Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

REFORMA EU – IMA LI MESTA ZA ZAPADNI BALKAN

Piše: prof. dr Tanja Miščević

Šezdeset godina postojanja međunarodne institucije nije nimalo zanemarljiva godišnjica, posebno kad se radi o takvom vidu povezivanja država kao što je slučaj sa EU, koje je tokom decenija postajalo sve dublje, a Unija postajala sve brojnija. I dodatno, posebno u uslovima kada su krize sa kojima se suočava toliko brojne i toliko ozbiljne, i na unutrašnjem i spoljnom planu, a ponekad (kao u slučaju migrantske krize) teško da možete da odlučite da li je vaš problem unutra ili spolja.

To je istovremeno i pravi momenat da se razmišlja o budućnosti, posebno zato što je potrebno snaći se u uslovima kada tako čvrstu vezu napušta jedna od karika, odnosno kada počinju pregovori za izlazak Velike Britanije iz članstva. I upravo je to ideja Rimske deklaracije, koju su potpisali lideri 27 država članica. Ovim dokumentom, kojim se obeležava šest decenija postojanja i delovanja Unije, istovremeno se markira dalji put, za narednih deset godina. Rekli bismo, definišu se srednjoročni prioriteti EU, glavni pravci rada i ključni izazovi. Ovo nije, niti je u ovim uslovima mogla biti, dugoročna strategija ili zaokruživanje evropskog projekta, već pragmatičan odgovor na trenutno stanje: kompromis različitih pristupa i različitih (često i suprotstavljenih) nacionalnih interesa.

Rimska deklaracija je predstavila saglasnost država članica oko osnovne vizije EU ostvarenjem četiri osnovna cilja: Unija treba da bude sigurna i bezbedna, napredna i održiva, socijalna i snažna u globalnim odnosima. Ako bismo sve to morali da stavimo u jednu rečenicu, EU treba da bude više socijalna i konkurenta kako bi garantovala bezbednost svojim članicama i građanima. Nije to previše daleko od onoga što su Mone, Šuman i Adenauer predstavili početkom pedesetih godina prethodnog veka, ali sad je osnova mnogo snažnija. Zapravo, Rimska deklaracija sada definiše i instrumente kojima ovi ciljevi treba da budu postignuti, a njih razrađuje na osnovama već definisanih različitih sektorskih politika Unije.

I upravo ta, više socijalna i konkurentna EU zasniva se na daljem unapređenju jedinstvenog tržišta sa sve svoje četiri osnovne slobode: kretanje robe, usluga, kapitala i radne snage. Međutim, ona ide i mnogo više od toga. Zapravo, da bi, kako to vide države članice, EU bila napredna i održiva, nije dovoljno samo završiti stari projekat tržišta, već se ono mora zasnivati na transferu tehnologije i još jačoj zajedničkoj valuti. Tako će se, smatraju, otvoriti prostor za rast, koheziju, konkurentnost i inovaciju, naročito za mala i srednja preduzeća. U Rimskoj deklaraciji je posebno naglašeno da energija mora biti sigurna i dostupna, a životna sredina čista i sigurna. Unija mora da promoviše trajan i održiv rast investiranjem, strukturnim reformama i jačanjem i zaokruživanjem Ekonomske i monetarne unije. Istovremeno, EU mora biti zasnovana na održivom razvoju, promovisanju ekonomskog i socijalnog razvoja, kohezije i konvergencije, uzimanjem u obzir različitost nacionalnih sistema i ključnu ulogu socijalnih partnera. To mora biti Unija sa jednakim mogućnostima za sve, koja promoviše jednakost muškaraca i žena, socijalnog isključivanja i siromaštva, u kojoj mladi ljudi imaju najbolje obrazovanje i obuku i mogu studirati i raditi na čitavom kontinentu.

Ostali naslovi

Nevidljivi šavovi istorije
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Ko na brdu ,,ak’ i malo stoji’’ više vidi od onog koji stoji u njegovom podnožju. Reči našeg velikog pesnika shvatamo, svakako, kao alegoriju. Rečeno ,,brdo’’ ne mora nužno biti nekakva markantna tačka u prostoru. Ono može predstavljati i komotnu vremensku distancu sa koje i osrednja pamet može da dokuči šta se ,,iza brda valja’’
Maskenbal na ringišpilu
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Kao otac danas poznatijeg Slobodana Jovanovića, Vladimir Jovanović jedan je iz reda ,,žrtava’’ ostvarenog naloga starih Grka, koji glasi: budi veći od svoga oca. Mesto profesora političke ekonomije na beogradskoj Velikoj školi nije bilo dovoljno da se ispuni jedna izuzetna sudbina
Čuvarkuća
Piše: Vesna Zdravković
Pored Vaskrsa četvrti mesec 2023. opisala bih ovako - Aprilili, ekonomska otpornost i održivi kreditni rejting, eAgrar, vino „Otvorenog Balkana“. April su obeležili i Dani Beograda izmešani sa novim sistemom javnog prevoza i tradicionalnim maratonom. Sve to podvučeno čeličnim krilima naše armije
Prolećna statistika, cveće i sećanja
Piše: Vesna Zdravković
Dok se temperatura koleba i ide gore-dole mart sumira brojke o BDP-u i inflaciji, analiziraju se rezultati tridesetog jubilarnog Kopaonik biznis foruma, penzioneri dobijaju penzionersku karticu, poljoprivrednici eAgrar. Prebrojava se u martu koliko je prošle godine obavljeno kupoprodaja na tržištu nepokretnosti, otvorena je tradicionalno nautička sezona, a Beograđani su dobili jedinstveni servisni centar
Jezičke začkoljice
Piše: Vesna Zdravković
Jezik je hranitelj naroda i dok ga negujemo dotle živi i narod, rekao je Vuk Stefanović Karadžić čijih sam se reči prisetila povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika koji se obeležava u februaru
Januarski buđelar
Piše: Vesna Zdravković
Januar 2023. godine protekao je uobičajeno. Praznovalo se i do deset dana, pa onda su se slavile slave, a đaci su bili na zimskom raspustu. Ipak uz praznično-novogodišnje raspoloženje ostao je onaj stari osećaj “nikad kraja januaru”. Naravno, za većinu građana u Srbiji odužio se januar kada je reč o finansijama. Ispraznio se buđelar
Okrećemo novi list
Piše: Vesna Zdravković
Izlistali smo kalendar i celu 2022. godinu. Bacamo list po list i želimo da bude bolje
Restauracija
Piše: Vesna Zdravković
Novembar mesec ove godine odlazi u znaku po ko zna koji put preispitivanog vaspitno-obrazovnog procesa, projekcija republičkog budžeta, energetskih ušteda, manje kupoprodaje stanova čije cene ne padaju. Bila je obnova gradskog prevoza u Beogradu, a tradicionalno održane su kulturno-sajamske manifestacije. I prvi put svetsko prvenstvo u fudbalu u zimskom periodu
Crveno i crno
Piše: Vesna Zdravković
Na mesečnom ruletu kuglica se zaustavila na Miholjskom letu zahvaljujući kome je Srbija uštedela električnu energiju i gas, novoj republičkoj vladi od koje se očekuje nastavak reformi, IT sektoru i inovacijama, na tržištu nepokretnosti koje ne posustaje, kao i na “Povratku napisanih”
Pitam se, pitam
Piše: Vesna Zdravković
Septembar je bio u znaku grožđa, vina i vinara, priča o uštedi struje, novog iznosa minimalca, tržišta nepokretnosti i tradicionalnih septembarskih manifestacija