Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Znanje i blagostanje nacije

Piše: Prof. dr Miodrag Zec

Od objavljivanja fundamentalnog dela Adama Smita Bogatstvo naroda 1776, čime je utemeljena ekonomska nauka kao samostalna disciplina, traju akademske, političke i javne rasprave o prirodi i uzrocima bogatstva naroda.

Objašnjenje toga šta jednu naciju i zemlju čini bogatom u osnovi se svodi na raspoloživost prirodnih resursa (zemlja, voda, klima, rude...), brojnost stanovništva, znanje kojim raspolaže, kao i kvalitet rešenja sadržanih u organizaciji društva i društvenih institucija. Ako se pogleda istorijat naše civilizacije, vidi se da su se vremenom menjali regioni koji su dominirali kao nosioci razvoja i progresa i da su faktori koji su tome doprinosili različito ponderisani u različitim istorijskim periodima. U osnovi se smenjuju dva modela sticanja bogatstva: stvaranje na sopstvenoj teritoriji ili pak osvajanje drugih i globalna preraspodela bogatstva.

Procvat civilizacije u Egiptu, Mesopotamiji i Kini svoj uspon više duguje resursima (prirodni resursi, produktivno stanovništvo i državna organizacija) kojima su stvorena bogatstva nego osvajanjem tuđih teritorija. Nasuprot njima, uspon i globalna dominacija Rima, a kasnije Mongola i Turaka, posledica su superiorne vojne i državne organizacije. Naročito je rimska civilizacija uspela da širenjem preuzme civilizacijski progres prisutan kod razvijenih poraženih naroda, a da nerazvijene civilizacije učini produktivnim u finansiranju imperije.

Rast bogatstva zasnovan na razvoju poljoprivrede i zanatstva ima svoje prirodne limite. Tek sa industrijskom revolucijom u Engleskoj (parna mašina, mehanička predilica) stvorena je nova tehnološka platforma za ekspanziju. Ključna inovacija koju donosi industrija su rastući prinosi zasnovani na znanju kao neograničenom resursu.

Ostali naslovi

Nevidljivi šavovi istorije
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Ko na brdu ,,ak’ i malo stoji’’ više vidi od onog koji stoji u njegovom podnožju. Reči našeg velikog pesnika shvatamo, svakako, kao alegoriju. Rečeno ,,brdo’’ ne mora nužno biti nekakva markantna tačka u prostoru. Ono može predstavljati i komotnu vremensku distancu sa koje i osrednja pamet može da dokuči šta se ,,iza brda valja’’
Maskenbal na ringišpilu
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Kao otac danas poznatijeg Slobodana Jovanovića, Vladimir Jovanović jedan je iz reda ,,žrtava’’ ostvarenog naloga starih Grka, koji glasi: budi veći od svoga oca. Mesto profesora političke ekonomije na beogradskoj Velikoj školi nije bilo dovoljno da se ispuni jedna izuzetna sudbina
Čuvarkuća
Piše: Vesna Zdravković
Pored Vaskrsa četvrti mesec 2023. opisala bih ovako - Aprilili, ekonomska otpornost i održivi kreditni rejting, eAgrar, vino „Otvorenog Balkana“. April su obeležili i Dani Beograda izmešani sa novim sistemom javnog prevoza i tradicionalnim maratonom. Sve to podvučeno čeličnim krilima naše armije
Prolećna statistika, cveće i sećanja
Piše: Vesna Zdravković
Dok se temperatura koleba i ide gore-dole mart sumira brojke o BDP-u i inflaciji, analiziraju se rezultati tridesetog jubilarnog Kopaonik biznis foruma, penzioneri dobijaju penzionersku karticu, poljoprivrednici eAgrar. Prebrojava se u martu koliko je prošle godine obavljeno kupoprodaja na tržištu nepokretnosti, otvorena je tradicionalno nautička sezona, a Beograđani su dobili jedinstveni servisni centar
Jezičke začkoljice
Piše: Vesna Zdravković
Jezik je hranitelj naroda i dok ga negujemo dotle živi i narod, rekao je Vuk Stefanović Karadžić čijih sam se reči prisetila povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika koji se obeležava u februaru
Januarski buđelar
Piše: Vesna Zdravković
Januar 2023. godine protekao je uobičajeno. Praznovalo se i do deset dana, pa onda su se slavile slave, a đaci su bili na zimskom raspustu. Ipak uz praznično-novogodišnje raspoloženje ostao je onaj stari osećaj “nikad kraja januaru”. Naravno, za većinu građana u Srbiji odužio se januar kada je reč o finansijama. Ispraznio se buđelar
Okrećemo novi list
Piše: Vesna Zdravković
Izlistali smo kalendar i celu 2022. godinu. Bacamo list po list i želimo da bude bolje
Restauracija
Piše: Vesna Zdravković
Novembar mesec ove godine odlazi u znaku po ko zna koji put preispitivanog vaspitno-obrazovnog procesa, projekcija republičkog budžeta, energetskih ušteda, manje kupoprodaje stanova čije cene ne padaju. Bila je obnova gradskog prevoza u Beogradu, a tradicionalno održane su kulturno-sajamske manifestacije. I prvi put svetsko prvenstvo u fudbalu u zimskom periodu
Crveno i crno
Piše: Vesna Zdravković
Na mesečnom ruletu kuglica se zaustavila na Miholjskom letu zahvaljujući kome je Srbija uštedela električnu energiju i gas, novoj republičkoj vladi od koje se očekuje nastavak reformi, IT sektoru i inovacijama, na tržištu nepokretnosti koje ne posustaje, kao i na “Povratku napisanih”
Pitam se, pitam
Piše: Vesna Zdravković
Septembar je bio u znaku grožđa, vina i vinara, priča o uštedi struje, novog iznosa minimalca, tržišta nepokretnosti i tradicionalnih septembarskih manifestacija