Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Sumatraizam distopizma

Iz mog ugla
Piše: Miroslav Lj. Cvijović

Sve je u vezi. Poneka bura na moru pred Tajvanom, mogla bi u daljini, čak u Torinu, da mikročipove učini željenijim i ređim.

Titraji rata na istoku kontinenta, mogu učiniti da izvesne brojke na dalekim berzama porumene, a ispaljena granata, tamo negde, zapadno od Urala – da cene žitarica naglo olistaju pod strmim obroncima Pirineja. Rat je pokupovao strah na zeleno.

Ekonomistička, postmoderna parafraza književnog ,,vjeruju’’ mladog Crnjanskog? Da, u komotnom pokušaju, dok izdašni ,,slučaj komedijant’’ ne prestaje da u širokim zamasima nabacuje lopte. (U manifestnom objašnjenju pesme ,,Sumatra’’ Miloša Crnjanskog, jedan voz po okončanju Prvog svetskog rata stiže u Srem i zaustavlja se pred čortanovačkim tunelom – tačkom koja se upravo dodiruje sa trasom moderne brze pruge između Beograda i Novog Sada.)

Rat u daljini

Jeste. Sve je u vezi. Tačke prošlosti i sadašnjosti kao da se sapliću jedna o drugu.

Produženi dvadeseti vek ponovo zida Berlinski zid, a kofa i mistrija – ovog puta stoje sa zapadne strane. Nadovezao se na onaj ,,predugački’’ devetnaesti vek, u kojem se, pri njegovoj sredini, Srbijica već jednom našla u geopolitičkom nebranom grožđu.

U vreme (sad bi se već mirne duše moglo reći Prvog) krimskog rata 1853 – 56, na tronu vazalne Srbije sedeo je Aleksandar, prvi vladar iz doma Krađorđevića koji je nosio to ime. Bilo je to smutno doba u kojem se Rusija, naša stara zaštitnica, o svom jadu zabavila.

Među umešanima u sukob u današnjoj Ukrajini, zatekao se i poneko ko se sukobljavao veoma davno na severnim obalama Crnog mora. Onovremeno rusko ,,maligno bavljenje’’ u podunavskim kneževinama naseljenim pravoslavcima, predstavljalo je jedan od ključnih uzroka Krimskog rata (s polovine pretprošlog veka), u kojem su združene vojne sile Francuske, Velike Britanije, Pijemont­­­-Sardinije i Osmanskog carstva krenule u rat protiv Rusije. Uspeh te akcije dao je ulaznicu Osmanlijama za pristupanje sporazumu evropskih sila o očuvanju teritorijalnog integriteta i zajedničkom suzbijanju pokušaja nemira. Takav tok stvari konzervirao je osmanlijsko prisustvo na jugoistoku Evrope i za izvesno vreme odagnao ,,opasnost’’ od konačnog oslobođenja balkanskih pravoslavnih naroda.

Ipak, i u takvim međunarodnim prilikama, Srbija za vlade kneza Aleksandra Karađorđevića (1842 – 58) nastavljala je strpljivo svoje putovanje u modernost, koje je nekako ostalo u senci krupnih datuma i pogešno naučenih istorijskih opštih mesta.

I ondašnja Srbija, poput današnje, pisala je svoje zakone ,,po podobiju evropskom’’. Pod knezom Karađorđevićem i budnim okom ustavobranitelja, u proleće 1844. godine donet je ,,Zakonik građanski za Knjažestvo srbsko’’, po uzoru na Austrijski građanski zakonik. To delo, nastalo ispod pera Jovana Hadžića, predstavlja jednu od najznačajnijih i najranijih modernih kodifikacija građanskog prava.

Mic po mic

Premda sina legendarnog Karađorđa bije glas da je predstavljao bledunjavu kopiju besmrtnog oca, upravo je u doba tog ,,ne naročito markantnog’’ kneza sačinjeno famozno Načertanije, koje je blagovremeno (odmah) ,,ugledalo mrak’’ duplog dna srpskih državnih fioka.

U obnovljenom – moravskom delu nekadašnje srpske države, novovekovni preporod bio je nezaustavljiv i ne baš obziran prema ,,bosforskom bolesniku’’ koji se nije mogao nadati povratku na stari red stvari. U martu 1850. godine, knez Aleksandar odobrio je predlog Državnog saveta da se osnuje Artiljerijska škola – prva vojna visokoškolska ustanova u Srbiji. I ne samo to.

Pod palicom francuskog topolivca Šarla Lubrija, 27. oktobra davne 1853. godine, u Kragujevcu su izlivene dve haubice i četiri topa. Beše to zvanični početak rada Topolivnice, najstarijeg industrijskog preduzeća u Srbiji i prve fabrike naoružanja na Balkanu. Tog dana prigodnom slavlju, uveličanom artiljerijskom paljbom, prisustvovao je, naravno, i knez Aleksandar kao vrhovni pokrovitelj važnog posla.

Ipak, tako poređane činjenice u CV-ju jednog vladara, mogu kod čitaoca stvoriti pogrešnu sliku i navesti ga na preterani ,,optimizam’’ istorijskog sećanja.

Srbijici onih godina nisu baš cvetale ruže na svim livadama. Političke cvikcangle u kojima se zatekla tadašnja vazalna Srbija, istoričar Vladimir Ćorović opisuje sledećim redovima: ,,Za Srbiju je nastala velika opasnost prilikom Krimskog rata. Turska, njen suveren, ušla je u rat protiv Rusije, njenog pokrovitelja. U zemlji je postojala jaka rusofilska stranka, koja je želela da Srbija iskoristi ovaj čas. Na to se jedno vreme pomišljalo i u Petrogradu. Ali je Austrija bila već počela pripreme da spreči Srbiju u tom, i to na najradikalniji način, posedanjem srpskog područja. I Turci su prikupljali vojsku na granici. Videći tu opasnost, ruska vlada je posle preporučila u Beogradu da se čuva stroga neutralnost. Srbija se bila spremila na otpor, ali se u isto vreme obratila i Porti i Napoleonu Trećem, koji je doista delovao u Beču. Austrijska diplomatija branila se tim da nije htela preduzimati ništa protiv Srbije same, nego da se samo nosila mišlju da spreči eventualno rusko prelaženje u tu zemlju ili kakav pokret ruskih ljudi u Srbiji protiv postojećeg stanja. Glavno je bilo da je za vreme tog opasnog obračunavanja između sila Srbija ostala pošteđena.’’

Što je moglo nekad, može li i sad? Može, kao i onda što je, uz sasvim izvesnu neizvesnost. Veze postoje. Ali to pitanje već izlazi iz okvira metodologije Ćorovićeve nauke. Primer iz prošlosti može, ipak, poslužiti kao umirujući recept za nove slučajeve: okrenuti se na drugu stranu i prespavati rat u daljini.

Ostali naslovi

Nevidljivi šavovi istorije
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Ko na brdu ,,ak’ i malo stoji’’ više vidi od onog koji stoji u njegovom podnožju. Reči našeg velikog pesnika shvatamo, svakako, kao alegoriju. Rečeno ,,brdo’’ ne mora nužno biti nekakva markantna tačka u prostoru. Ono može predstavljati i komotnu vremensku distancu sa koje i osrednja pamet može da dokuči šta se ,,iza brda valja’’
Maskenbal na ringišpilu
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Kao otac danas poznatijeg Slobodana Jovanovića, Vladimir Jovanović jedan je iz reda ,,žrtava’’ ostvarenog naloga starih Grka, koji glasi: budi veći od svoga oca. Mesto profesora političke ekonomije na beogradskoj Velikoj školi nije bilo dovoljno da se ispuni jedna izuzetna sudbina
Čuvarkuća
Piše: Vesna Zdravković
Pored Vaskrsa četvrti mesec 2023. opisala bih ovako - Aprilili, ekonomska otpornost i održivi kreditni rejting, eAgrar, vino „Otvorenog Balkana“. April su obeležili i Dani Beograda izmešani sa novim sistemom javnog prevoza i tradicionalnim maratonom. Sve to podvučeno čeličnim krilima naše armije
Prolećna statistika, cveće i sećanja
Piše: Vesna Zdravković
Dok se temperatura koleba i ide gore-dole mart sumira brojke o BDP-u i inflaciji, analiziraju se rezultati tridesetog jubilarnog Kopaonik biznis foruma, penzioneri dobijaju penzionersku karticu, poljoprivrednici eAgrar. Prebrojava se u martu koliko je prošle godine obavljeno kupoprodaja na tržištu nepokretnosti, otvorena je tradicionalno nautička sezona, a Beograđani su dobili jedinstveni servisni centar
Jezičke začkoljice
Piše: Vesna Zdravković
Jezik je hranitelj naroda i dok ga negujemo dotle živi i narod, rekao je Vuk Stefanović Karadžić čijih sam se reči prisetila povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika koji se obeležava u februaru
Januarski buđelar
Piše: Vesna Zdravković
Januar 2023. godine protekao je uobičajeno. Praznovalo se i do deset dana, pa onda su se slavile slave, a đaci su bili na zimskom raspustu. Ipak uz praznično-novogodišnje raspoloženje ostao je onaj stari osećaj “nikad kraja januaru”. Naravno, za većinu građana u Srbiji odužio se januar kada je reč o finansijama. Ispraznio se buđelar
Okrećemo novi list
Piše: Vesna Zdravković
Izlistali smo kalendar i celu 2022. godinu. Bacamo list po list i želimo da bude bolje
Restauracija
Piše: Vesna Zdravković
Novembar mesec ove godine odlazi u znaku po ko zna koji put preispitivanog vaspitno-obrazovnog procesa, projekcija republičkog budžeta, energetskih ušteda, manje kupoprodaje stanova čije cene ne padaju. Bila je obnova gradskog prevoza u Beogradu, a tradicionalno održane su kulturno-sajamske manifestacije. I prvi put svetsko prvenstvo u fudbalu u zimskom periodu
Crveno i crno
Piše: Vesna Zdravković
Na mesečnom ruletu kuglica se zaustavila na Miholjskom letu zahvaljujući kome je Srbija uštedela električnu energiju i gas, novoj republičkoj vladi od koje se očekuje nastavak reformi, IT sektoru i inovacijama, na tržištu nepokretnosti koje ne posustaje, kao i na “Povratku napisanih”
Pitam se, pitam
Piše: Vesna Zdravković
Septembar je bio u znaku grožđa, vina i vinara, priča o uštedi struje, novog iznosa minimalca, tržišta nepokretnosti i tradicionalnih septembarskih manifestacija