Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Pomirenje s prirodom je moguće ako se odmah pokrenemo

Ekologija
Foto: UNEP
Piše:Inger Andersen, izvršna direktorka Programa UN za životnu sredinu (UNEP)

Čak i usred pandemije, 2021. može da ostane zapamćena kao godina u kojoj smo se pomirili s prirodom i započeli oporavak planete.

COVID-19 nam je život okrenuo naglavačke, ali jedna još dugotrajnija kriza nalaže urgentno delovanje na globalnom planu. Tri ekološke krize – promene klime, nestajanje i propadanje prirode, i zagađenje vazduha, zemljišta i vode – dovele su planetu u stanje koje će, dugoročno gledano, doneti mnogo više štete nego COVID-19, piše  Inger Andersen, izvršna direktorka Programa UN za životnu sredinu (u autorskom tesktu dostavljenom redakciji Srpska ekonomija.

Naučnici godinama govore o tome kako ljudi uništavaju Zemlju i njene prirodne sisteme. Ipak, mere koje preduzimamo – od vlada i finansijskih institucija do preduzeća i pojedinaca – nisu dovoljne da se današnje i buduće generacije zaštite od pregrejane Zemlje na kojoj će žive vrste masovno nestajati, a vazduh i voda biti zatrovani.

Program UN za životnu sredinu (UNEP) je 2020. godine objavio da, i pored pada emisije gasova sa efektom staklene bašte usled pandemije, svet i dalje ide ka globalnom zagrevanju od preko 3°C do kraja ovog veka.

Ovog meseca, izveštaj profesora Dasgupte nas je podsetio na ono na šta UNEP već dugo upozorava: količina prirodnog kapitala po stanovniku – a to su resursi i usluge koje priroda pruža čovečanstvu – opala je za 40 odsto za samo dve decenije. A znamo i da čak 9 od 10 ljudi u svetu udiše zagađen vazduh.

Ovi problemi su kompleksni i ulivaju nespokojstvo, a za njihovo rešavanje je potrebno vreme. Ali, stručnjaci su osmislili rešenja. Ekonomska računica je jasna, a mehanizmi i institucije za njihovu primenu već postoje. Nema više izgovora.

Ove godine, Ujedinjene nacije će okupiti vlade i druge aktere na važnim razgovorima o promenama klime, biološkom diverzitetu i degradaciji zemljišta. COVID-19 je odložio ove samite i otežao pripreme za njih. Ipak, nema izgovora za nečinjenje. Ovi samiti moraju da pokažu da je svet najzad čvrsto rešen da reaguje na krizu koja je zahvatila našu planetu.

Kao smernice za odlučivanje o potrebnim merama, Ujedinjene nacije su objavile izveštaj Ka pomirenju s prirodom. U izveštaju su objedinjeni svi podaci o propadanju životne sredine iz globalnih naučnih analiza, kao i najsavremenije ideje za njegovo zaustavljanje. Sve to zajedno predstavlja putokaz ka održivoj budućnosti i blagostanju čovečanstva na zdravoj planeti.

Naši ekološki, socijalni i ekonomski izazovi se prepliću, pa se moraju i rešavati zajedno. Na primer, nećemo moći da ostvarimo Ciljeve održivog razvoja, uključujući i iskorenjivanje siromaštva, do 2030. godine ako promene klime i narušavanje ekosistema budu ugrožavali snabdevanje hranom i vodom u najsiromašnijim zemljama sveta. Nemamo izbora – moramo da transformišemo privrede i društva tako da u središte svih svojih odluka postavimo prirodu i njeno zdravlje.

Kad bismo to uradili, banke i investitori bi prestali da finansiraju fosilna goriva. Vlade bi preusmerile subvencije u vrednosti od više biliona dolara u poljoprivrednu proizvodnju koja uvažava i čuva prirodu i u čistu energiju i vodu. Ljudi bi u celom svetu počeli da stavljaju zdravlje i dobrobit ispred potrošnje i da smanjuju svoj uticaj na životnu sredinu.

Napretka ima, ali problemi se pogoršavaju brže nego što mi reagujemo na njih. Zato u 2021. godini treba da krenemo na posao punom parom.

Do sada se 126 zemalja obavezalo da će raditi na dostizanju nulte neto emisije. Tražimo da do Konferencije zemalja potpisnica o promenama klime sve zemlje ostvare ambiciozne nacionalne ciljeve i da odmah nastave dalje, ka nuli. Osim toga, na Konferenciji zemalja potpisnica, neophodno je da se vlade konačno saglase o pravilima globalnog tržišta dozvola za emisiju. Razvijene zemlje moraju najzad da obezbede onih 100 milijardi dolara koje su obećale da će svake godine ulagati kako bi zemljama u razvoju pomogle da se izbore sa posledicama promena klime.

Dok radimo na usvajanju ambicioznog okvira za očuvanje biološkog diverziteta posle 2020. godine da bismo zaustavili fragmentaciju ekosistema, ujedno moramo i da obezbedimo hranu za ceo svet bez uništavanja prirode, seče šuma i istrebljenja živog sveta u okeanima.

Možemo da izgradimo uspešnu privredu ako pređemo na cirkularne ekonomske sisteme u kojima se resursi ponovo koriste, smanjuje emisija štetnih materija i izbacuju iz upotrebe hemikalije i toksini koji uzrokuju milione preranih smrti – a sve to uz otvaranje novih radnih mesta.

U odgovoru na krizu koja je zahvatila našu planetu mora da učestvuje celokupno društvo. Međutim, na čelu treba da budu vlade, počev od pametnog i održivog oporavka od pandemije COVID-19 kroz dobro usmerena ulaganja. One moraju da stvaraju uslove za privredu budućnosti koja će doneti prosperitet. Moraju da obezbede da tranzicija bude fer i pravična i da se otvaraju radna mesta za one koji ih budu izgubili. Moraju da obezbede da se građani i građanke pitaju o dalekosežnim odlukama, čak i virtuelno.

Mi to možemo. Pandemija je iznela na videlo neverovatnu sposobnost čovečanstva da uz pomoć nauke smišlja inovacije i reaguje na pretnje. Tri krize koje su zahvatile našu planetu – promene klime, nestajanje prirode i zagađenje – nose još veću pretnju nego COVID-19. Ove godine, moramo da krenemo ka pomirenju sa prirodom, a svake naredne godine moramo da se staramo da taj mir i potraje.

Ostali naslovi

Nevidljivi šavovi istorije
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Ko na brdu ,,ak’ i malo stoji’’ više vidi od onog koji stoji u njegovom podnožju. Reči našeg velikog pesnika shvatamo, svakako, kao alegoriju. Rečeno ,,brdo’’ ne mora nužno biti nekakva markantna tačka u prostoru. Ono može predstavljati i komotnu vremensku distancu sa koje i osrednja pamet može da dokuči šta se ,,iza brda valja’’
Maskenbal na ringišpilu
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Kao otac danas poznatijeg Slobodana Jovanovića, Vladimir Jovanović jedan je iz reda ,,žrtava’’ ostvarenog naloga starih Grka, koji glasi: budi veći od svoga oca. Mesto profesora političke ekonomije na beogradskoj Velikoj školi nije bilo dovoljno da se ispuni jedna izuzetna sudbina
Čuvarkuća
Piše: Vesna Zdravković
Pored Vaskrsa četvrti mesec 2023. opisala bih ovako - Aprilili, ekonomska otpornost i održivi kreditni rejting, eAgrar, vino „Otvorenog Balkana“. April su obeležili i Dani Beograda izmešani sa novim sistemom javnog prevoza i tradicionalnim maratonom. Sve to podvučeno čeličnim krilima naše armije
Prolećna statistika, cveće i sećanja
Piše: Vesna Zdravković
Dok se temperatura koleba i ide gore-dole mart sumira brojke o BDP-u i inflaciji, analiziraju se rezultati tridesetog jubilarnog Kopaonik biznis foruma, penzioneri dobijaju penzionersku karticu, poljoprivrednici eAgrar. Prebrojava se u martu koliko je prošle godine obavljeno kupoprodaja na tržištu nepokretnosti, otvorena je tradicionalno nautička sezona, a Beograđani su dobili jedinstveni servisni centar
Jezičke začkoljice
Piše: Vesna Zdravković
Jezik je hranitelj naroda i dok ga negujemo dotle živi i narod, rekao je Vuk Stefanović Karadžić čijih sam se reči prisetila povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika koji se obeležava u februaru
Januarski buđelar
Piše: Vesna Zdravković
Januar 2023. godine protekao je uobičajeno. Praznovalo se i do deset dana, pa onda su se slavile slave, a đaci su bili na zimskom raspustu. Ipak uz praznično-novogodišnje raspoloženje ostao je onaj stari osećaj “nikad kraja januaru”. Naravno, za većinu građana u Srbiji odužio se januar kada je reč o finansijama. Ispraznio se buđelar
Okrećemo novi list
Piše: Vesna Zdravković
Izlistali smo kalendar i celu 2022. godinu. Bacamo list po list i želimo da bude bolje
Restauracija
Piše: Vesna Zdravković
Novembar mesec ove godine odlazi u znaku po ko zna koji put preispitivanog vaspitno-obrazovnog procesa, projekcija republičkog budžeta, energetskih ušteda, manje kupoprodaje stanova čije cene ne padaju. Bila je obnova gradskog prevoza u Beogradu, a tradicionalno održane su kulturno-sajamske manifestacije. I prvi put svetsko prvenstvo u fudbalu u zimskom periodu
Crveno i crno
Piše: Vesna Zdravković
Na mesečnom ruletu kuglica se zaustavila na Miholjskom letu zahvaljujući kome je Srbija uštedela električnu energiju i gas, novoj republičkoj vladi od koje se očekuje nastavak reformi, IT sektoru i inovacijama, na tržištu nepokretnosti koje ne posustaje, kao i na “Povratku napisanih”
Pitam se, pitam
Piše: Vesna Zdravković
Septembar je bio u znaku grožđa, vina i vinara, priča o uštedi struje, novog iznosa minimalca, tržišta nepokretnosti i tradicionalnih septembarskih manifestacija