Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Balkanska dilema od Ujka Vanje do Ujka Sema

Beograd
Piše: Aleksandar M. Janković

Nova Godina je pred nama, a stare dileme i problemi ostaće i u 2018. prisutni na Zapadnom Balkanu.

U 2017. borili smo se svi za veći ekonomski rast, više stranih investicija, manji budžetski deficit i veće plate.Želeli smo bolje regionalne odnose i stabilnost, više prava, sloboda i tolerancije u društvu , manje korupcije, organizovanog kriminaliteta, više političke kulture i manje govora mržnje. I ako rezultata ima, isti ciljevi postavljeni su i za narednu godinu.

U izveštaju Svetske banke za 2017., koji su mediji preneli, kaže se „da će ekonomski rast Zapadnog Balkana u 2017. godini biti 2,6 odsto, a da je u prvoj polovini ove godine otvoreno 230.000 radnih mesta, što je porast od 3,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine“. I izveštaji Evropske komisije ukazuju da su države regiona ostvarile određeni napredak u 2017. O tome svedoče nova otvorena poglavlja u pristupnim pregovorima Srbije i Crne Gore i najave da bi i druge zemlje uskoro mogle da pređu u tu fazu pristupanja Uniji. Međutim, isti izvori ukazuju da bi ovim tempom našem regionu trebalo 60 godina da dostigne nivo razvijenih zemalja EU, a ozbiljne primedbe idu svim državama na račun sporih reformi u pravosuđu, borbi protiv korupcije, garantovanju osnovnih prava i sloboda.

Čini se da je u ovoj godini moglo i bolje i da je previše energije utrošeno na mala „komšijska prepucavanja“ koja su uvek imala veliku medijsku pažnju. A da sve bude još nelogičnije deklerativno svi imamo isti najvažniji cilj, mir i ekonomski prosperitet i integraciju u Evropsku Uniju kao najveći prioritet.

Šta je to što nas odvlači od glavnog zadatka koji smo pred sebe postavili i šta nas usporava u nastojanjima da izgradimo bolja i uspešnija društva? Pre svega to je nacionalno i tradicionalno, kod nas uvek pre ekonomskog. Na Balkanu sve je komplikovano, imamo nepriznate države, priznate države sa nepriznatim imenima, priznate države sa priznatim imenima koje ne funkcionišu, a uvek možemo da nađemo razlog i da se sporimo međusobno. To je dobra podloga za „velike“, da naše „male interese“ iskoriste kako bi međusobno odmerili snage. Može se reći da je prostor našeg regiona uvek interesantan Rusiji i Sjedinjenim Državama i za međusobnu političku trgovinu. Zato one nude pomoć i podršku na Balkanu u rešavanju važnih nacionalnih pitanja, daju „dobre“ savete i zovu u svoje saveze kako bi imale što više „kapitala“ za tako nešto.Saradnja sa „konkurencijom“ svakoj od država donosi i rizike . O tome svedoči i nedavno insistiranje američkog Kongresa da se pripremi analiza bezbednosne saradnje sa Rusijom od strane svake pojedinačne zemlje Zapadnog Balkana.

Znajući da u XXI veku pored ispunjenja „istorijskog cilja“ treba ponuditi i nešto od „čega se živi“ primetno je da i jedni i drugi investiraju u naš region.Prema podacima Privredne komore Srbije ukupna ulaganja SAD u Srbiju iznose skoro 4 milijarde dolara, a investicije su uposlile skoro 17,000 ljudi. Ukupan obim ruskih investicija, prema istom izvoru realizovanih u Srbiji u periodu 2003-2015. je u visini od preko tri milijarde dolara.

I ako se kroz ovaj primer vidi da su SAD i Ruska federacija značajnije ekonomski prisutne, njihov interes za prisustvo na Balkanu je pre svega politički i svodi se na to koliko daleko ili blizu će biti granice NATO pakta od Rusije.Kada je ekonomija regiona u pitanju postoje i veće sile od njih ,a to su pre svege zemlje Evropske Unije i države okupljene u CEFTA sporazum.Takođe na Balkanu su sve više prisutne i zemlje kao što su Kina i Turska čija se ekonomska saradnja sa regionom višestruko uvećava svake godine i kod kojih ekonomski interesi bar u ovom trenutku prevazilaze političko trgovanje. Sa Evropskom Unijom trgujemo koliko sa Rusijom, SAD, Turskom i Kinom zajedno. Pri tome Evropska Unija je nadnacionalni okvir u kome se jedino mogu prevazići naši istorijski sukobi. Ona je još uvek najviše ekonomska zajednica, što naše nacionalno neće da „povredi“ , a dovoljno je politička da naša društva i međusobne odnose „uredi“.

To može biti predlog uspešne strategije na Balkanu za 2018. Od „ujaka“ koji žive (pre)daleko i koji ustvari preko nas samo rešavaju neke stare sukobe ne možemo mnogo očekivati, ma koliko nam bili simpatični.Treba da se setimo da imamo i drugu „rodbinu“.Onu „dosadnu“ koja ne poklanja puške i avione i druge zanimljive „igračke“ ,već „knjige“ iz kojih traži da učimo. A tu pored nas žive i „ prve komšije“. Koliko puta se u životu pokazalo da prvo njih potražimo kad je teško i da su one jedino uvek tu kada je najpotrebnije.

Ostali naslovi

Najromantičniji uskršnji vašari u Beču
Srpska ekonomija
Tradicionalni bečki uskršnji sajmovi ove godine otvaraju svoje kapije već od sredine marta. Brojni štandovi sa uskršnjim ukrasima, umetnički dekorisana jaja, kulinarski specijaliteti i muzički program očekuju sve posetioce bazara
Regionalna trka za nove investicije
Srpska ekonomija
Kako bi zavredele epitet „business-friendly“ lokalne samouprave koja pruža usluge po najvišim međunarodnim standardima 50 gradova i opština iz regiona na proleće ulazi u Program certifikacije gradova i opština sa povoljnim poslovnim okruženjem u jugoistočnoj Evropi (BFC SEE)
Srbi optimističniji u pogledu 2024. godine
Srpska ekonomija
Dok je više od polovine ispitanika u 10 centralnoevropskih zemalja prilično negativno ocenilo 2023. godinu, 2024. je sa skromnim optimizmom dočekana u Austriji, Mađarskoj, Crnoj Gori i Srbiji, gde većina ispitanika smatra da će ova godina biti dobra za njihove zemlje
Podaci iz otpadnih voda o bolestima u stanovništvu dostupni onlajn
Srpska ekonomija
Već skoro četiri godine Grad Beč objavljuje rezultate kontrole otpadnih voda. Od sada će rezultati biti dostupni javno i nedeljno. Tako se može pristupiti podacima o prisutnosti SARS-CoV-2, gripa i respiratornog sincicijskog virusa (RSV) u otpadnim vodama
Održiva mobilnost: od vrata do gradskog prevoza besplatno
Srpska ekonomija
Sprovodeći postavljene ciljeve održivog razvoja Grad Beč i gradski prevoznik „Bečke linije“ (Wiener Linien) realizovali su projekat besplatnog prevoza građana od vrata do gradskog prevoza. Pod nazivom „WienMobil Hüpfer“ prvi put je u Beču dostupan potpuno električni minibus prilagođen i za transport putnika sa invalidskim kolicima
Premija za stanare u Beču koji sa gasa pređu na ekološku struju
Srpska ekonomija
Tokom realizacije programa „Izlazak iz gasa“ Grad Beč nailazi na brojna ograničenja. Zbog toga je sledeća premija od marta ove godine namenjena stanarima koji iz svog stana izbace gasni priključak i uvedu novi sa ekološki prihvatljivim izvorom energije
Pola veka Bečkog holdinga
Srpska ekonomija
Bečki holding osnovan je 1974. godine jednoglasnom odlukom Gradske skupštine 31. maja kao „WABVG – Bečko opšte i upravno društvo“, kako bi se sva preduzeća u čijem vlasništvu učestvuje Grad objedinila pod jedinstvenim rukovodstvom i efikasno vodila. Bečki holding se danas smatra primerom New Public Management-a na evropskom nivou sa oko 75 preduzeća
Hoteli sa drugačijim pogledom na Beč
Srpska ekonomija
Ovo je priča o nešto drugačijem pogledu na, već mnogima poznat i omiljen, „carski grad“. Sve traženija „drugačija putovanja“ na kojima turisti doživljavaju individualna iskustva motivisala su bečke hotelijere da kreiraju neobične smeštajne kapacitete u kojima gosti stiču novi pogled na grad
Interaktivna kuća Štrausa
Srpska ekonomija
Nakon obimne restauracije nedavno je u bečkoj opštini Debling u nekadašnjem kazinu Cegernic otvoren interaktivni muzej „House of Strauss“ koji oživljava nasleđe dinastije Štraus. Kako Johan Štraus stariji, tako i mlađi nekada su u kazinu Cegernic organizovali balove. Posetioci u novom muzeju mogu aktivno da učestvuju kao izvođači u opereti, na digitalnom pultu ili drugim interaktivnim stanicama
Sapunicom u potrazi za negovateljima
Srpska ekonomija
Početna pozicija je jasna – traže se negovatelji! Da bi na zabavan način privukli potencijalne saradnike i predstavili mogućnosti obuke u oblasti negovateljstva i time rešili problem velikog nedostatka osoblja, u Beču su kreirali inovativni sadržaj u vidu sapunice o negovateljstvu za društvene mreže pod nazivom „Ne ponovo Meri"