Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

DRŽAVA – KONSTITUISANJE ILI SUBVENCIONISANJE

Piše: prof. dr Miodrag Zec

Država je najsloženiji civilizacijski proizvod jednog društva u kom su operacionalizovane ključne druš- tvene vrednosti i uobličen jasan i funkcionalan ram u okviru kojeg se odvija društveni život. Na vertikali pojedinac-preduzeće-država mnoštvo konflikata se prevazilazi putem kodi- fikovanih procedura i kroz institucije. Istorija nas uči da postoje vrlo različiti postupci i vrednosni obrasci na kojima pojedini narodi grade državu. Ključna podela mogućih modaliteta društvenog izbora je na društva kontinuiteta, koja kao rezultat imaju stabilnost i pravnu državu, i društva diskontinuiteta, koja preferiraju revolucionarnu dr- žavu. U zavisnosti od društvenog izbora, imamo dve alternative: demokratija ili diktatura, od čega onda bitno zavise institucije i procedure.

Ako su demokratske vrednosti preovlađujuće, onda je moguće konkretni državni obrazac urediti kao liberalnu ili socijalnu državu, uz svest o svim posledicama tog izbora na položaj pojedinca, funkcionisanje preduzeća i kvalitet javnih službi. Pravna država je civilizacijska tekovina koja, obezbeđujući stabilnost svojine, ugovora, lične slobode i sigurnost preduzetništva, višestruko povećava šanse pojedinaca, ali i čitavog društva, za ekspanzivan razvoj. Država je kodifikovani društveni algoritam u kojem se kreira dinamika stvaranja nove vrednosti i kriterijumi raspodele viška među socijalnim grupama. Izrazito važ- na raspodela na tekuću potrošnju i akumulaciju (investicije) svakog segmenta društva proističe iz vrednosnog sistema koji preovlađuje i konkretne državne regulative koja je artikuliše.

Liberalna država znači malu, efikasnu i prosvećenu administraciju, stručno i nepristrasno sudstvo, slobodu sticanja i posedovanja bogatstva i minimalne javne servise i socijalne službe. Takva država u suštini minimalno redistribuira ostvarene dohotke na tržištu, ima izrazito niske poreze, a pojedincima ostavlja da se brinu o sopstvenom obrazovanju, zdravlju, penziji, uz minimum zadovoljavanja ovih potreba, koje obezbeđuje država. Funkcija liberalne države je konstituisanje pravila jednakih za sve i unapred poznatih, a ne pristrasno suvencionisanje bilo koga. Ovakav model države dominira u anglosaksonskom svetu (SAD, UK), u okrilje čijih institucija masovno beži kapital i obrazovana radna snaga iz velikog dela sveta. Kontinentalni deo Evrope (Nemačka, Švedska...) i Kanada preferiraju model socijalne države s više naglašenom redistribucijom kroz visoko oporezivanje imovine i ostvarenih prihoda.

Ostali naslovi

Nevidljivi šavovi istorije
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Ko na brdu ,,ak’ i malo stoji’’ više vidi od onog koji stoji u njegovom podnožju. Reči našeg velikog pesnika shvatamo, svakako, kao alegoriju. Rečeno ,,brdo’’ ne mora nužno biti nekakva markantna tačka u prostoru. Ono može predstavljati i komotnu vremensku distancu sa koje i osrednja pamet može da dokuči šta se ,,iza brda valja’’
Maskenbal na ringišpilu
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Kao otac danas poznatijeg Slobodana Jovanovića, Vladimir Jovanović jedan je iz reda ,,žrtava’’ ostvarenog naloga starih Grka, koji glasi: budi veći od svoga oca. Mesto profesora političke ekonomije na beogradskoj Velikoj školi nije bilo dovoljno da se ispuni jedna izuzetna sudbina
Čuvarkuća
Piše: Vesna Zdravković
Pored Vaskrsa četvrti mesec 2023. opisala bih ovako - Aprilili, ekonomska otpornost i održivi kreditni rejting, eAgrar, vino „Otvorenog Balkana“. April su obeležili i Dani Beograda izmešani sa novim sistemom javnog prevoza i tradicionalnim maratonom. Sve to podvučeno čeličnim krilima naše armije
Prolećna statistika, cveće i sećanja
Piše: Vesna Zdravković
Dok se temperatura koleba i ide gore-dole mart sumira brojke o BDP-u i inflaciji, analiziraju se rezultati tridesetog jubilarnog Kopaonik biznis foruma, penzioneri dobijaju penzionersku karticu, poljoprivrednici eAgrar. Prebrojava se u martu koliko je prošle godine obavljeno kupoprodaja na tržištu nepokretnosti, otvorena je tradicionalno nautička sezona, a Beograđani su dobili jedinstveni servisni centar
Jezičke začkoljice
Piše: Vesna Zdravković
Jezik je hranitelj naroda i dok ga negujemo dotle živi i narod, rekao je Vuk Stefanović Karadžić čijih sam se reči prisetila povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika koji se obeležava u februaru
Januarski buđelar
Piše: Vesna Zdravković
Januar 2023. godine protekao je uobičajeno. Praznovalo se i do deset dana, pa onda su se slavile slave, a đaci su bili na zimskom raspustu. Ipak uz praznično-novogodišnje raspoloženje ostao je onaj stari osećaj “nikad kraja januaru”. Naravno, za većinu građana u Srbiji odužio se januar kada je reč o finansijama. Ispraznio se buđelar
Okrećemo novi list
Piše: Vesna Zdravković
Izlistali smo kalendar i celu 2022. godinu. Bacamo list po list i želimo da bude bolje
Restauracija
Piše: Vesna Zdravković
Novembar mesec ove godine odlazi u znaku po ko zna koji put preispitivanog vaspitno-obrazovnog procesa, projekcija republičkog budžeta, energetskih ušteda, manje kupoprodaje stanova čije cene ne padaju. Bila je obnova gradskog prevoza u Beogradu, a tradicionalno održane su kulturno-sajamske manifestacije. I prvi put svetsko prvenstvo u fudbalu u zimskom periodu
Crveno i crno
Piše: Vesna Zdravković
Na mesečnom ruletu kuglica se zaustavila na Miholjskom letu zahvaljujući kome je Srbija uštedela električnu energiju i gas, novoj republičkoj vladi od koje se očekuje nastavak reformi, IT sektoru i inovacijama, na tržištu nepokretnosti koje ne posustaje, kao i na “Povratku napisanih”
Pitam se, pitam
Piše: Vesna Zdravković
Septembar je bio u znaku grožđa, vina i vinara, priča o uštedi struje, novog iznosa minimalca, tržišta nepokretnosti i tradicionalnih septembarskih manifestacija