Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Žena s belom maramom

O trgovini na rovitim granicama, migrantskim krizama, naletima epidemije i mirisu istorije koja se ponavlja...
Piše: Miroslav Lj. Cvijović

Vuk u svom Srpskom rječniku (1818) tvrdi da kuga za Srbe ima žensko obličje i da su o tome ,,svedočili’’ oni koji su je preležali.

Sa stranica pomenutog rječnika – koji nije samo rečnik već i enciklopedija srpskog naroda – Karadžić nam (i pred kraj ove kužne, a zasad nedovoljno prokužene 2020. godine) pripoveda ovo: ,,Srblji kažu da je kuga živa kao žena, to osobito dokazuju oni koji su ležali od nje. Mlogi kažu da su je viđeli đe ide zavješena bijelom maramom; a đekoji pripovijedaju da su je i nosili, tj. ona nađe čoveka u polju, ili srete đe na putu (a đekom dođe i u kuću), pa mu kaže: ja sam kuga, već ajde da me nosiš tamo (kud ona oće). Onaj je uprti na krkače. [...] Kuge imaju preko mora svoju zemlju (đe samo one žive), pa i Bog pošlje amo (kad ljudi zlo rade i mlogo griješe) i kaže im koliko će ljudi pomoriti.’’

U vremenima u kojima je ova (neko će reći seksistička) personifikacija još uvek bila aktuelna, prilike na našim prostorima behu prilično drugačije od današnjih. Ili ne baš tako prilično. Nekadašnje srpsko ,,druženje’’ s kugom i njoj sličnim ,,damama’’, išlo je ruku pod ruku s drugim nevoljama i izazovima kojima se mogu pronaći pandani zakamuflirani u stihiji našeg vremena.

Tokom prve polovine devetnaestog veka, u ne naročito prijateljskom okruženju, vazalna Kneževina Srbija započinjala je put ka uspostavljanju istinske državnosti. Njeno mesto na mapi Evrope obećavalo je lepu sutrašnjicu trudbenicima na različitim poljima privređivanja. Ipak, duž te plodne obećane zemlje pružala se duga senka istočnog pitanja čija će se ,,konačna’’ rasplitanja i ponovna zaplitanja prolongirati do naših dana, uz prateće zamrznute (polugotove) konflikte i druge ,,balkanske proizvode’’ koji se, garnirani tradicionalnim revanšizmom, serviraju hladni.

Burna istorija koja ne posustaje nije se podjednako osećala na svakoj stopi njene teritorije. Talasi izbeglica, pojave zaraznih bolesti i napetost na pograničnom području posebno su pogađali jugozapad Miloševe i Mihailove Srbije.

Čišćenje i ,,kađenje’’

Nemirna jugozapadna granica Knjažestva srpskog beše važan migrantski koridor. Bila je to udarna tačka vektora koji je podstakao demografski i ekonomski zamah zemlje na tri Morave.

Moravski pijemont zapljuskivan je čestim, većim ili manjim imigracionim cunamijima.

Iz starih, kršnih slovenoilirskih postojbina balkanskih Srba – iz Crne Gore, istočne Hercegovine, Bosne i Raške oblasti – pristizale su kolone predaka mnogih današnjih Srbijanaca.

Među svedočanstvima o tom pristizanju i o prilikama na našem onovremenom ,,divljem (jugo)zapadu’’ ističe se izveštaj koji je, 2. avgusta 1837. godine, zlatiborski starešina Jovan Mićić uputio velikom gospodaru Milošu. Sva rovitost stanja tih vrelih letnjih dana živo isijava iz sledećih Mićićevih redova: ,,Ponizno javljam da sam sinoć pre sumraka došao ovamo [na Kokin Brod], gde sam što videti imao: malo i veliko, sve je to iz Nove Varoši ovamo prešlo, ima više od 500 duša i preko 300 tovara kojekakve parte imjenija njiovog. I živoga mala što je preterano zakrčilo polje pored Uvca ispod karaule na našoj strani. Svu su noć noćas vrveli, sve bježe i od stra [od] manitoga Ejub-paše pazarskog. [...] A paša jednako u Sjenici, pak i topove u polje izneo. Ono ljudi što je pogubio, nije dao sinoć da se ukopaju, no onako bio bacio paščadima.’’

Iako je bavljenje trgovinom u pograničnom području po pravilu podrazumevalo unosno poslovanje, svaki zlatnik zarađen uz granicu imao je i onu svoju drugu stranu. Pomenuti turski silnik zaplenio je novovaroškom trgovcu Cuciću 100 volova i 450 ovnova, pa mu odsekao 2.000 groša globe i pozvao ga ,,k sebi, a čovek ići ne smije’’.

I u pozno leto 1839. godine, razne kolone ,,bježanaca’’ stapale su se u stari mozaik srpskih seoba. Nažalost, u tom monumentalnom ,,mozaiku’’ beše to tek kamičak. Poput današnjih migranata iz Sirije i Avganistana, naši sunarodnici ,,onostranci’’ često su ,,kršili pogranične plotove’’ i u potrazi za hranom upadali u srbijanska sela.

Kao uzgrednu ilustraciju tadašnjih prilika, valja pomenuti pojavu jedne poveće grupe nevoljnika – oko 800 crnogorskih ,,duša’’, pretežno nejači u veoma jadnom stanju – koja je preko Javora hitala na sever. Te unezverene duše odbijale su da se vrate nazad preko ,,administrativne linije’’ na tursku stranu. Na stranicama posvećenim tim danima, povesnica pamti još jednu ,,veliku svetinu, golu i gladnu kao vuci’’. Među tim svetom zateklo se oko 200 drobnjačkih porodica koje pristigoše u okolinu Jablanice. Krizni menadžment tadašnjih srpskih vlasti našao se pred velikim izazovom. S najvišeg mesta stigla je naredba da svi prebezi budu zadržani propisani period u karantinu i prođu kroz postupak čišćenja i ,,kađenja’’, a zatim da im se dodele potrebne količine životnih namirnica za put u ,,ravnu’’ Šumadiju, Mačvu, Pomoravlje i druge plodne krajeve Kneževine.

U novoj sredini, tim i mnogim drugim došljacima otvaraju se novi životni izgledi, prilike za opstanak i materijalni prosperitet kakvih nije bilo u starom zavičaju. Oni nisu brojčano ojačali samo srbijansko seljaštvo. Iz njihovih redova regrutovani su brojni trgovci i zanatlije koji će dati zamah formiranju ovdašnjeg građanstva. Njihov uspeh postaće i deo opšteg uspeha Srbije koja je tada upravo bila krenula svojim krivudavim novovekovnim putevima oslobođenja i još vijugavijim stazama privrednog preporoda.

Zagonetna boljka

U rano proleće 1840. godine, preko zlatiborskih prostranstava pristizale su nove velike grupe izbeglica. Izvesni Lazar Bučović, čelnik karantina u Mokroj Gori, obaveštavao je tih dana više vlasti o silnim ,,gomilama’’ nesrećnog sveta, o čitavim srpskim familijama koje pritisnute oskudicom i turskim zulumima hrle na ,,našu stranu’’. Ni majski dani te godine nisu bili cveće. Naročito to ne behu 13. i 14. dan najlepšeg prolećnog meseca. Samo tokom tih predugih 48 sati uprava pomenutog karantina prihvatila je više od hiljadu izbeglica.

Polazeći od izveštaja sačinjenih u gradu na Đetinji, ondašnje nadležno ministarstvo predalo je (22. maja) knezu Mihailu na ruke dopis sledeće sadržine: ,,Načelničestvo okružia Užičkog javlja Popečiteljstvu vnutreni dela, da narod iz Otomanskog nami susednog predela, osobito iz Sjeničkog polja i Novovaroškog kadiluka, u našu stranu od gladi i turskoga zuluma bega tako, da pri karantinu u Mokroj Gori ni u polju, toli u kolebama dovoljno mesta nema, i da sve jednako narod iz isti mesta pridolazi, koji se izjašnjava da on za svagda srbskim podanikom ostati želi.’’

Geografski položaj i sled događaja, izložili su u onim vremenima užički kraj udaru raznih čuma i morija. Velike ,,rednje’’ kuge, kolere i velikih boginja prohujale su tim delom Srbije ostavljajući za sobom ružne uspomene. Pamti se da je Sirogojno 1836. godine zahvatila kolera, koja nije zaobišla ni staro (pretežno levantinsko) Užice u kojem je od te bolesti za pet dana umrlo šezdeset Turaka.

Da nevesela zbrka bude veća, za onog zemana pojavila se u tim krajevima i neka opaka zagonetna boljka koja je svojom ,,kliničkom slikom’’ odskakala od ostalih. Nije se dala spustiti u kalup nijedne poznate, pa su je krstili imenom ,,užička’’ bolest. (Ona je tako svojim ,,ramenom’’ stala barem ,,uz koleno’’ čuvene ,,španske’’ groznice i najnovijeg ,,kineskog’’ virusa.)

Uz goveđu i svinjsku pršutu, ponela je zasluženo ,,oznaku’’ odgovarajućeg geografskog porekla.

Ostali naslovi

Najromantičniji uskršnji vašari u Beču
Srpska ekonomija
Tradicionalni bečki uskršnji sajmovi ove godine otvaraju svoje kapije već od sredine marta. Brojni štandovi sa uskršnjim ukrasima, umetnički dekorisana jaja, kulinarski specijaliteti i muzički program očekuju sve posetioce bazara
Regionalna trka za nove investicije
Srpska ekonomija
Kako bi zavredele epitet „business-friendly“ lokalne samouprave koja pruža usluge po najvišim međunarodnim standardima 50 gradova i opština iz regiona na proleće ulazi u Program certifikacije gradova i opština sa povoljnim poslovnim okruženjem u jugoistočnoj Evropi (BFC SEE)
Srbi optimističniji u pogledu 2024. godine
Srpska ekonomija
Dok je više od polovine ispitanika u 10 centralnoevropskih zemalja prilično negativno ocenilo 2023. godinu, 2024. je sa skromnim optimizmom dočekana u Austriji, Mađarskoj, Crnoj Gori i Srbiji, gde većina ispitanika smatra da će ova godina biti dobra za njihove zemlje
Podaci iz otpadnih voda o bolestima u stanovništvu dostupni onlajn
Srpska ekonomija
Već skoro četiri godine Grad Beč objavljuje rezultate kontrole otpadnih voda. Od sada će rezultati biti dostupni javno i nedeljno. Tako se može pristupiti podacima o prisutnosti SARS-CoV-2, gripa i respiratornog sincicijskog virusa (RSV) u otpadnim vodama
Održiva mobilnost: od vrata do gradskog prevoza besplatno
Srpska ekonomija
Sprovodeći postavljene ciljeve održivog razvoja Grad Beč i gradski prevoznik „Bečke linije“ (Wiener Linien) realizovali su projekat besplatnog prevoza građana od vrata do gradskog prevoza. Pod nazivom „WienMobil Hüpfer“ prvi put je u Beču dostupan potpuno električni minibus prilagođen i za transport putnika sa invalidskim kolicima
Premija za stanare u Beču koji sa gasa pređu na ekološku struju
Srpska ekonomija
Tokom realizacije programa „Izlazak iz gasa“ Grad Beč nailazi na brojna ograničenja. Zbog toga je sledeća premija od marta ove godine namenjena stanarima koji iz svog stana izbace gasni priključak i uvedu novi sa ekološki prihvatljivim izvorom energije
Pola veka Bečkog holdinga
Srpska ekonomija
Bečki holding osnovan je 1974. godine jednoglasnom odlukom Gradske skupštine 31. maja kao „WABVG – Bečko opšte i upravno društvo“, kako bi se sva preduzeća u čijem vlasništvu učestvuje Grad objedinila pod jedinstvenim rukovodstvom i efikasno vodila. Bečki holding se danas smatra primerom New Public Management-a na evropskom nivou sa oko 75 preduzeća
Hoteli sa drugačijim pogledom na Beč
Srpska ekonomija
Ovo je priča o nešto drugačijem pogledu na, već mnogima poznat i omiljen, „carski grad“. Sve traženija „drugačija putovanja“ na kojima turisti doživljavaju individualna iskustva motivisala su bečke hotelijere da kreiraju neobične smeštajne kapacitete u kojima gosti stiču novi pogled na grad
Interaktivna kuća Štrausa
Srpska ekonomija
Nakon obimne restauracije nedavno je u bečkoj opštini Debling u nekadašnjem kazinu Cegernic otvoren interaktivni muzej „House of Strauss“ koji oživljava nasleđe dinastije Štraus. Kako Johan Štraus stariji, tako i mlađi nekada su u kazinu Cegernic organizovali balove. Posetioci u novom muzeju mogu aktivno da učestvuju kao izvođači u opereti, na digitalnom pultu ili drugim interaktivnim stanicama
Sapunicom u potrazi za negovateljima
Srpska ekonomija
Početna pozicija je jasna – traže se negovatelji! Da bi na zabavan način privukli potencijalne saradnike i predstavili mogućnosti obuke u oblasti negovateljstva i time rešili problem velikog nedostatka osoblja, u Beču su kreirali inovativni sadržaj u vidu sapunice o negovateljstvu za društvene mreže pod nazivom „Ne ponovo Meri"