Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Novogodišnja KOVID atmosfera

Između dve nedelje
Foto: Vesna Zdravković
Piše: Vesna Zdravković

Želim da svi skinemo maske i da zagrlim najmilije i prijatelje onako kako samo ja to znam – čvrsto i da im prenesem toplinu, pozitivu i sigurnost. Od uobičajene novogodišnje čestitke „Mnogo zdravlja, ljubavi, sreće i para“ ostavila bih sve, jer u novoj 2021. sve nam je to stvarno potrebno.

Znate kako se kaže „da mi je neko rekao da će se to desiti, ne bih mu verovala“. Sigurna sam da bi mi to svako rekao analizirajući odlazeću Kovid godinu. Desila se svetu, Evropi i Srbiji kao film iz neke daleke budnoćnosti, kao neki ružan san. Da nismo sanjali dokaz je više od 60 miliona zaraženih u svetu i oko 1,5 miliona preminulih. Srbija ima preko 126 hiljada registorvanih i više od 1.200 preminulih. To su samo trenutne brojke koje, na žalost rastu iz dana u dan. Ne bih da se zamaram brojkama, statističkim i drugim podacima. Samo da krenemo od početka.

Početak 2020. obeležen je digitalizacijom javne uprave, katastra, blokčejnom, kupovinom preko interneta, ali i milionskim gubicima Srbije zbog taksi koje je uvela Priština. Održan je Svetski ekonomski forum, ali i onaj naš na Kopaoniku, na ekonomskoj sceni našli su se iznos javnog duga, porast dinarske štednje, program ekonomskih reformi, BDP, inostrane investicije, izgradnja stanova i infrastrukture i onda se tu negde provukla, sasvim neupadljivo vest „korona virus već je pomrsio račune globalnoj turističkoj industriji, a prvi na udaru je kineski turizam.

Otvoren je Međunarodni sajam turizma u Beogradu, a ona je usledilo otkazivanje aranžmana u Srbiji kineskih turista. Korona virus ostaje u domenu prometa, ali saobraćajnog i počinje da smanjuje profit avio-kompanijama. Oglasio se tada Međunarodni monetarni fond, jer novi korona virus ugrožava oporavak privrede sveta, dok svetski analitičari potvrđuju da je zbog širenja korone izvan granica Kine, sve izvesnije da će uticaj te epidemije na globalnu ekonomiju biti veći nego što se očekivalo.

I tako mic po mic došli smo do toga da u Srbiji nema mesta panici jer je tržište dobro snabdeveno, tako da građani ne stvaraju zalihe. Naravno, da to u zemlji Srbiji ne važi, pa se kupovalo preko svake mere. Posle Kine na red je došla Italija i onaj nevereovatan podatak da se u toj zemlji zaštitne maske prodaju po ceni od 5.000 evra po komadu. Korona polako počinje da osvaja i grabi krupnim koracima po svetu.

Prvi registrovani slučaj u Srbiji bio je početkom marta, a tada je registovana i prva preminula osoba. Vanredna situacija i rad od kuće bila je sledeća faza u kovid godini. Svakodnevni izveštaji kriznog štaba, policijski čas, zatvaranje granica.

Život se kao vratio u maju, posle Đurđevdana. Na tren smo pomislili idemo dalje – otvoreni su vrtići, restorani, teretane, smanjili se redovi u prodavnicama, apotekama, bankama. Svi punoletni građani su dobili po 100 evra, pomoć dobijaju i penzioneri, ali država misli i na zaposlene u privatnom sektoru. Prođe jun, jul, avgust, u septembru su deca krenula u škole, u oktobru opet neizvesno da bi sada došli do toga da u Srbiji bude dnevno registrovano više od 5.000 novozaraženih osoba, a postižemo i crne rekorde u broju umrlih, ali i pacijenata koji su na respiratoru ili u bolnicama. Donose se nove, rigoroznije mere, ali ne vidim za sada kraj tom padu.

U međuvremenu Beograd je okićen i tih.

Ostali naslovi

Nevidljivi šavovi istorije
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Ko na brdu ,,ak’ i malo stoji’’ više vidi od onog koji stoji u njegovom podnožju. Reči našeg velikog pesnika shvatamo, svakako, kao alegoriju. Rečeno ,,brdo’’ ne mora nužno biti nekakva markantna tačka u prostoru. Ono može predstavljati i komotnu vremensku distancu sa koje i osrednja pamet može da dokuči šta se ,,iza brda valja’’
Maskenbal na ringišpilu
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Kao otac danas poznatijeg Slobodana Jovanovića, Vladimir Jovanović jedan je iz reda ,,žrtava’’ ostvarenog naloga starih Grka, koji glasi: budi veći od svoga oca. Mesto profesora političke ekonomije na beogradskoj Velikoj školi nije bilo dovoljno da se ispuni jedna izuzetna sudbina
Čuvarkuća
Piše: Vesna Zdravković
Pored Vaskrsa četvrti mesec 2023. opisala bih ovako - Aprilili, ekonomska otpornost i održivi kreditni rejting, eAgrar, vino „Otvorenog Balkana“. April su obeležili i Dani Beograda izmešani sa novim sistemom javnog prevoza i tradicionalnim maratonom. Sve to podvučeno čeličnim krilima naše armije
Prolećna statistika, cveće i sećanja
Piše: Vesna Zdravković
Dok se temperatura koleba i ide gore-dole mart sumira brojke o BDP-u i inflaciji, analiziraju se rezultati tridesetog jubilarnog Kopaonik biznis foruma, penzioneri dobijaju penzionersku karticu, poljoprivrednici eAgrar. Prebrojava se u martu koliko je prošle godine obavljeno kupoprodaja na tržištu nepokretnosti, otvorena je tradicionalno nautička sezona, a Beograđani su dobili jedinstveni servisni centar
Jezičke začkoljice
Piše: Vesna Zdravković
Jezik je hranitelj naroda i dok ga negujemo dotle živi i narod, rekao je Vuk Stefanović Karadžić čijih sam se reči prisetila povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika koji se obeležava u februaru
Januarski buđelar
Piše: Vesna Zdravković
Januar 2023. godine protekao je uobičajeno. Praznovalo se i do deset dana, pa onda su se slavile slave, a đaci su bili na zimskom raspustu. Ipak uz praznično-novogodišnje raspoloženje ostao je onaj stari osećaj “nikad kraja januaru”. Naravno, za većinu građana u Srbiji odužio se januar kada je reč o finansijama. Ispraznio se buđelar
Okrećemo novi list
Piše: Vesna Zdravković
Izlistali smo kalendar i celu 2022. godinu. Bacamo list po list i želimo da bude bolje
Restauracija
Piše: Vesna Zdravković
Novembar mesec ove godine odlazi u znaku po ko zna koji put preispitivanog vaspitno-obrazovnog procesa, projekcija republičkog budžeta, energetskih ušteda, manje kupoprodaje stanova čije cene ne padaju. Bila je obnova gradskog prevoza u Beogradu, a tradicionalno održane su kulturno-sajamske manifestacije. I prvi put svetsko prvenstvo u fudbalu u zimskom periodu
Crveno i crno
Piše: Vesna Zdravković
Na mesečnom ruletu kuglica se zaustavila na Miholjskom letu zahvaljujući kome je Srbija uštedela električnu energiju i gas, novoj republičkoj vladi od koje se očekuje nastavak reformi, IT sektoru i inovacijama, na tržištu nepokretnosti koje ne posustaje, kao i na “Povratku napisanih”
Pitam se, pitam
Piše: Vesna Zdravković
Septembar je bio u znaku grožđa, vina i vinara, priča o uštedi struje, novog iznosa minimalca, tržišta nepokretnosti i tradicionalnih septembarskih manifestacija