Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

OLAKO OBEĆANA BRZINA KLJUČNE DISPROPORCIJE I ODRŽIVI RAZVOJ

Piše: Prof. dr Miodrag Zec

Poluvekovno koncepcijsko lutanje, bezbrojni vrednosni zaokreti i eksperimenti rezultirali su nedovršenom državom u kojoj su otvorena sva ključna pitanja: teritorijalni obuhvat, teritorijalna organizacija, politički i socijalni model... Poremećeni algoritam rezultira sistemskim deficitom kao posledicom krupnih strateških disproporcija.

Kao ilustraciju navodimo samo najvažnije. Prvo, dugo je prisutna disproporcija između ukupne proizvodnje i neprekidno rastuće potrošnje. Jaz je pokrivan donacijama, doznakama, spoljnim zaduživanjem države, preduzeća i građana. Uravnoteženje smanjivanjem potrošnje koje je u toku može kratkoročno da povrati balans, ali rezultira trajnom stagnacijom. Rešenje je u porastu proizvodnje, ali ne bilo kakve. Rast proizvodnje zasnovan na raubovanju prirodnih resursa i manuelnom radu u stranim preduzećima daje privid rešenja, ali ne obezbeđuje eliminaciju siromaštva. Proizvodnja zasnovana na znanju, na visokom udelu novostvorene vrednosti, put je oporavka.

Drugo, višedecenijska disproporcija između niske domaće akumulacije i nivoa potrebnih investicija vodi u stagnaciju i besomučnu potragu za stranim investitorima. Ostaje otvoreno pitanje zašto društvo nije sklono štednji, zašto su štediše kažnjene, a dužnici nagrađeni kroz inflaciju i oprost dugova. Marginalizacija domaćih štediša, negativne kamate na štednju i istiskivanje mogućnosti za investiranje radi favorizovanja stranog kapitala Srbiju guraju u zavisni razvoj.

Treće, disproporcija između uvoza i izvoza je prirodna posledica prethodne disproporcije i uzrokuje ulazak u neodrživu spiralu novih zaduživanja. Male zemlje poput Srbije prisiljene su na povećanje učešća spoljnotrgovinske razmene u ukupnom BDP. Suština balansiranja nije u doradnim poslovima, gde rastu i uvoz i izvoz i gde je neto rezultat samo prodaja golog manuelnog rada. Struktura izvoza i udeo domaćeg znanja je ključ uspeha. Više vredi kilogram iphonea nego tona kukuruza ili krompira.

Četvrto, disproporcija između aktivnog i izdržavanog stanovništva neprekidno se pogoršava. Disbalans u kvalifikacionoj strukturi i nedostatak obrazovne i razvojne politike, u izdržavana lica svrstava i visokoobrazovane, koji masovno emigriraju. Društvo ostaje uskraćeno za ogromna sredstva utrošena u njihovo školovanje i bez njihovog radnog doprinosa.

Peto, disproporcija u aktivnom stanovništvu između zaposlenih u razmenskom i nerazmenskom sektoru takođe doprinosi obaranju performansi za razvoj. Sistem nagrađivanja i pogrešni vrednosni obrasci nasleđeni iz socijalizma odvlače ogroman deo obrazovanih prema nerazmenskom sektoru. Time se veliki deo nacije usmerava na prodaju tuđe robe i tuđeg novca, a profit se seli iz zemlje.

Ostali naslovi

Nevidljivi šavovi istorije
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Ko na brdu ,,ak’ i malo stoji’’ više vidi od onog koji stoji u njegovom podnožju. Reči našeg velikog pesnika shvatamo, svakako, kao alegoriju. Rečeno ,,brdo’’ ne mora nužno biti nekakva markantna tačka u prostoru. Ono može predstavljati i komotnu vremensku distancu sa koje i osrednja pamet može da dokuči šta se ,,iza brda valja’’
Maskenbal na ringišpilu
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Kao otac danas poznatijeg Slobodana Jovanovića, Vladimir Jovanović jedan je iz reda ,,žrtava’’ ostvarenog naloga starih Grka, koji glasi: budi veći od svoga oca. Mesto profesora političke ekonomije na beogradskoj Velikoj školi nije bilo dovoljno da se ispuni jedna izuzetna sudbina
Čuvarkuća
Piše: Vesna Zdravković
Pored Vaskrsa četvrti mesec 2023. opisala bih ovako - Aprilili, ekonomska otpornost i održivi kreditni rejting, eAgrar, vino „Otvorenog Balkana“. April su obeležili i Dani Beograda izmešani sa novim sistemom javnog prevoza i tradicionalnim maratonom. Sve to podvučeno čeličnim krilima naše armije
Prolećna statistika, cveće i sećanja
Piše: Vesna Zdravković
Dok se temperatura koleba i ide gore-dole mart sumira brojke o BDP-u i inflaciji, analiziraju se rezultati tridesetog jubilarnog Kopaonik biznis foruma, penzioneri dobijaju penzionersku karticu, poljoprivrednici eAgrar. Prebrojava se u martu koliko je prošle godine obavljeno kupoprodaja na tržištu nepokretnosti, otvorena je tradicionalno nautička sezona, a Beograđani su dobili jedinstveni servisni centar
Jezičke začkoljice
Piše: Vesna Zdravković
Jezik je hranitelj naroda i dok ga negujemo dotle živi i narod, rekao je Vuk Stefanović Karadžić čijih sam se reči prisetila povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika koji se obeležava u februaru
Januarski buđelar
Piše: Vesna Zdravković
Januar 2023. godine protekao je uobičajeno. Praznovalo se i do deset dana, pa onda su se slavile slave, a đaci su bili na zimskom raspustu. Ipak uz praznično-novogodišnje raspoloženje ostao je onaj stari osećaj “nikad kraja januaru”. Naravno, za većinu građana u Srbiji odužio se januar kada je reč o finansijama. Ispraznio se buđelar
Okrećemo novi list
Piše: Vesna Zdravković
Izlistali smo kalendar i celu 2022. godinu. Bacamo list po list i želimo da bude bolje
Restauracija
Piše: Vesna Zdravković
Novembar mesec ove godine odlazi u znaku po ko zna koji put preispitivanog vaspitno-obrazovnog procesa, projekcija republičkog budžeta, energetskih ušteda, manje kupoprodaje stanova čije cene ne padaju. Bila je obnova gradskog prevoza u Beogradu, a tradicionalno održane su kulturno-sajamske manifestacije. I prvi put svetsko prvenstvo u fudbalu u zimskom periodu
Crveno i crno
Piše: Vesna Zdravković
Na mesečnom ruletu kuglica se zaustavila na Miholjskom letu zahvaljujući kome je Srbija uštedela električnu energiju i gas, novoj republičkoj vladi od koje se očekuje nastavak reformi, IT sektoru i inovacijama, na tržištu nepokretnosti koje ne posustaje, kao i na “Povratku napisanih”
Pitam se, pitam
Piše: Vesna Zdravković
Septembar je bio u znaku grožđa, vina i vinara, priča o uštedi struje, novog iznosa minimalca, tržišta nepokretnosti i tradicionalnih septembarskih manifestacija