Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Ekonomska kriza i Kovid 19 sastavljaju hrvatski Sabor

Region
Piše: Dragana Bokan

"Virus je ponovo tu'', ocenio je danas hrvatski premijer Andrej Plenković i dodao da se Hrvatska otvorila zbog turističke sezone i da se to pokazalo uspešnim jer na primorju je više od 200 hiljada turista. ''Došlo je do opuštanja, a činjenica je da se virus slabije širi u letnjim mesecima'', rekao je hrvatski premijer i ponovio da su zato i parlamentarni izbori održavaju u julu. I time još jednom potvrdio da nema odlaganja izbora zbog virusa….iako su neki i to očekivali.

Za izbor 151 zastupnika u Saboru učestvuje 192 lista sa 2.669 kandidata…U fokusu ovih parlamentarnih izbora čini se da su tri stranke (koalicije)- HDZ, Restart koalicija i Domovinski pokret. Iz HDZ se moze čuti da je u fokusu njihovog programa - sigurnost i da je "vreme u kojem živimo i ono koje je pred nama vreme velikih izazova i da će ključna stvar biti upravo sigurnost". Restart koalicija kaže da je njjhov zadatak reformisati socijalnu politiku, dok Miroslav Škoro poručuje "da je vreme da se okrenemo onome sto je najvažnije za hrvatskog čoveka" i podsećanje pokreta na žrtve Domovinskog rata, kao i na neke stavove koje promoviše Katolička crkva.

- Za razliku od HDZ-a i SDP-a, čiji su vođe politički profesionalci, koji se sve više odmiču od desnice, odnosno levice i promovišu centrističku politiku, pokret Miroslava Škore profilisao se kao tipična evropska protivsistemska, protivdemokratska, nacionalistička organizacija, a zanimljivo je da se u Hrvatskoj prvi put dogodilo da se Putinova Rusija direktno meša u parlamentarne izbore, i da su tragovi tog mešanja posve neskriveni. Naime, uobičajeno je da protivsistemske stranke u Evropskoj uniji, kao što su stranke Marin le Pen, Hajnc Kristijan Štrahe, poput AfD ili Lige, dobijaju novac ruskog režima za svoje kampanje. Do sada se u Hrvatskoj to nije dogodilo, kaže politički analitičar Davor Gjenero na početku razgovora za "Srpsku ekonomiju".

Ovog puta, navodi Gjenero, Škoru direktno finansira trgovačka firma koja je u vlasništvu čoveka koji u Hrvatskoj zastupa interese ruskog državnog giganta Gazproma. Ovako prepoznatljiv ruski uticaj Škorine saveznike automatski čini neupotrebljivima za postizborno koaliranje, pogotovo što je jedan od zahteva koje Škorini saveznici ističu HDZ-u kao cenu savezništva, kontrola nad ministarstvom energetike. Dakle, na taj način, pojačavanjem ruskog monopolskog pritiska na hrvatsko energetsko tržište žele kompenzovati Putinovom režimu finansijsku potporu koju su primili.

Ključno pitanje koje se svakako nameće je ko će voditi Hrvatsku u narednom razdoblju, jer svet ulazi u najveću krizu od 1929.godine. Hrvatski premijer Plenković se danas pohvalio se da je vlada preduzela ogromne mere i tako sačuvala oko 600 hiljada radnih mesta i više od 100 hiljada preduzeća.

- U političkom sistemu uvek se nezahvalno upuštati u prognoze, jer je prevelik broj posve nepredvidivih varijabli, koje u konačnici mogu definisati izborni rezultat. Ipak, jasno je da samo dve stranke imaju kapacitete za formiranje racionalne administracije: HDZ i SDP (ili obrnutim redom, svejedno). Isto tako, jasno je da SDP nema potencijalnih koalicijskih partnera, osim zastupnika manjina, s kojima bi mogao formirati većinu, a da bi bilo kakva koalicija s Škorinim pokretom i s Mostom za HDZ bila kontaminirajuća, objašnjava Gjenero.

Prema njegovom mišljenju, lako je moguće da se Hrvatska nakon izbora nadje u blokadi i da ni u jednom niti u drugom bloku ne bude lako formirati većinu. Dodaje da je u takvoj situaciji moguće da predsednik Hrvatske raspusti parlament i smeni Plenkovićevu vladu te da je zameni za tehničku vladu i raspiše nove izbore za jesen.

-U uslovima pretnje drugim talasom COVID 19 i pretnje ekonomskom krizom, koja će svugde u EU biti vrlo prepoznatljiva u četvrtom kvartalu, a u Hrvatskoj, zbog pada turizma, i više nego drugde, raspisivanje novih izbora bio bi prevelik rizik. U ovakvim okolnostima nije isključeno da se dve najveće stranke dogovore o velikoj koaliciji, kaže naš sagovornik.

Manjinski zastupnici su, prema rečima našeg sagovornika, uglavnom vrlo pouzdani partneri i ostaju u koaliciji do njenog kraja odnosno do isteka mandata. Zato oba relevantna politička bloka priželjkuju saradnju s manjinskim zastupnicima, a oni su načelno otvoreni prema saradnji i s levim i s desnim centrom.

- Jedina ograda, koju je definisao Milorad Pupovac, je odbijanje saradnje s desnim radikalima: dakle, ako bi Škorina lista, koja je stigmatizovala srpsku manjinu u toku kampanje, a i svojim političkim delovanjem izvan kampanje, učestvovala u koaliciji s HDZ-om, manjinski zastupnici ne bi im se pridružili i ne bi podržali takvu većinu, uprkos relativno dobrim iskustvima u saradnji sa premijerom Plenkovićem, zaključio je Gjenero.

Ostali naslovi

U Beču instalirano 300 pametnih trafo-stanica
Srpska ekonomija
Važna komponenta u prelasku na obnovljive izvore energije su elektroenergetski mrežni sistemi. Oni moraju postati otporniji jer obnovljivi izvori energije poput vetra i sunca ne proizvode struju u kontinuitetu. Zbog toga bečki operater distributivne mreže za struju i gas „Wiener Netze“ trenutno instalira „pametne“ trafo-stanice
Kampanja Beč u piluli
Srpska ekonomija
“Microdose Vienna“ – sastojci poput znoja Lipicanera, čestica prašine s Klimtove „Emilie Flöge“ ili čestica čelika sa Velikog točka su neki od sastojaka pilula koje Bečki turizam distribuira u SAD-u i Velikoj Britaniji u okviru svoje aktuelne kampanje „Microdose Vienna“. Provokativna kampanja ima za cilj da privuče posetioce iz Sjedinjenih Američkih Država u Beč
Najromantičniji uskršnji vašari u Beču
Srpska ekonomija
Tradicionalni bečki uskršnji sajmovi ove godine otvaraju svoje kapije već od sredine marta. Brojni štandovi sa uskršnjim ukrasima, umetnički dekorisana jaja, kulinarski specijaliteti i muzički program očekuju sve posetioce bazara
Regionalna trka za nove investicije
Srpska ekonomija
Kako bi zavredele epitet „business-friendly“ lokalne samouprave koja pruža usluge po najvišim međunarodnim standardima 50 gradova i opština iz regiona na proleće ulazi u Program certifikacije gradova i opština sa povoljnim poslovnim okruženjem u jugoistočnoj Evropi (BFC SEE)
Srbi optimističniji u pogledu 2024. godine
Srpska ekonomija
Dok je više od polovine ispitanika u 10 centralnoevropskih zemalja prilično negativno ocenilo 2023. godinu, 2024. je sa skromnim optimizmom dočekana u Austriji, Mađarskoj, Crnoj Gori i Srbiji, gde većina ispitanika smatra da će ova godina biti dobra za njihove zemlje
Podaci iz otpadnih voda o bolestima u stanovništvu dostupni onlajn
Srpska ekonomija
Već skoro četiri godine Grad Beč objavljuje rezultate kontrole otpadnih voda. Od sada će rezultati biti dostupni javno i nedeljno. Tako se može pristupiti podacima o prisutnosti SARS-CoV-2, gripa i respiratornog sincicijskog virusa (RSV) u otpadnim vodama
Održiva mobilnost: od vrata do gradskog prevoza besplatno
Srpska ekonomija
Sprovodeći postavljene ciljeve održivog razvoja Grad Beč i gradski prevoznik „Bečke linije“ (Wiener Linien) realizovali su projekat besplatnog prevoza građana od vrata do gradskog prevoza. Pod nazivom „WienMobil Hüpfer“ prvi put je u Beču dostupan potpuno električni minibus prilagođen i za transport putnika sa invalidskim kolicima
Premija za stanare u Beču koji sa gasa pređu na ekološku struju
Srpska ekonomija
Tokom realizacije programa „Izlazak iz gasa“ Grad Beč nailazi na brojna ograničenja. Zbog toga je sledeća premija od marta ove godine namenjena stanarima koji iz svog stana izbace gasni priključak i uvedu novi sa ekološki prihvatljivim izvorom energije
Pola veka Bečkog holdinga
Srpska ekonomija
Bečki holding osnovan je 1974. godine jednoglasnom odlukom Gradske skupštine 31. maja kao „WABVG – Bečko opšte i upravno društvo“, kako bi se sva preduzeća u čijem vlasništvu učestvuje Grad objedinila pod jedinstvenim rukovodstvom i efikasno vodila. Bečki holding se danas smatra primerom New Public Management-a na evropskom nivou sa oko 75 preduzeća
Hoteli sa drugačijim pogledom na Beč
Srpska ekonomija
Ovo je priča o nešto drugačijem pogledu na, već mnogima poznat i omiljen, „carski grad“. Sve traženija „drugačija putovanja“ na kojima turisti doživljavaju individualna iskustva motivisala su bečke hotelijere da kreiraju neobične smeštajne kapacitete u kojima gosti stiču novi pogled na grad