Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

IZBORI: DEO REŠENJA ILI SUŠTINA PROBLEMA?

Piše: prof.dr Nikola Samardžić

Predsednička kampanja 2017. uzburkala je javnost, ali nije ponudila značajne političke promene. One ekonomske tek će nastupiti. Većina predsedničkih kandidata nije bila u stanju da nagovesti svoje ekonomske platforme. Bez obzira na konkretna ovlašćenja, predsednička funkcija je suštinski i formalno krovna institucija svih politika, i načelnih i konkretnih. Ekonomija je u vrhu društvenih političkih prioriteta, ali teme kampanje su ostale u domenu uobičajenih utopijskih besmislica i kvazietike, u plitkom, banalizovanom javnom diskursu: nacionalizam, Kosovo, osporavanje ličnosti konkurenata, njihovih stvarnih pobuda i dobrih namera. Ali posredan uticaj na ekonomiju bio je primetan od početka zvanične utrke.

Nikolić je verovatno politički eliminisan, s njim i ponuda socioekonomske autarhije (pijte vi svi s Kinezima vodu iz Morave, meni dobro, familija namirena). Bez Nikolića i dosadnih soroševskih levičara, sa ubledelim Šešeljem i sličnim akterima jeftine i neodgovorne zabave, i bez obzira na žalosnu op- štu razinu kampanje i njene pretežne teme, bilo je prisutno približavanje centru. Ono bi moglo postati dugoročno korisno. Vučić je konkretnim aktivnostima, iskoristivši premijersku funkciju, potvrdio da evroskepticizam ne nudi alternativu tradicionalnim odnosima s Nemačkom, Italijom, Austrijom i eks-ju susedima, s kojima se odvija gotovo 3/4 ukupne razmene. Niko se nije usudio da pomene da je ta razmena jedan od oslonaca srpske liberalne demokratije (razvoj državnih i ekonomskih institucija i vladavine prava, dobrosusedski odnosi itd.). Izbori su najavili prekomponovanje opozicije.

Zasad nema ideja niti ličnosti koje obećavaju napuštanje trenda političke regresije i uporno niskih performansi javne politike. Pitanje je da li će Demokratska stranka uspeti da ponovo uspostavi onu političku ravnote- žu kojoj je nakon 2008. bio neophodan nastanak SNS-a. Da nametne svoj potencijal, koji je u međuvremenu kolabirao, uticajnog javnog korektiva koji kanališe politički centar, bez obzira i bez obaziranja na rejtinge. U evropskim okvirima, uporedo sa svim pozitivnim ekonomskim trendovima, politički centar ponovo zauzima one pozicije koje su ugrozili ekonomska i migrantska kriza, populisti, ruska propaganda i levičarske demagogije. Demokratska stranka raspolaže onom političkom šansom koju nude upravo karakteristike njenog predsedničkog kandidata Saše Jankovića. On je iskoristio njenu logistiku, a prezreo svaku njenu trenutnu slabost. Ali je i propustio, ili tim sposobnostima ne raspolaže, da ponudi Đinđićeve vizije i energiju, Tadićevu dopadljivost, Đilasov pragmatizam. I ubuduće će se postavljati pitanje ljudskih i intelektualnih kapaciteta preostalog liderstva, a pre svega smelosti Demokratske stranke da se suoči sa sopstvenom prošlošću i napusti svaku njenu senku.

Upravo je pomenutu suštinu političkog razvoja razumeo Aleksandar Vučić. Ali i on se u domenu racionalnih politika mogao osloniti samo na nekolicinu domaćih stručnjaka i saradnika, koje je takođe preuzeo iz prošlih sistema, administracija i vrednosnih struktura, i evropskih lidera čija je podrška bila nesumnjivo surovo racionalna. Za Srbiju je upravo politička praksa tehno-menadžerskog pragmatizma jedan od opštih prioriteta. Svestan rasta nepopularnosti, Vučić je ipak odlučio da opstaje na talasu populizma. Naklonjeni mediji i bliski saradnici koji ne pripadaju ekspertskim krugovima doprineli su gubitku legitimiteta podrške građanskog centra. Ta podrška bila je prisutna i 2012. i na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima SNS je zabeležio rast od oko 200.000 glasova ljudi koji sigurno nisu bili razočarani SRS-om ili DSSom. U jednom drugom smislu, jedan od Vučićevih uspeha je upravo pacifikacija svih ekstremista i pomirenje njegovih, u biti štetno artikulisanih, s potrebama da se stvarni prioriteti, pre svega ekonomski, okupe oko ideja političkog centra.

Ostali naslovi

Nevidljivi šavovi istorije
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Ko na brdu ,,ak’ i malo stoji’’ više vidi od onog koji stoji u njegovom podnožju. Reči našeg velikog pesnika shvatamo, svakako, kao alegoriju. Rečeno ,,brdo’’ ne mora nužno biti nekakva markantna tačka u prostoru. Ono može predstavljati i komotnu vremensku distancu sa koje i osrednja pamet može da dokuči šta se ,,iza brda valja’’
Maskenbal na ringišpilu
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Kao otac danas poznatijeg Slobodana Jovanovića, Vladimir Jovanović jedan je iz reda ,,žrtava’’ ostvarenog naloga starih Grka, koji glasi: budi veći od svoga oca. Mesto profesora političke ekonomije na beogradskoj Velikoj školi nije bilo dovoljno da se ispuni jedna izuzetna sudbina
Čuvarkuća
Piše: Vesna Zdravković
Pored Vaskrsa četvrti mesec 2023. opisala bih ovako - Aprilili, ekonomska otpornost i održivi kreditni rejting, eAgrar, vino „Otvorenog Balkana“. April su obeležili i Dani Beograda izmešani sa novim sistemom javnog prevoza i tradicionalnim maratonom. Sve to podvučeno čeličnim krilima naše armije
Prolećna statistika, cveće i sećanja
Piše: Vesna Zdravković
Dok se temperatura koleba i ide gore-dole mart sumira brojke o BDP-u i inflaciji, analiziraju se rezultati tridesetog jubilarnog Kopaonik biznis foruma, penzioneri dobijaju penzionersku karticu, poljoprivrednici eAgrar. Prebrojava se u martu koliko je prošle godine obavljeno kupoprodaja na tržištu nepokretnosti, otvorena je tradicionalno nautička sezona, a Beograđani su dobili jedinstveni servisni centar
Jezičke začkoljice
Piše: Vesna Zdravković
Jezik je hranitelj naroda i dok ga negujemo dotle živi i narod, rekao je Vuk Stefanović Karadžić čijih sam se reči prisetila povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika koji se obeležava u februaru
Januarski buđelar
Piše: Vesna Zdravković
Januar 2023. godine protekao je uobičajeno. Praznovalo se i do deset dana, pa onda su se slavile slave, a đaci su bili na zimskom raspustu. Ipak uz praznično-novogodišnje raspoloženje ostao je onaj stari osećaj “nikad kraja januaru”. Naravno, za većinu građana u Srbiji odužio se januar kada je reč o finansijama. Ispraznio se buđelar
Okrećemo novi list
Piše: Vesna Zdravković
Izlistali smo kalendar i celu 2022. godinu. Bacamo list po list i želimo da bude bolje
Restauracija
Piše: Vesna Zdravković
Novembar mesec ove godine odlazi u znaku po ko zna koji put preispitivanog vaspitno-obrazovnog procesa, projekcija republičkog budžeta, energetskih ušteda, manje kupoprodaje stanova čije cene ne padaju. Bila je obnova gradskog prevoza u Beogradu, a tradicionalno održane su kulturno-sajamske manifestacije. I prvi put svetsko prvenstvo u fudbalu u zimskom periodu
Crveno i crno
Piše: Vesna Zdravković
Na mesečnom ruletu kuglica se zaustavila na Miholjskom letu zahvaljujući kome je Srbija uštedela električnu energiju i gas, novoj republičkoj vladi od koje se očekuje nastavak reformi, IT sektoru i inovacijama, na tržištu nepokretnosti koje ne posustaje, kao i na “Povratku napisanih”
Pitam se, pitam
Piše: Vesna Zdravković
Septembar je bio u znaku grožđa, vina i vinara, priča o uštedi struje, novog iznosa minimalca, tržišta nepokretnosti i tradicionalnih septembarskih manifestacija