesto okupljanja biće Trg Marije Terezije. Tamo se mogu nabaviti ulaznice, brošure...
Normalna katastrofa u bečkoj Kući umetnosti
Srpska ekonomija
On hvata munje i juri oluje: Julius fon Bizmark (nem. Julius von Bismarck) u svojim radovima prikazuje odnos čoveka i prirode. Bečki muzej „Kuća umetnosti“ (nem. Kunst Haus Wien) posvećuje mu njegovu prvu veliku samostalnu izložbu u Austriji pod nazivom „Normalna katastrofa“
Cena zlata premašila 3.650 dolara
Srpska ekonomija
Cena zlata nastavila je svoj uzlazni trend tokom 2025. godine, dostigavši novi istorijski maksimum od 3.652 dolara. Kakav je vrtoglavi skok zabeležio žuti metal, svedoči podatak da je pre dve decenije njegova vrednost bila šest puta manja - svega 500 - 600 dolara
Weekend slavi 18. rođendan, zabava je zagarantovana
Srpska ekonomija
Dok su dani na Weekendu.18 rezervisani za predavanja, panele i rasprave s vodećim svetskim i regionalnim stručnjacima, noći tradicionalno pripadaju zabavi. Weekend je već godinama poznat po jedinstvenom spoju poslovnog networkinga i vrhunske muzike, a upravo su večernji programi ono šta festivalu daje posebnu energiju
U vreme krize oštrija kontrola troškova i digitalna transformacija odlučuju o opstanku firmi
Srpska ekonomija
Tradicionalna godišnja Horváth CxO studija, sprovedena među više od 130 izvršnih direktora CEE regiona, ovog puta prvi put je obuhvatila i značajno veći broj kompanija iz Srbije
Novo ponašanje mladih donosi promene noćnim lokalima u Beču
Srpska ekonomija
Godine 2019. u Beču je bilo oko 670 noćnih lokala, koji su ukupno ostvarivali prihod od oko milijardu evra. Tokom godina pandemije taj broj je pao na oko 600 lokala. Iako se situacija u međuvremenu donekle stabilizovala, razlika u odnosu na stanje pre pandemije je i dalje značajna
Bionauke – grana u usponu u Beču
Srpska ekonomija
U glavnom gradu Austrije poslednjih godina beleži se snažan rast u oblasti nauka o živim sistemima (bionauke). To potvrđuju rezultati najnovije studije, prema kojoj je godišnji promet porastao za 22 odsto u periodu od 2020. do 2023. godine, i dostigao 22,7 milijardi evra. Broj zaposlenih povećan je za osam odsto i sada prelazi 49.000 ljudi
Snabdevanje Beča vozilima bez emisije štetnih gasova
Srpska ekonomija
Nakon uspešnog završetka pilot-faze, bečki projekat „Zero Emission Transport" (ZET) će se dalje razvijati, najavio je predsednik Privredne komore Beča, Valter Ruk. U projektu koji je započeo u junu 2024. godine do sada su se 32 kompanije iz raznih privrednih grana obavezale da će na teritoriju 1. i 2. bečke opštine ulaziti vozilima koja neemituju štetne gasove